Razlika između grešnika koji propada i pravednika koji se spasava samo je jedna: u odlučnosti, u tome da čovek postavi sebi zadatak i da reši da ne odstupa od one istine koju je izabrao, ističe otac Antonije.
Većina ljudi se ujutru budi opterećena sećanjima, brigama, gorčinama prošlosti i jučerašnjeg dana, nesvesni da pred nama stoji nešto što nikada ranije nije postojalo - potpuno nov dan, u kojem sve može da se promeni, samo ako to zaista žele-
Ljudi mahom započinju dan mislima koje su poneli iz prošlosti: "šta me danas čeka“, "šta nisam završio“, "kako ću pregurati još jedan dan“. U tom trenutku retko ko razmišlja o tome da je pred njim nešto što nikada nije bilo - novi početak, čista stranica, prostor slobode i nove odluke.
- Retko razmišljamo o tome da se, budeći se ujutru, na izvestan način nalazimo u situaciji drevnog Lazara, kojeg je Hristos vaskrsao iz mrtvih.
Srpska pravoslavna eparhija žička
Otac Antonije Blum
Lazar, podseća Blum, ležao je bez osećanja, bez reči, bez vlasti nad sobom. A zatim, kako ističe, glas Božiji mu je naredio da se vrati svesti, da se vrati pokretu, da se vrati zemaljskom životu - ali više ne onakav kakav je bio kada je usnuo snom smrti, već obogaćen novim, za sve nas nepojamnim iskustvom.
Tako je i sa nama: svako jutro je mali povratak iz tame sna u svetlost svesti. I to nije običan trenutak — to je poziv na novi život.
- Jutro nam dolazi kao glas Božiji, koji kaže: "Izađi, vrati se iz sna, ali ne više kao onaj čovek koji si bio kada si uveče tonuo u san".
Ali, kako to zaista učiniti? Kako dan učiniti novim, a ne samo reprizom prošlog?
Mitropolit Antonije daje i vrlo konkretan odgovor:
- Nakon buđenja, treba da se umijemo i obučemo, da se prekrstimo – vo imja Oca i Sina i Svjatago Duha – da se prekrstimo s tim da u ime Božije stupimo u ovaj novi, još uvek ničim oskrnavljeni dan, u kojem je sve moguće.
Shutterstock
Kakav će vam biti današnji dan, zavisi od vaše odluke
Nakon tog jednostavnog, ali duboko svesnog čina, dolazi ono najvažnije: zastati i oslušnuti sebe.
- Zatim treba da zastanemo i razmislimo: sa čim stupam u ovaj dan?
To nije puko meditativno pitanje. To je akt odgovornosti.
- Naravno, stupam u ovaj dan sa svojom prošlošću, nisam tako nov kao ovaj dan, nisam se danas rodio, ali sa čim u njega ulazim: sa gorčinom jučerašnjeg dana? Sa nadom, sa trepetnim očekivanjem radosti? Sa spremnošću da ispravim greške proteklih dana?“
Zato, kaže Blum, moramo birati. Svesno.
- Izabravši iz svega toga ono sa čim imam nameru da stupim u taj dan, da se odreknem onog negativnog što je možda ispunilo protekli dan ili se u ovaj dan ulilo iz daleke prošlosti – i zagledajući se u ono svetlo, dobro, dostojno i Boga i mene, što nosim u sebi i što mogu da unesem u taj dan.
Ali da bismo to mogli, treba se zaustaviti. I odlučiti.
shutterstock.com/Rido
Za svaku odluku potrebna je odlučnost
- Zato treba sesti i porazmisliti, te čvrsto rešiti da u taj dan ne unosimo ništa što nije trebalo ni primati u dušu, ni činiti, proteklih dana.“ Umesto toga, u novi dan treba uneti „ono najsvetlije u našoj nadi, u našoj veri, u našem srcu i umu.
Takav stav nije lak. Potrebna je hrabrost i doslednost.
- Razlika između grešnika koji propada i pravednika koji se spasava samo je jedna: u odlučnosti, u tome da čovek postavi sebi zadatak i da reši da ne odstupa od one istine koju je izabrao.
Zato, poručuje mitropolit, svaki dan je duhovni prostor u kojem postajemo ono što biramo. A svetlost, čak i u najmračnijem delu duše, ostaje neuništiva:
- Svetlost i u tami svetli... i tama ne može da je pobedi.
Gordost se pojavljuje kroz prezir prema drugima, nadmenost, tvrdoglavo insistiranje na sopstvenom mišljenju, odbijanje pomoći, pa čak i kroz spoljašnje činjenje dobrih dela ako je njihov cilj samopromocija.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Ajeti 50:15-16, izdvojeni za 15. novembar, podsećaju na neprekidnu Božiju pažnju i moć stvaranja, izazivajući razmišljanje o odgovornosti, sudbini i unutrašnjem životu svakog čoveka.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
U 23. subotu po Duhovima, vladika Nikolaj vodi čitaoce kroz večni Božji plan, pokazujući kako kroz Hrista i ličnu slobodnu volju svaki čovek može živeti u pravdi, ljubavi i svetosti – još pre nego što je svet stvoren.
Od modelinga i Jutjuba do neočekivane hirotonije, brzog raščinjenja i hapšenja koje je otvorilo „Pandorinu kutiju“ - šta krije telefon oca Partenija i kako bi njegovi podaci mogli da razotkriju čitavu kriminalnu strukturu.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Na trpezi ljubavi u porti Crkve Ružica, poglavar Srpske pravoslavne crkve poručio je vernicima da najveća bitka svakog čoveka nije spoljašnja, već u srcu.
Vernici im se obraćaju u trenucima bolesti, straha i nevolja — njihovo besplatno služenje i zagovor kod Hrista donose zdravlje, utehu i snagu za životne borbe.
Tribina o AI tehnologiji u Crkvi izazvala je oštre reakcije monaha svetinje kraj Golupca, koji tvrde da su kritike zlonamerne i da dodatno remete crkveno jedinstvo.