ZAŠTO NAM RADOST STALNO IZMIČE? Vladika Nikolaj otkriva tajnu istinske sreće
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
U vremenu sumnji i podsmeha, beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog budi nadu i uči nas kako da istrajemo u veri uprkos ljudskom nestrpljenju.
U vremenu sumnji i nerazumevanja, kada mnogi pitaju: „Gde je obećanje dolaska njegova?“, glas vladike Nikolaja Velimirovića kao svetionik podseća na nepromenjivu istinu i strpljivost vere. Njegova beseda za 9. nedelju po Duhovima osvetljava večnu nadu i pouzdanje u dolazak Hrista Spasitelja, podsećajući vernike da Božije vreme nije kao ljudsko vreme i da je verovanje u Njegovo obećanje najvažniji izraz naše duhovne postojanosti. U svetu prepunom sumnji i ruganja, ova beseda donosi mir i podseća nas da Gospod ne žuri, ali sigurno dolazi.
Gde je obećanje dolaska njegova? (II Pet. 3, 4)
Tako pitaju rugači svetinje Božje. Oni koji se rugaju rečima i delima Božjim, rugaju se i obećanjima Božjim. Mi verni kažemo: Gospod će doći, a oni se rugaju i govore: kada će doći, kad već nije došao? Mi kažemo: Gospod je obećao doći, a oni se rugaju i govore: gdje je obećanje dolaska njegova? Oci naši, vele, biše i pomreše čekajući dolazak Njegov, a On ne dođe. Zar ćemo Ga, vele, još čekati? Da, braćo, mi Ga čekamo, i čekaćemo Ga. On je obećao doći, i doći će. I apostol sveti potvrđuje obećanje Gospodnje; gle, on ga je čuo iz usta samoga Gospoda, iz usta iz kojih samo istina izlazi.
Pred Gospodom je hiljada godina kao jedan dan. Ovim rečima apostol zatvara usta rugačima, a nas uči strpljenju. Skoro će dve hiljade godina otkako je Sin Božji dao obećanje da će ponovo doći u sili i slavi, da spase verne i kazni neverne, a On još ne dolazi, – govore rugači.
O, rugači nerazumni, zar su dve hiljade godina za Boga tako dugi kao i za vas? Zar ne pomišljate da su za Njega dve hiljade godina kao dva dana? Mora li On ispuniti sva Svoja obećanja u toku dva dana? Ne žuri se Njemu, besmrtnome, kao što se žuri vama smrtnima. Vama se žuri, jer ćete uskoro umreti, a On je besmrtan i ne boji se smrti.
Naći će On vas i u grobovima vašim kad bude došao. Probudiće vas truba angelska, i vi ćete ustati koliko da vidite da je On istinit, pa ćete onda biti nizrinuti u mračno carstvo klevetnika, jer ste klevetali Gospoda istine i ugonili Ga u laž.
Gospod ne želi, braćo, da mi budemo ljubopitljivi, odnosno da znamo dana i časa kad će On doći; On samo želi da mi verujemo da će On doći. Bili mi živi ili mrtvi kad On dođe, mi ćemo videti dolazak Njegov. Nije li to dosta?
O Gospode Bože, Spasitelju naš, nauči nas strpljenju i utvrdi nas u veri. Ti ćeš doći, mi znamo. Tebi slava i hvala vavek. Amin.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto je vera u Hrista izvor najdublje radosti i kako nas ta neiskazana uteha nosi kroz sve životne borbe i tuge.
U pouci za subotu 7. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je trezvenost najjače oružje protiv zla i kako da na vreme osetimo njegov smrad pre nego što nas zavede i odvede u propast.
U besedi za 8. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički razotkriva kako deluju lažni učitelji koji pod plaštom istine šire jeresi i odvode narod od Gospoda.
Mnogi veruju da milost Gospodnja briše greh, ali beseda Svetog Nikolaja Žičkog i Ohridskog razotkriva surovu realnost Božije pravde – podsećajući da niko nije iznad Njegove osude.
U snažnoj besedi, zasnovanoj na rečima iz Jevanđelja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva se istina o onima koji najviše pričaju – i najviše zavaravaju.
U vremenu kada mnogi osporavaju Božju istinu i rugače se veri, beseda Vladike Nikolaja podseća na neuništivu snagu vere i poziva nas da ostanemo čvrsti pred praznim rečima i lažnim hvalisavcima.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.
U besedi za Nedelju četvrtu po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o tome kako vera čoveka ne odvaja od iskušenja, već ga kroz njih vodi ka duhovnoj pobedi.
U besedi za subotu 4. sedmice po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički naglašava da čovek ne stoji između svetlosti i tame, već pred jasnim izborom koji ne ostavlja prostor za kolebanje.
U besedi o apostolskom trudoljublju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o lenjosti kao o mestu na kome se gase volja, red i duhovna snaga, dok apostolski trud opisuje kao zaštitu od poroka i unutrašnjeg rasula.
Posle upokojenja patrijarha Ilije II, Gruzijska pravoslavna crkva dobila je novog poglavara Šija III - izbor koji se već tumači kao važna prekretnica za unutrašnji život Crkve i njen položaj u širem pravoslavlju
Kada čovek nauči da se raduje tuđem dobru kao svom, tada nestaje i zavist.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.
Dok ljudi danas burno reaguju na uvrede, otkrivaju tuđe mane i ulaze u bespotrebne sukobe, ruski svetitelj ostavio je jednostavne savete o ćutanju, smirenju i molitvi kao putu ka unutrašnjem miru i duhovnoj snazi.
Maramice ostaju na ovom mestu sedam dana, a zatim se zakopavaju i muka večno ostaje u zemlji.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Mali zalogaji iz prošlih vremena ponovo osvajaju kuhinje: evo kako da uz par sastojaka napravite mekane i zlatne uštipke koji mirišu na detinjstvo i porodična okupljanja nakon liturgije i praznika.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za ponedeljak 5. sedmice po Vaskrsu otvara pitanje zašto se Božje lice nekome otkriva kao dugotrajna čežnja, a nekome kao neposredan susret.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete apostole Jasona i Sosipatera po starom i Svete Kirila i Metodija po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Franje de Geronima, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.