Razlika između grešnika koji propada i pravednika koji se spasava samo je jedna: u odlučnosti, u tome da čovek postavi sebi zadatak i da reši da ne odstupa od one istine koju je izabrao, ističe otac Antonije.
Većina ljudi se ujutru budi opterećena sećanjima, brigama, gorčinama prošlosti i jučerašnjeg dana, nesvesni da pred nama stoji nešto što nikada ranije nije postojalo - potpuno nov dan, u kojem sve može da se promeni, samo ako to zaista žele-
Ljudi mahom započinju dan mislima koje su poneli iz prošlosti: "šta me danas čeka“, "šta nisam završio“, "kako ću pregurati još jedan dan“. U tom trenutku retko ko razmišlja o tome da je pred njim nešto što nikada nije bilo - novi početak, čista stranica, prostor slobode i nove odluke.
- Retko razmišljamo o tome da se, budeći se ujutru, na izvestan način nalazimo u situaciji drevnog Lazara, kojeg je Hristos vaskrsao iz mrtvih.
Srpska pravoslavna eparhija žička
Otac Antonije Blum
Lazar, podseća Blum, ležao je bez osećanja, bez reči, bez vlasti nad sobom. A zatim, kako ističe, glas Božiji mu je naredio da se vrati svesti, da se vrati pokretu, da se vrati zemaljskom životu - ali više ne onakav kakav je bio kada je usnuo snom smrti, već obogaćen novim, za sve nas nepojamnim iskustvom.
Tako je i sa nama: svako jutro je mali povratak iz tame sna u svetlost svesti. I to nije običan trenutak — to je poziv na novi život.
- Jutro nam dolazi kao glas Božiji, koji kaže: "Izađi, vrati se iz sna, ali ne više kao onaj čovek koji si bio kada si uveče tonuo u san".
Ali, kako to zaista učiniti? Kako dan učiniti novim, a ne samo reprizom prošlog?
Mitropolit Antonije daje i vrlo konkretan odgovor:
- Nakon buđenja, treba da se umijemo i obučemo, da se prekrstimo – vo imja Oca i Sina i Svjatago Duha – da se prekrstimo s tim da u ime Božije stupimo u ovaj novi, još uvek ničim oskrnavljeni dan, u kojem je sve moguće.
Shutterstock
Kakav će vam biti današnji dan, zavisi od vaše odluke
Nakon tog jednostavnog, ali duboko svesnog čina, dolazi ono najvažnije: zastati i oslušnuti sebe.
- Zatim treba da zastanemo i razmislimo: sa čim stupam u ovaj dan?
To nije puko meditativno pitanje. To je akt odgovornosti.
- Naravno, stupam u ovaj dan sa svojom prošlošću, nisam tako nov kao ovaj dan, nisam se danas rodio, ali sa čim u njega ulazim: sa gorčinom jučerašnjeg dana? Sa nadom, sa trepetnim očekivanjem radosti? Sa spremnošću da ispravim greške proteklih dana?“
Zato, kaže Blum, moramo birati. Svesno.
- Izabravši iz svega toga ono sa čim imam nameru da stupim u taj dan, da se odreknem onog negativnog što je možda ispunilo protekli dan ili se u ovaj dan ulilo iz daleke prošlosti – i zagledajući se u ono svetlo, dobro, dostojno i Boga i mene, što nosim u sebi i što mogu da unesem u taj dan.
Ali da bismo to mogli, treba se zaustaviti. I odlučiti.
shutterstock.com/Rido
Za svaku odluku potrebna je odlučnost
- Zato treba sesti i porazmisliti, te čvrsto rešiti da u taj dan ne unosimo ništa što nije trebalo ni primati u dušu, ni činiti, proteklih dana.“ Umesto toga, u novi dan treba uneti „ono najsvetlije u našoj nadi, u našoj veri, u našem srcu i umu.
Takav stav nije lak. Potrebna je hrabrost i doslednost.
- Razlika između grešnika koji propada i pravednika koji se spasava samo je jedna: u odlučnosti, u tome da čovek postavi sebi zadatak i da reši da ne odstupa od one istine koju je izabrao.
Zato, poručuje mitropolit, svaki dan je duhovni prostor u kojem postajemo ono što biramo. A svetlost, čak i u najmračnijem delu duše, ostaje neuništiva:
- Svetlost i u tami svetli... i tama ne može da je pobedi.
Gordost se pojavljuje kroz prezir prema drugima, nadmenost, tvrdoglavo insistiranje na sopstvenom mišljenju, odbijanje pomoći, pa čak i kroz spoljašnje činjenje dobrih dela ako je njihov cilj samopromocija.
Na centralnom obeležavanju Vidovdana u manastiru Ravanici, patrijarh srpski poručio je vernicima da svetost Kosova nije prošlost već poziv za spasenje duše i život u Hristovoj ljubavi.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
U svetlosti vere, svako iskušenje, koliko god teško i bolno bilo, posmatra se kao deo puta, kao izazov koji duhovno oblikuje čoveka i približava ga Bogu.
Iako se veruje da Vidovdan vuče korene iz paganstva, akademik Dimitrije Marković objašnjava zašto ovaj dan ima isključivo hrišćansko značenje i kakvu vezu ima sa sicilijanskim mučenikom Svetim Vitom
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Uvođenje obaveznog ličnog broja u Grčkoj izazvalo je burnu reakciju monaške zajednice sa Atosa, koja upozorava da bi digitalno povezivanje podataka svakog građanina moglo ugroziti versku slobodu i privatnost.
Dok su se vernici na Veliki petak molili pred plaštanicom u manastiru Tumane, dogodilo se čudo koje je svedočio i sam iguman Dimitrije. Po zastupništvu svetitelja Zosima i Jakova, Mića Grbić ostavio je štaku i prvi put posle tri meseca — stao na svoje noge.
Leposava Stanković nije bila mitska junakinja iz pesme, već prava Beograđanka čiji je lik postao simbol ljubavi, milosrđa i nade u najtežim danima srpskog naroda – otkrivamo njenu priču i poruku koju i danas šalje svakome od nas.
U svetlosti vere, svako iskušenje, koliko god teško i bolno bilo, posmatra se kao deo puta, kao izazov koji duhovno oblikuje čoveka i približava ga Bogu.
U 9 časova će početi sveta liturgija kojom će načalstvovati patrijarh srpski Porfirije uz sasluženje visokopreosvećenih mitropolita šumadijskog Jovana, braničevskog Ignatija i niškog Arsenija.