BEZ OVOGA SE NE BI TREBALO OBRAĆATI BOGORODICI ZA POMOĆ! Mati Teodora objasnila kako se dostojno pristupa Majci Božjoj!
Prema pravoslavlju, Bogorodica nije samo majka Hristova - ona je i majka svih nas.
Devica Marija zauzima posebno mesto u hrišćanstvu jer je rodila Bogočoveka i postala najuzvišenija među svim svetiteljima, a jedan od najistaknutijih teologa i svetaca 19. veka otkriva zašto je vera u Nju ključna za spasenje.
Poštovanje Presvete Bogorodice vekovima zbunjuje one koji nisu povezani s Crkvom. Mnogi optužuju pravoslavne hrišćane za gotovo idolopoklonstvo, dok većina protestanata uopšte ne iskazuje poštovanje prema Devici Mariji. Kako na to odgovara Crkva? I zašto se baš Bogorodici tako često upućuju molitve?
Na mnoga od ovih pitanja već je odgovorio svetitelj Ignatije Brjančaninov (1807–1867) – jedan od najistaknutijih teologa i svetaca 19. veka.
Povod za pisanje njegovog detaljnog teksta o tome zašto Pravoslavna Crkva poštuje Devicu Mariju više nego sve svetitelje bio je proglašenje dogme o bezgrešnom začeću Bogorodice od strane pape Pija IX, kao i molbe nekih njegovih savremenika da pruži dostojan odgovor protestantskim i svetovnim kritičarima.
Zato što je Devica Marija rodila samog Boga. Ona je postala jedina u istoriji sveta osoba u koju se „uselio“ sam Tvorac sveta. Drugi veliki pravednici, iako su po delovanju Svetog Duha učestvovali u Božanstvu, nisu to činili u punini i meri kao Bogorodica, koja je primila u sebe Boga-Reč za Njegovo utelovljenje.
Svetitelj Ignatije Brjančaninov piše:
„Takvo primanje u sebe Boga očigledno je jedinstveno, izuzetno, neprimereno, nedostupno ni svetim ljudima, ni svetim anđelima, pripada samo Bogorodici. Kao što je Bogoljub čovek za pleme (to jest za zajednicu spasenih izabranih – prim. ured.) zamenio Adama i postao njihov praroditelj, tako je Bogorodica zamenila Evu i postala njihova Majka. Kao što je Bogočovek Kralj nebeski, Kralj svih ljudi i anđela, tako je Bogorodica Kraljica nebeska, Kraljica i ljudi i anđela.“
Visina Bogorodice povezana je ne samo s tim što je postala Majka Bogoljuba, već i s tim što je jedina među svim ljudima koja je dugo boravila pored samog Boga. Svetitelj Ignatije piše:
„Presveta Devica je iznad svih svetih i zbog toga što je postala Majka Bogoljuba, i zbog toga što je bila stalna, pažljiva slušaocica i izvršiteljka učenja koje je Bogočovek propovedao. Prvo od ovih dostojanstava je potvrđeno drugim, pa je dostojanstvo Bogorodice postalo najveće dostojanstvo. Sveto Jevanđelje svedoči o Bogorodici: 'A Marija je čuvala sve ove reči i raspoređivala ih u svom srcu' (Lk 2,19).“
Glavna zasluga Presvete Device je u tome što se pripremila da primi Spasitelja. To je bio njen lični, slobodno prihvaćeni podvig. Čistota njenog života, najdublja ljubav, potpuno odricanje i apsolutna vernost Bogu – sve to se nije srelo ni kod jednog pravednika Starog zaveta.
Svetitelj Ignatije piše:
„Ono što su najveći Božiji ugodnici želeli da ispune, Bogorodica je po Božanskoj milosti zaista izvršavala. I kako je izvršavala? Prvo su njeno srce i utroba bili osenčeni Svetim Duhom; potom je njena utroba postala hram u kojem se suštinski uselio Gospod; duhovna radost od prisustva Gospoda obuhvatala je celo njeno biće, kao što je sama svedočila. Obično sveta radost obuzima ljude dostojne delovanja Svetog Duha, a Bogorodica je bila ispunjena Božanskom radošću.
Po rođenju Bogoljuba bila je s Njim u najbližim odnosima. U njenim rukama i zagrljajima proveo je detinjstvo; nerazdvojno je bio s njom ne samo u detinjstvu, već i u mladosti i odraslom dobu, sve do ulaska u Božansko služenje, koje je trajalo tri i po godine. Nijedan drugi nije bio tako blizak slušaoc Božije reči, niko nije sa tolikom dubinom i stalnom pažnjom pratio reči i dela Bogočoveka, niti ih sa tolikom ljubavlju i brižljivošću čuvao.“
Zato što je Isus Hristos, rođen od Presvete Bogorodice, istovremeno Bog i Čovek. Prema dogmatskoj formuli usvojenoj na IV Vaseljenskom saboru, božansko i ljudsko u Njemu sjedinili su se neslomljivo, nepromenljivo, nerazdeljivo i nerazdvojivo.
Sveti Ignjatije piše: Dana 8. decembra 1854. godine papa Pije IX proglasio je dogmu o bezgrešnom začeću Presvete Bogorodice, po kojoj je ona rođena bez prvobitnog greha i bila apsolutno bezgrešna. Pravoslavna crkva ovo učenje ne prihvata, smatrajući ga suprotnim biblijskom predanju i učenju Vaseljenskih sabora o spasenju. U Jevanđelju po Luki sama Bogorodica naziva Isusa Hrista svojim Spasiteljem.
Sveti Ignjatije o tome piše:
„Sama blagoslovena Presveta Devica Bogorodica ispoveda rođenog od sebe Boga kao svog Spasitelja. Rimokatolici, pripisujući Bogorodici bezgrešnost, time pokazuju nepoverenje u svemoć Božiju. Ali Pravoslavna crkva veliča svemoć i veličanstvo Boga, koji je rođenu u grehu učinio nesagledivo višom od heruvima i nesagledivo slavnijom od serafima, koji nikada nisu okusili greh. ‘Veliča duša moja Gospoda, i raduje se duh moj u Bogu Spasu svom’, – izgovorila je Presveta Devica u odgovoru Jelisaveti (Lk 1,43).“
Zato što je sam Gospod, tokom Svojih muka na Krstu, usvojio apostola Jovana Bogoslova, a preko njega i sve članove Crkve.
„Isus, videvši Majku i učenika koga je ljubio, reče Majci svojoj: Ženo, evo sina tvoga! Potom reče učeniku: Evo, Majka tvoja! I od tog časa učenik je uzeo Nju k sebi“ (Jn 19,26–27).
Sveti Ignjatije objašnjava:
„Kada je Gospod izvršio otkupljenje ljudskog roda, i već nameravao da podvig zapečati Svojom dobrovoljnom smrću, pored Krsta stajala je Bogorodica sa ljubljenim učenikom Hristovim Jovanom… Tada Gospod obraća reč Bogorodici, učesnici Svojih stradanja, i uvodi je u prava koja joj pripadaju prema ljudima. On je proglašava Majkom Jovanovom, a u njemu i celokupnog obnovljenog čovečanstva, po tumačenju Otaca.“
Hrišćani veruju da je Bogorodica, nakon svoga uspenija (usnuća), vaskrsla i uzneta u Carstvo Nebesko, postavši posrednica i moliteljka za celu Crkvu pred svojim Sinom. Zato nikada i nigde nisu postojale mošti Bogorodice, ali se u mnogim hramovima čuvaju delovi njenog pojasa i riza.
Sveti Ignjatije piše:
„Bogorodica, trećeg dana po blaženom uspeniju svom, vaskrsla je i sada prebiva na nebu dušom i telom. Ona vlada na nebu kao Majka Nebeskog Cara i proglašena je Kraljicom Nebeskom, Kraljicom i svetih Anđela i svetih ljudi. Dat joj je poseban autoritet i smelo pravo da moli pred Bogom za čovečanstvo. Sveta Crkva, obraćajući se svim najvećim Božijim ugodnicima, govori im: ‘Molite Boga za nas’; a jedino Presvetoj Bogorodici upućuje reči: ‘Spasi nas’.“
Prema pravoslavlju, Bogorodica nije samo majka Hristova - ona je i majka svih nas. Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima. Američko biblijsko društvo utvrdilo je da oni koji čitaju Sveto pismo žive aktivnije, imaju manje stresa, a više optimizma i unutrašnjeg mira. Praznik poznat i kao Bogorodična Pasha, otkriva tajnu večnog života kroz mir i nevinost Presvete Bogorodice, čudesno uznesenje Njene duše i snagu vere koja nas vodi ka vaskrsenju. U bogatoj riznici duhovnog nasleđa, ava Justin Popović ostavio je svoj zapis o Rođenju Presvete Bogorodice, prazniku koji donosi neizmernu radost, spasava dušu i podseća nas na početak spasenja celog sveta. Ovaj arhijerejski predmet nosi duboku poruku o brizi i zaštiti unutar hrišćanske zajednice i nosi zanimljivu istoriju i značaj za sve vernike. Ako zanemarimo prve duhovne rane koje nanosi zlo, pravoslavni svetac upozorava da nečastivi nastavljaju napade sve do poslednjeg daha – reči Svetog Jovana Zlatousta mogu potpuno promeniti vaš pogled na veru i pokajanje. Sveti oci upozoravaju, a medicina objašnjava: kako razlikovati pravu duhovnu viziju od opasne iluzije. Svetitelj iz 18. veka i veliki duhovnik ističe da su uzdržanje, molitva i čistota srca neophodni uslovi za dostojno pristupanje Svetoj Tajni Pričešća. Politička stranka "Pravoslavna Rusija" poziva na zakonsku zabranu proslava Noći veštica u školama i javnim mestima, tvrdeći da ovaj praznik negativno utiče na mlade i potkopava hrišćanske i kulturne temelje zemlje. Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta. U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“ Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere? Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost. Svetinja u Mrtvici, stara više od 15 vekova, našla se na ivici uništenja kada je osumnjičeni B. D. zapalio ikonostas i bogoslužbene knjige. Vernici su hrabro reagovali i sprečili katastrofu, a manastir je i ovog puta odoleo zlu. Ovaj tradicionalni kolač, nekada nezaobilazan na prazničnim trpezama, spaja tanke kore, domaći pekmez od šljiva i orahe u savršen spoj ukusa - brzo i lako se priprema, baš kao što su ga radile naše bake. U trci za što više, mnogi ni ne primete kada im novac prestane da bude sredstvo, a postane – gospodar.Zašto hrišćani toliko poštuju Bogorodicu?
Zašto Crkva Bogorodicu stavlja iznad svih svetih?
Koja je glavna zasluga Bogorodice?
Zašto pravoslavci nazivaju Devicu Mariju Bogorodicom? Može li se roditi večni Bog?
„Devica, začevši i rodivši Boga i čoveka u jednoj osobi, postala je Majka Boga u pravom smislu, jer je rođeni bio Bog, iako je zajedno bio i čovek. Kako ne bi bila Bogorodica ona – uzvikuje sveti Jovan Damaskin – koja je rodila utelovljenog Boga? Devica, postavši Majka Boga, prirodno je postala i Gospodarica, Kraljica i Vladarka svega razumnog stvorenja, zemaljskog i nebeskog; ali istovremeno ostaje stvorenje i robinja Sina i Boga svoga. Rodivši Žrtvu za čovečanstvo, rodila je ovu Žrtvu i za sebe, jer pripada čovečanstvu. Njen Sin jeste Bog, Tvorac, Gospod, Otkupitelj i Spasitelj.“
Zašto Pravoslavna crkva ne priznaje dogmu o Bezgrešnom začeću?
Zašto hrišćani Bogorodici prilaze kao Majci?
Zašto Crkva upućuje molitve Presvetoj Bogorodici?
BEZ OVOGA SE NE BI TREBALO OBRAĆATI BOGORODICI ZA POMOĆ! Mati Teodora objasnila kako se dostojno pristupa Majci Božjoj!
KO ZAISTA PRVI ULAZI U CARSTVO NEBESKO? Mitropolit Ilarion razbija zablude i otkriva ko je bliži Bogu
NAUČNA ISTRAŽIVANJA POTVRDILA MOĆ SVETOG PISMA: Redovno čitanje Biblije deluje snažnije od meditacije i vežbanja
AKO USPENJE ZNAČI SMRT, ZAŠTO SLAVIMO USPENJE PRESVETE BOGORODICE? Ovih 8 stvari o Velikoj Gospojini svaki pravoslavac mora da zna
“DANAS JE MALI BOŽIĆ!”: Sveti Justin Ćelijski o Maloj Gospojini - prazniku koji otvara vrata večnog života
ZNATE LI ZNAČENJE I SIMBOLIKU OMOFORA U BOGOSLUŽENJIMA? Otkrijte tajnu pastirske tkanine koja oslikava duhovno vođstvo
GREŠKE KOJE IGNORIŠETE DANAS – VAŠU DUŠU MOGU MUČITI ZAUVEK: Sveti Jovan Zlatoust otkriva kako da izbegnete duhovne rane
DA LI PROROČKI SNOVI I VIĐENJA DOLAZE OD BOGA ILI OD ĐAVOLA: Evo šta kaže Crkva, a šta medicina
KOLIKO DUGO SUPRUŽNICI MORAJU DA SE UZDRŽAVAJU OD BRAČNIH ODNOSA PRE I POSLE PRIČEŠĆA? Sveti Kozma Etolski jasno odgovara na dilemu mnogih vernika
ZABRANA PROSLAVE NOĆI VEŠTICA DOBIJA SVE VEĆU PODRŠKU: “Taj praznik ima štetan uticaj na mlade generacije”
SVETINJA NAD SVETINJAMA, JEDINO MESTO GDE SMRT NEMA ZADNJU REČ: Kako su car Konstantin i carica Jelena obnovili ovo čudo hrišćanske vere
KADA DOĐU OLUJE I NAJTEŽI TRENUTCI: Kako vera pobeđuje očajanje i donosi mir koji isceljuje dušu
DA LI ĆE PRAVOSLAVNIM SVEŠTENICIMA USKORO BITI DOZVOLJEN I DRUGI BRAK: Jerej kome je nedavno dozvoljeno da se drugi put venča izazvao oštre polemike
EMOCIJE, SUZE I APLAUZ: Beogradska premijera filma "Svi za Kosmet, ma gde bili" dirnula publiku
JEZIVA NOĆ NA JUGU SRBIJE - VATROM NA BOGORODICU: Muškarac benzinom i hepo kockama pokušao da spali Manastir Uspenja Presvete Bogorodice
STARINSKA PITA-PEKMEZARA - OMILJENA POSLASTICA KOJA BUDI USPOMENE: Jednostavan recept iz bakine sveske okuplja celu porodicu
ŠTA JE MAMON I KAKO MU LJUDI SLUŽE: Otac Bojan o najvećem zlu koje razara porodice, prijateljstva i zdravlje, a od čoveka pravi roba