ZAŠTO NAM JE UM STALNO U HAOSU I KAKO DA GA SMIRIMO: Vladika Nikolaj otkriva najveću tajnu duhovnog mira
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U svojoj besedi za 10. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako strpljenje Boga krije duboku želju za spasenjem svake duše, pozivajući na iskreno pokajanje pre nepovratnog trenutka koji dolazi.
Bog ne žuri sa svojim obećanjem, jer ne želi propast nijednog čoveka. vladika Nikolaj Velimirović u svojoj besedi za 10. ponedeljak po Duhovima otkriva kako se milost Božja prostire kao prilika za pokajanje i spas, odlažući dan Strašnoga suda da bi svako imao vremena da se vrati sebi i Bogu.
Taj dan nije još jedan u nizu običnih dana — on je nepovratan, sudbinski, i dolazi da razotkrije sve što je skriveno. Zato nas ova beseda poziva na ozbiljnost, na osluškivanje Božje dobrote i na okretanje srca ka istini koja oslobađa.
Ne docni Gospod s obećanjem, kao
Milost Božja, braćo, odlaže onaj dan koji gori kao peć, po rečima proročkim (Mal. 4, 1). Neka se, dakle, zastide rugači koji se rugaju obećanju Božjem i govore: „Gde je obećanje dolaska Njegova?“ Nije Bog zaboravio obećanje Svoje, nego su grešnici zaboravili sami sebe.
A Bog, po neizmernoj milosti Svojoj, čeka da grešnici dođu k sebi, pokaju se i pripreme se za dan onaj, koji se ne ponavlja. Gle, dan onaj nije kao mnogi dani, koji se daju ljudima radi pokajanja i pripreme za susret s Bogom.
Dan je onaj jedan, i razlikuje se od svih ostalih dana, jer on ne dolazi za pokajanje, nego za sud. Kao što je Sud Strašni jedan i nepovratan, tako je i dan onaj jedan i nepovratan.
Bog ne želi da ko od ljudi pogine. On nije stvorio ljude za pogibiju, nego za spasenje. Ima li baštovana koji sejući povrće želi da mu se povrće sasuši i propadne? A Bog je mudriji i sažaljiviji od svih ljudi.
Jednu želju Bog ima, na ime: da se svi ljudi pokaju i od zla povrate. Kako se raduje vinogradar kada mu se uveli vinograd povrati, ponovo ozeleni i plod donese! Kolika li je tek radost Boga i anđela Božjih kada se duše ljudske, uvele od greha, povrate i podmlade od suza pokajanja, i donesu plod pokajanja.
O Gospode, milosrdni i čovekoljubivi, pomozi grešnicima da osete milost Tvoju i sažaljivost Tvoju prema njima — da osete i da se pokaju, — da se pokaju i povrate sa opakih putova svojih. Tebi slava i hvala u vekove. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U besedi za utorak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome koji je uslov da smrtnik primi nebesku milost i kako se oslobađanjem od telesnih strasti otvaraju vrata večnom miru i blagodati — poruka koja menja pogled na život i veru.
U snažnoj besedi za četvrtak 8. sedmice po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika našeg naroda poručuje: telo je samo privremeni omotač, a duša ono s čime ćemo stati pred Boga. Da li smo spremni za taj susret?
Mnogi veruju da milost Gospodnja briše greh, ali beseda Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog razotkriva surovu realnost Božije pravde – podsećajući da niko nije iznad Njegove osude.
U vremenu kada mnogi osporavaju Božju istinu i rugače se veri, beseda Vladike Nikolaja podseća na neuništivu snagu vere i poziva nas da ostanemo čvrsti pred praznim rečima i lažnim hvalisavcima.
U vremenu sumnji i podsmeha, beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog budi nadu i uči nas kako da istrajemo u veri uprkos ljudskom nestrpljenju.
U besedi za petak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički opisuje paradoks: ljudi odbacuju izvor života, a zatim ulažu napor da pronađu smisao u onome što ih dodatno iscrpljuje.
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za četvrtak pete sedmice po Vaskrsu otkriva se slika reči koja ne miluje, već razotkriva: pred njom se vidi da li čovek postaje mekši ili se još jače zatvara u sebe.
Prema tumačenju Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog, apostol Pavle ne govori o simbolici, već o stvarnom stanju čoveka koji bez Hristove svetlosti ostaje "bez života".
U besedi za utorak 5. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o Hristovoj ljubavi koja ne prolazi kroz filter ljudskog razuma i pokazuje šta se u čoveku zapravo opire onome što bi ga moglo preobraziti.
Svetogorski starac objašnjava zašto i molitva izgovorena bez pune sabranosti nije prazna, već deluje kao duhovni udar koji zaustavlja haos misli i odvraća ono što čoveka udaljava od mira.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Carigradski patrijarh poručio je da se približavanje Carigradske i Rimokatoličke crkve nastavlja i ocenio da je obnova punog zajedništva istorijski proces koji više ne može da se zaustavi.
Iz velike ljubavi prema ljudima, Bog nam je dao te divne ljude, istakao je otac Vasilije.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Srce mladog sveštenika nije izdržalo postoperativni period.
Jednostavno jelo od nekoliko sastojaka vekovima je bilo nezaobilazno tokom posta na ulju, a tajna punog ukusa krije se u načinu kuvanja i strpljivom krčkanju koje pasulju daje posebnu aromu.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.