Mnogi misle da se Bogu možemo obratiti bilo kada i bilo gde, ali reči Svetih Otaca otkrivaju da postoji dublji način molitve koji menja čoveka iz temelja i sjedinjuje ga s večnim životom.
Molitva je umno opštenje i lični razgovor sa Bogom, pri kojem, pored slavopojanja i blagodarenja koje Mu upućujemo, tražimo i ispunjenje određenih naših molbi. Ona je veliki dar, jer možemo uvek, kad god to poželimo, da govorimo sa Bogom. Molitva je poput opipljivog dodira Boga ili Svetih. Ne razgovaramo sa priviđenjima.
Shutterstock/MilanMarkovic78
Molitva je umno opštenje i lični razgovor sa Bogom
Zato molitvu treba obavljati na tihom mestu, kako bismo imali sabranost. Potrebno je da budemo svesni da ćemo razgovarati sa samim Bogom. Sveti Jovan Zlatoust piše:
— Izgovorimo desetine reči, a kada se molitva završi, ne znamo šta smo rekli. Telo je ovde, a um je napolju. Ulazimo u hram radi molitve, a kada izađemo, ne pamtimo ništa. Usne se miču, ali naš sluh ne čuje.
Naravno, sabranost i uzdizanje uma ka Bogu nije nešto što se postiže lako. Potrebno je neprestano nastojanje da bi svaka naša molitva bila bolja od prethodne.
Liturgijska molitva kao škola lične molitve
Mnogi smatraju da, pošto možemo svuda i uvek da razgovaramo sa Bogom, nema potrebe da prisustvujemo liturgiji. Međutim, istina je da nas Sveta Liturgija i sve zajedničke bogoslužbene molitve uče i usmeravaju ka ličnoj molitvi.
Foto: SPC
Sveta liturgija
Sveta liturgija je najveća škola molitve. U njoj učimo:
– da slavimo Boga za stvaranje sveta (Slavoslovlje)
– da Mu zahvaljujemo za mala i velika dobročinstva (Blagodarenje)
– da Ga molimo za sva pitanja našeg života (Molitva prošnje)
Sve to činimo ispravno i bogougodno, koristeći mudre reči Svetih Otaca, ne tražeći besmislene stvari koje se odnose samo na našu ličnu korist.
Kroz liturgiju i bogosluženje:
– povezujemo se sa celokupnim Predanjem Crkve, jer se molimo na istim mestima i istim rečima kojima su se molili naši Oci i prethodne generacije
– opštimo sa ljudima oko nas i osećamo da svi imamo zajedničke ciljeve u životu. Ne možemo tvrditi da možemo da opštimo sa Bogom, ako ne možemo da opštimo sa svojim bližnjim
Koje molitve preporučuje Crkva za svakodnevni život
Zbog mnogih prednosti bogoslužbene molitve, i zato što čovek sam nikada neće pronaći savršeno rešenje za pitanje šta da govori u molitvi, Crkva preporučuje određene službe i molitve koje možemo čitati i kod kuće:
Ujutru: Jutarnja molitva ili Služba Jutrenja
U podne: Molitva pre jela i molitva posle jela
Uveče: Molitva pre večere i molitva posle večere, Akatist ili Maloi povеčерје
Shutterstock
Molitvenik
Neki vernici povremeno čitaju i sledeće službe:
– Služba večernja
– Akatist Presvetoj Bogorodici
– Mali i Veliki Kanon (Moleban) Presvetoj Bogorodici
– Molebani raznim Svetiteljima
– Pripremne molitve pred pričešće
– Zahvalne molitve posle pričešća
Gospodnja molitva - najsavršenija od svih
Očenaš je najpotpunija i među vernicima najomiljenija molitva. Jednostavna je, razumljiva svima i obuhvata sve molbe koje čovek može da uputi Bogu. Sastavio ju je sam Gospod Isus Hristos i dao nam je kao dar. Zato je bogonadahnuta i puna božanske mudrosti.
Kada čitaš Jevanđelje — Bog govori tebi.
Kada se moliš — ti govoriš Bogu.
Kada izgovaraš Očenaš — ti govoriš Bogu, a Bog govori tebi.
(Sveti Avgustin)
Antonio Guillem/Shutterstock
Molitva Očenaš
Slava Božija je čovek koji je živ. A „živ“ je samo onaj čovek koji upravlja oči svoje ka Bogu.
(Sveti Irenej)
Molitva nije samo pobožna navika, već temelj našeg odnosa sa Bogom. Ona je dah duše, most između neba i zemlje, i neprestani podsetnik da nikada nismo sami. Sveti Oci nas podsećaju da kroz molitvu postajemo istinski živi, jer tek kada se srce uzdigne ka Bogu, čovek pronalazi mir koji ovaj svet ne može da da.
Prema svetom predanju, Juda Tadaj je dobio posebnu blagodat da njegove molitve budu uslišane – vernici tvrde da ova molitva donosi utehu, snagu i pomoć čak i kada je svaka nada izgubljena.
U trenucima kada nema posla, a srce je teško od brige, molitva Svetog Arsenija Kapadokijskog donosi duhovnu snagu, utehu i nadu svima koji traže novi početak i zaštitu Božiju.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Kulinarski tim Artis centra rekonstruisao je jelo nadahnuto srednjovekovnom kuhinjom, a završni premaz od meda i crnog vina daje mesu rubinsku, hrskavu koricu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
U pravoslavlju molitva nije vezana za položaj tela ili vreme - ona je dar hrabrog i trezvenog srca, suza koje čuvamo u tajnosti i unutrašnji razgovor koji oblikuje dušu u svetlu vrlina.
Kao žena koju je Hristos izbavio od demonskih sila i prva vesnica Njegovog Vaskrsenja, Blaga Marija vekovima nadahnjuje vernike da se uz molitvu, pokajanje i pouzdanje u Boga suoče sa životnim izazovima.
Donosimo celu molitvu jednom od najvećih starozavetnih proroka, kome se pravoslavni vernici vekovima obraćaju tražeći pokajanje, duhovno ukrepljenje, očuvanje vere, ali i Božiju zaštitu od suše, oluja, bolesti i drugih nevolja.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Više od 20 strana hronike upućene patrijarhu Vartolomeju otkriva detalje događaja iza zatvorenih vrata uoči Sabora u Kijevu, sastanaka sa Petrom Porošenkom, sukoba oko Filaretove uloge i stalnog nadzora nad carigradskom delegacijom.
Pravoslavna tradicija ima svoj poredak, a posebno je važno šta se može učiniti odmah nakon upokojenja, gde se čitaju molitve i kada se po pravilu služi opelo.
Iako zvona najčešće povezujemo sa pozivom na bogosluženje, ona se oglašavaju i kada parohiju treba obavestiti o nečijem upokojenju, a način zvonjave tada nosi poruku koju su vernici nekada veoma dobro umeli da prepoznaju.