ZAŠTO NAM JE UM STALNO U HAOSU I KAKO DA GA SMIRIMO: Vladika Nikolaj otkriva najveću tajnu duhovnog mira
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U svojoj besedi za 10. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako strpljenje Boga krije duboku želju za spasenjem svake duše, pozivajući na iskreno pokajanje pre nepovratnog trenutka koji dolazi.
Bog ne žuri sa svojim obećanjem, jer ne želi propast nijednog čoveka. vladika Nikolaj Velimirović u svojoj besedi za 10. ponedeljak po Duhovima otkriva kako se milost Božja prostire kao prilika za pokajanje i spas, odlažući dan Strašnoga suda da bi svako imao vremena da se vrati sebi i Bogu.
Taj dan nije još jedan u nizu običnih dana — on je nepovratan, sudbinski, i dolazi da razotkrije sve što je skriveno. Zato nas ova beseda poziva na ozbiljnost, na osluškivanje Božje dobrote i na okretanje srca ka istini koja oslobađa.
Ne docni Gospod s obećanjem, kao
Milost Božja, braćo, odlaže onaj dan koji gori kao peć, po rečima proročkim (Mal. 4, 1). Neka se, dakle, zastide rugači koji se rugaju obećanju Božjem i govore: „Gde je obećanje dolaska Njegova?“ Nije Bog zaboravio obećanje Svoje, nego su grešnici zaboravili sami sebe.
A Bog, po neizmernoj milosti Svojoj, čeka da grešnici dođu k sebi, pokaju se i pripreme se za dan onaj, koji se ne ponavlja. Gle, dan onaj nije kao mnogi dani, koji se daju ljudima radi pokajanja i pripreme za susret s Bogom.
Dan je onaj jedan, i razlikuje se od svih ostalih dana, jer on ne dolazi za pokajanje, nego za sud. Kao što je Sud Strašni jedan i nepovratan, tako je i dan onaj jedan i nepovratan.
Bog ne želi da ko od ljudi pogine. On nije stvorio ljude za pogibiju, nego za spasenje. Ima li baštovana koji sejući povrće želi da mu se povrće sasuši i propadne? A Bog je mudriji i sažaljiviji od svih ljudi.
Jednu želju Bog ima, na ime: da se svi ljudi pokaju i od zla povrate. Kako se raduje vinogradar kada mu se uveli vinograd povrati, ponovo ozeleni i plod donese! Kolika li je tek radost Boga i anđela Božjih kada se duše ljudske, uvele od greha, povrate i podmlade od suza pokajanja, i donesu plod pokajanja.
O Gospode, milosrdni i čovekoljubivi, pomozi grešnicima da osete milost Tvoju i sažaljivost Tvoju prema njima — da osete i da se pokaju, — da se pokaju i povrate sa opakih putova svojih. Tebi slava i hvala u vekove. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U besedi za utorak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome koji je uslov da smrtnik primi nebesku milost i kako se oslobađanjem od telesnih strasti otvaraju vrata večnom miru i blagodati — poruka koja menja pogled na život i veru.
U snažnoj besedi za četvrtak 8. sedmice po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika našeg naroda poručuje: telo je samo privremeni omotač, a duša ono s čime ćemo stati pred Boga. Da li smo spremni za taj susret?
Mnogi veruju da milost Gospodnja briše greh, ali beseda Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog razotkriva surovu realnost Božije pravde – podsećajući da niko nije iznad Njegove osude.
U vremenu kada mnogi osporavaju Božju istinu i rugače se veri, beseda Vladike Nikolaja podseća na neuništivu snagu vere i poziva nas da ostanemo čvrsti pred praznim rečima i lažnim hvalisavcima.
U vremenu sumnji i podsmeha, beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog budi nadu i uči nas kako da istrajemo u veri uprkos ljudskom nestrpljenju.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Umesto da bogatstvo čuvaju za sebe, odlučili su da ga podele siromašnima, pomažući svima kojima je pomoć bila potrebna.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
U besedi za ponedeljak 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva šta je Isus Hristos doneo ljudima i kako se otkriva neizmerna ljubav Nebeskog Oca
U besedi za subotu 19. sedmice po Duhovima veliki srpski svetitelj objašnjava zašto se put ka Gospodu ne prelazi ohološću i uzdizanjem sebe, već ljubavlju, smirenjem i spremnošću da tvorimo volju Božju.
U besedi za sredu 19. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da dobro delo ne treba koristiti za sopstvenu slavu, već ga sa ljubavlju prepustiti drugima da prepoznaju njegovu vrednost.
U besedi za ponedeljak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o Utešitelju i govori o savršenoj saglasnosti Oca, Sina i Svetoga Duha.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
Pojedini među njima postali su episkopi i revnosno brinuli o poverenim hrišćanskim zajednicama, dok su neki za svoju veru podneli mučeničku smrt.
Posebna opasnost leži u tome što čovek često ne primećuje koliko je nekoj strasti dozvolio da ovlada njime.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.
Sveštenik podseća da Bog nije ograničen stranama sveta i da mu se čovek može moliti bilo gde.