BEZ OVOGA SE NE BI TREBALO OBRAĆATI BOGORODICI ZA POMOĆ! Mati Teodora objasnila kako se dostojno pristupa Majci Božjoj!
Prema pravoslavlju, Bogorodica nije samo majka Hristova - ona je i majka svih nas.
Devica Marija zauzima posebno mesto u hrišćanstvu jer je rodila Bogočoveka i postala najuzvišenija među svim svetiteljima, a jedan od najistaknutijih teologa i svetaca 19. veka otkriva zašto je vera u Nju ključna za spasenje.
Poštovanje Presvete Bogorodice vekovima zbunjuje one koji nisu povezani s Crkvom. Mnogi optužuju pravoslavne hrišćane za gotovo idolopoklonstvo, dok većina protestanata uopšte ne iskazuje poštovanje prema Devici Mariji. Kako na to odgovara Crkva? I zašto se baš Bogorodici tako često upućuju molitve?
Na mnoga od ovih pitanja već je odgovorio svetitelj Ignatije Brjančaninov (1807–1867) – jedan od najistaknutijih teologa i svetaca 19. veka.
Povod za pisanje njegovog detaljnog teksta o tome zašto Pravoslavna Crkva poštuje Devicu Mariju više nego sve svetitelje bio je proglašenje dogme o bezgrešnom začeću Bogorodice od strane pape Pija IX, kao i molbe nekih njegovih savremenika da pruži dostojan odgovor protestantskim i svetovnim kritičarima.
Zato što je Devica Marija rodila samog Boga. Ona je postala jedina u istoriji sveta osoba u koju se „uselio“ sam Tvorac sveta. Drugi veliki pravednici, iako su po delovanju Svetog Duha učestvovali u Božanstvu, nisu to činili u punini i meri kao Bogorodica, koja je primila u sebe Boga-Reč za Njegovo utelovljenje.
Svetitelj Ignatije Brjančaninov piše:
„Takvo primanje u sebe Boga očigledno je jedinstveno, izuzetno, neprimereno, nedostupno ni svetim ljudima, ni svetim anđelima, pripada samo Bogorodici. Kao što je Bogoljub čovek za pleme (to jest za zajednicu spasenih izabranih – prim. ured.) zamenio Adama i postao njihov praroditelj, tako je Bogorodica zamenila Evu i postala njihova Majka. Kao što je Bogočovek Kralj nebeski, Kralj svih ljudi i anđela, tako je Bogorodica Kraljica nebeska, Kraljica i ljudi i anđela.“
Visina Bogorodice povezana je ne samo s tim što je postala Majka Bogoljuba, već i s tim što je jedina među svim ljudima koja je dugo boravila pored samog Boga. Svetitelj Ignatije piše:
„Presveta Devica je iznad svih svetih i zbog toga što je postala Majka Bogoljuba, i zbog toga što je bila stalna, pažljiva slušaocica i izvršiteljka učenja koje je Bogočovek propovedao. Prvo od ovih dostojanstava je potvrđeno drugim, pa je dostojanstvo Bogorodice postalo najveće dostojanstvo. Sveto Jevanđelje svedoči o Bogorodici: 'A Marija je čuvala sve ove reči i raspoređivala ih u svom srcu' (Lk 2,19).“
Glavna zasluga Presvete Device je u tome što se pripremila da primi Spasitelja. To je bio njen lični, slobodno prihvaćeni podvig. Čistota njenog života, najdublja ljubav, potpuno odricanje i apsolutna vernost Bogu – sve to se nije srelo ni kod jednog pravednika Starog zaveta.
Svetitelj Ignatije piše:
„Ono što su najveći Božiji ugodnici želeli da ispune, Bogorodica je po Božanskoj milosti zaista izvršavala. I kako je izvršavala? Prvo su njeno srce i utroba bili osenčeni Svetim Duhom; potom je njena utroba postala hram u kojem se suštinski uselio Gospod; duhovna radost od prisustva Gospoda obuhvatala je celo njeno biće, kao što je sama svedočila. Obično sveta radost obuzima ljude dostojne delovanja Svetog Duha, a Bogorodica je bila ispunjena Božanskom radošću.
Po rođenju Bogoljuba bila je s Njim u najbližim odnosima. U njenim rukama i zagrljajima proveo je detinjstvo; nerazdvojno je bio s njom ne samo u detinjstvu, već i u mladosti i odraslom dobu, sve do ulaska u Božansko služenje, koje je trajalo tri i po godine. Nijedan drugi nije bio tako blizak slušaoc Božije reči, niko nije sa tolikom dubinom i stalnom pažnjom pratio reči i dela Bogočoveka, niti ih sa tolikom ljubavlju i brižljivošću čuvao.“
Zato što je Isus Hristos, rođen od Presvete Bogorodice, istovremeno Bog i Čovek. Prema dogmatskoj formuli usvojenoj na IV Vaseljenskom saboru, božansko i ljudsko u Njemu sjedinili su se neslomljivo, nepromenljivo, nerazdeljivo i nerazdvojivo.
Sveti Ignjatije piše: Dana 8. decembra 1854. godine papa Pije IX proglasio je dogmu o bezgrešnom začeću Presvete Bogorodice, po kojoj je ona rođena bez prvobitnog greha i bila apsolutno bezgrešna. Pravoslavna crkva ovo učenje ne prihvata, smatrajući ga suprotnim biblijskom predanju i učenju Vaseljenskih sabora o spasenju. U Jevanđelju po Luki sama Bogorodica naziva Isusa Hrista svojim Spasiteljem.
Sveti Ignjatije o tome piše:
„Sama blagoslovena Presveta Devica Bogorodica ispoveda rođenog od sebe Boga kao svog Spasitelja. Rimokatolici, pripisujući Bogorodici bezgrešnost, time pokazuju nepoverenje u svemoć Božiju. Ali Pravoslavna crkva veliča svemoć i veličanstvo Boga, koji je rođenu u grehu učinio nesagledivo višom od heruvima i nesagledivo slavnijom od serafima, koji nikada nisu okusili greh. ‘Veliča duša moja Gospoda, i raduje se duh moj u Bogu Spasu svom’, – izgovorila je Presveta Devica u odgovoru Jelisaveti (Lk 1,43).“
Zato što je sam Gospod, tokom Svojih muka na Krstu, usvojio apostola Jovana Bogoslova, a preko njega i sve članove Crkve.
„Isus, videvši Majku i učenika koga je ljubio, reče Majci svojoj: Ženo, evo sina tvoga! Potom reče učeniku: Evo, Majka tvoja! I od tog časa učenik je uzeo Nju k sebi“ (Jn 19,26–27).
Sveti Ignjatije objašnjava:
„Kada je Gospod izvršio otkupljenje ljudskog roda, i već nameravao da podvig zapečati Svojom dobrovoljnom smrću, pored Krsta stajala je Bogorodica sa ljubljenim učenikom Hristovim Jovanom… Tada Gospod obraća reč Bogorodici, učesnici Svojih stradanja, i uvodi je u prava koja joj pripadaju prema ljudima. On je proglašava Majkom Jovanovom, a u njemu i celokupnog obnovljenog čovečanstva, po tumačenju Otaca.“
Hrišćani veruju da je Bogorodica, nakon svoga uspenija (usnuća), vaskrsla i uzneta u Carstvo Nebesko, postavši posrednica i moliteljka za celu Crkvu pred svojim Sinom. Zato nikada i nigde nisu postojale mošti Bogorodice, ali se u mnogim hramovima čuvaju delovi njenog pojasa i riza.
Sveti Ignjatije piše:
„Bogorodica, trećeg dana po blaženom uspeniju svom, vaskrsla je i sada prebiva na nebu dušom i telom. Ona vlada na nebu kao Majka Nebeskog Cara i proglašena je Kraljicom Nebeskom, Kraljicom i svetih Anđela i svetih ljudi. Dat joj je poseban autoritet i smelo pravo da moli pred Bogom za čovečanstvo. Sveta Crkva, obraćajući se svim najvećim Božijim ugodnicima, govori im: ‘Molite Boga za nas’; a jedino Presvetoj Bogorodici upućuje reči: ‘Spasi nas’.“
Prema pravoslavlju, Bogorodica nije samo majka Hristova - ona je i majka svih nas. Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima. Američko biblijsko društvo utvrdilo je da oni koji čitaju Sveto pismo žive aktivnije, imaju manje stresa, a više optimizma i unutrašnjeg mira. Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju. U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta. Ovaj arhijerejski predmet nosi duboku poruku o brizi i zaštiti unutar hrišćanske zajednice i nosi zanimljivu istoriju i značaj za sve vernike. Reči starca Josifa Isihaste bez ulepšavanja otkrivaju zašto se blagodat ne daje onima koji odustaju na prvoj prepreci i kako se prava snaga vere proverava upravo u danima teskobe i unutrašnjih lomova. Iako su zajedno slavili jubilej Nikejskog sabora i istakli jedinstvo, odsustvo drugih pravoslavnih poglavara i izbor liturgijskog jezika izazvali su debatu u crkvenim krugovima. Zašto je Božićni post mnogo više od uzdržanja od hrane, kako nas uči sporosti, milosrđu i tihom iščekivanju, i zbog čega Badnji dan predstavlja vrhunac puta ka Rođenju Gospoda Isusa Hrista. Otac Andrej smatra da uzrok nije samo fizičke prirode, već da se dešava susret čoveka sa nečim mnogo dubljim. U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode. Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja. U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad. Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život. Liturgija se služi da bi se vernici pričestili, tačnije, da bi se s Bogom sjedinili, istakao je otac Goran. Jednostavan, dekorativan i hranljiv recept koji spaja prirodne ukuse i kreativnost u danima posta. Rođen kao Johen Bunge, odrastao bez žive vere, danas živi povučeno u italijanskom delu Švajcarske, noseći u sebi put koji je započeo među ratnim zgarištima i rimskim katakombama.
Zašto hrišćani toliko poštuju Bogorodicu?

Zašto Crkva Bogorodicu stavlja iznad svih svetih?
Koja je glavna zasluga Bogorodice?

Zašto pravoslavci nazivaju Devicu Mariju Bogorodicom? Može li se roditi večni Bog?
„Devica, začevši i rodivši Boga i čoveka u jednoj osobi, postala je Majka Boga u pravom smislu, jer je rođeni bio Bog, iako je zajedno bio i čovek. Kako ne bi bila Bogorodica ona – uzvikuje sveti Jovan Damaskin – koja je rodila utelovljenog Boga? Devica, postavši Majka Boga, prirodno je postala i Gospodarica, Kraljica i Vladarka svega razumnog stvorenja, zemaljskog i nebeskog; ali istovremeno ostaje stvorenje i robinja Sina i Boga svoga. Rodivši Žrtvu za čovečanstvo, rodila je ovu Žrtvu i za sebe, jer pripada čovečanstvu. Njen Sin jeste Bog, Tvorac, Gospod, Otkupitelj i Spasitelj.“
Zašto Pravoslavna crkva ne priznaje dogmu o Bezgrešnom začeću?

Zašto hrišćani Bogorodici prilaze kao Majci?

Zašto Crkva upućuje molitve Presvetoj Bogorodici?
BEZ OVOGA SE NE BI TREBALO OBRAĆATI BOGORODICI ZA POMOĆ! Mati Teodora objasnila kako se dostojno pristupa Majci Božjoj!
KO ZAISTA PRVI ULAZI U CARSTVO NEBESKO? Mitropolit Ilarion razbija zablude i otkriva ko je bliži Bogu
NAUČNA ISTRAŽIVANJA POTVRDILA MOĆ SVETOG PISMA: Redovno čitanje Biblije deluje snažnije od meditacije i vežbanja
AKO USPENJE ZNAČI SMRT, ZAŠTO SLAVIMO USPENJE PRESVETE BOGORODICE? Ovih 8 stvari o Velikoj Gospojini svaki pravoslavac mora da zna
“DANAS JE MALI BOŽIĆ!”: Sveti Justin Ćelijski o Maloj Gospojini - prazniku koji otvara vrata večnog života
ZNATE LI ZNAČENJE I SIMBOLIKU OMOFORA U BOGOSLUŽENJIMA? Otkrijte tajnu pastirske tkanine koja oslikava duhovno vođstvo
SVI TRAŽIMO OLAKŠANJE, A BEŽIMO OD ONOGA ŠTO NAM GA DONOSI: Svetogorski starac Josif nudi rešenje koje neće prijati onima koji traže najlakši put
NEOČEKIVANI GESTOVI PAPE LAVA I PATRIJARHA VARTOLOMEJA IZAZVALI BURU U HRIŠĆANSKOM SVETU: Zajedno pročitali pravoslavni Simvol vere, ali „Očenaš“ na latinskom
ZAŠTO VEĆINA POGREŠNO DOŽIVLJAVA BOŽIĆNI POST: Duhovna strana zime koju retko ko razume
ZAŠTO SE NEKI LJUDI OSEĆAJU LOŠE U CRKVI, A NEKIMA ČAK I POZLI? Otac Andrej o situacijama koje uznemiravaju i sveštenike i same vernike
TAJNA DRVETA ISPOD KOGA SE RODIO SVETI VASILIJE: Posetili smo rodni kraj Ostroškog Čudotvorca, evo šta smo otkrili (FOTO, VIDEO)
POSETILI SMO SVETINJU U KOJOJ JE ISPUNJEN ZAVET JOVANA DUČIĆA: Šta zapravo čuva Hercegovačka Gračanica - tajna koja je Trebinje zauvek promenila (VIDEO)
LITURGIJA U HRAMU KOJI JE BIO MRTVAČNICA: Klinički centar Srbije obeležio svoju slavu – Svete Vrače! (VIDEO)
KADA SU LEKARI DIGLI RUKE, VERA I MOLITVA SU SPASLE BRATA GORANA: Njegov put iz bolničke sobe do Hilandara
KOLIKO PUTA I KAD MOŽE SE PRIČESTITI ZA VREME BOŽIĆNOG POSTA: Otac Goran o velikoj zabludi vernika i šta kaže tipik po ovom pitanju
HRSKAVE KORPICE SA PEČENIM PAPRIKAMA I ORASIMA: Svečano predjelo bogatog ukusa i raskošnog izgleda
NEMAC KATOLIK PREŠAO U PRAVOSLAVLJE I ZAMONAŠIO SE: Otac Gabrijel svedoči o svom putu od ruševina Kelna do manastira u švajcarskim planinama