ZAŠTO NAM JE UM STALNO U HAOSU I KAKO DA GA SMIRIMO: Vladika Nikolaj otkriva najveću tajnu duhovnog mira
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U vremenu kada mnogi osporavaju Božju istinu i rugače se veri, beseda Vladike Nikolaja podseća na neuništivu snagu vere i poziva nas da ostanemo čvrsti pred praznim rečima i lažnim hvalisavcima.
Živimo u vremenu kada se svetinje sve češće dovode u pitanje, a istine bivaju izobličavane, tako da beseda Svetog vladike Nikolaja za 9. subotu po Duhovima odzvanja kao snažan poziv na čuvanje nepokolebljive vere i poštovanja prema Božjoj svetinji. Njegove reči nas podsećaju da se istinska svetinja ne menja ni pred ruganjem, niti pred osporavanjem, jer je Bog nepokolebljiv i nepobediv, kao vetar što odnosi prašinu praznih reči i dela.
U doba brojnih rugača koji se diče svojim „delima“, ova duhovna poruka snažno osvetljava put istinskog poštovanja i strpljivog iščekivanja pravde Božje.
I ovo znajte najpre da će u pošljednje dane doći rugači koji će živeti po svojijem željama. (II Pet, 3, 3)
Da li se ogledalo menja i krivi, kad rugač stoji pred njim smejući se i rugajući se ogledalu? Ne, ogledalo se ne menja i ne krivi, nego ostaje kakvo je i bilo. Ni Bog se, braćo, ne menja i ne krivi, kad mu se rugači smeju i rugaju.
Nepromenljivi i prečisti Bog zna da se rugač samome sebi ruga. Svojim ruganjem svetinji Božjoj rugač sebe krivi i sebe pravi nakazom. A svetinja Božja stoji netaknuta.
O kako su već u naše vreme, u naše dane, pristigli mnogi rugači! Mnogi, premnogi – no njihovo je mnoštvo nemoćnije od Jednog Jedinog. Šta je mnoštvo prašine pred jednim jakim vetrom? Samo treba čekati, naoružan strpljenjem, čekati dok vetar jak ne dune.
Pristigli su mnogi, premnogi rugači koji se rugaju Božjoj reči. Oni nude svoje reči mesto Božjih, nesvete mesto svetih, gnojne mesto zdravih, smrtonosne mesto životvornih. No reč je Božja kao jak vetar, a njihove su reči kao prašina.
Rugači su pristigli, mnogi, premnogi, koji se rugaju Božjim delima, i još će više pristizati. Oni hvale svoja dela iznad Božjih dela i vele da su dela ruku njihovih bolja i razumnija od dela Božjih.
Njihova su dela krađa, jer sve što su dobroga sagradili, sagradili su od Božjeg materijala i prema ugledu na Božje građevine; i sve što su zloga sagradili, sagradili su od đavolskog materijala i po ugledu na đavolske građevine.
Čime se, dakle, hvali prašina? Čime će se hvaliti rugači danas-sutra, kad divlji magarci budu toptali kopitama po grobovima njihovim?
Gospode prečisti, svete su reči Tvoje i silne kao jak vetar, i sveta su dela Tvoja i nema im ni broja ni mere. Gospode prečisti, spasi jezik naš od ruganja, i spasi život naš od rugača. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako da um prestane da luta i postane put ka Bogu, slobodi i unutrašnjem spokoju.
U besedi za utorak 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome koji je uslov da smrtnik primi nebesku milost i kako se oslobađanjem od telesnih strasti otvaraju vrata večnom miru i blagodati — poruka koja menja pogled na život i veru.
U besedi za sredu 8. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava da istina nije sezonska stvar – ona se mora čuti, primiti i ponovo slušati, baš kao što se svakoga dana ore zemlja, ide putem i jede hleb. Bez tog ritma, duša ostaje prazna.
U snažnoj besedi za četvrtak 8. sedmice po Duhovima, jedan od najvećih duhovnika našeg naroda poručuje: telo je samo privremeni omotač, a duša ono s čime ćemo stati pred Boga. Da li smo spremni za taj susret?
Mnogi veruju da milost Gospodnja briše greh, ali beseda Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog razotkriva surovu realnost Božije pravde – podsećajući da niko nije iznad Njegove osude.
U besedi za 9. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razobličava ljude koji zrače prividom, a u suštini suše i zavode. Za njih, kaže, nije Bog odredio tamu — sami su je izabrali.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
U besedi za subotu 4. sedmice po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovek ne stoji između svetlosti i tame, već pred jasnim izborom koji ne ostavlja prostor za kolebanje.
U besedi o apostolskom trudoljublju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o lenjosti kao o mestu na kome se gase volja, red i duhovna snaga, dok apostolski trud opisuje kao zaštitu od poroka i unutrašnjeg rasula.
Nastojateljica pravoslavnog manastira kod Praga osuđena je zbog nezakonitog prenosa crkvene imovine, dok se slučaj dodatno komplikuje zbog kanonskih sporova i optužbi za neposlušnost crkvenim vlastima.
Posle upokojenja patrijarha Ilije II, Gruzijska pravoslavna crkva dobila je novog poglavara Šija III - izbor koji se već tumači kao važna prekretnica za unutrašnji život Crkve i njen položaj u širem pravoslavlju
Kada čovek nauči da se raduje tuđem dobru kao svom, tada nestaje i zavist.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Praznik jednog od najpoštovanijih pravoslavnih svetitelja biće obeležen uz praznično bdenije, arhijerejsku liturgiju i dolazak hodočasnika koji peške prelaze stotine kilometara tražeći mir, utehu i duhovno ukrepljenje.
Mali zalogaji iz prošlih vremena ponovo osvajaju kuhinje: evo kako da uz par sastojaka napravite mekane i zlatne uštipke koji mirišu na detinjstvo i porodična okupljanja nakon liturgije i praznika.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.