Episkop dioklijski na Festivalu „Ćirilicom“ istakao da čuvajući pismo naših predaka, čuvamo most između prošlosti i budućnosti, istoriju i duhovni život naroda.
Na nedavnom devetom Festivalu „Ćirilicom“, vladika dioklijski Pajsije podsetio je na neprolazni značaj ćirilice za srpski narod i istakao njenu duboku povezanost sa duhovnošću i identitetom.
– Za onoga za koga se kaže da je svet, njemu treba odati najveće moguće poštovanje – rekao je vladika, objašnjavajući kako se pojam svetosti proteže i izvan religijskog konteksta – na kućni prag, ognjište, otadžbinu, prijateljstvo, kumstvo.
– Tako kažemo da je svet kućni prag, da je sveto ognjište, da je sveta otadžbina, da je sveto prijateljstvo, da je sveto kumstvo – dodao je vladika Pajsije.
shutterstock.com
Vladika Pajsije ističe savremeni značaj očuvanja ćirilice u očuvnaju naše istorije, kulture i identiteta
Svetost ćirilice u duhovnom kontekstu
U tom svetlom kontekstu, istakao je vladika, i ćirilica zauzima posebno mesto.
– Ćirilica kao naše pismo, ona je u oba ova konteksta sveta, zbog toga što nastaje i rađa se za jednu sveštenu upotrebu. Prvi tekstovi koji se zapisuju ćirilicom, a prethodno glagoljicom, bili su crkveni tekstovi, tekstovi za bogoslužbenu upotrebu. A zatim, ništa manje nego i prvi štampani tekstovi kod Slovena, a posebno Srba, bili su na ćirilici. Tako se prisjećamo kako je Đurađ Crnojević, osnivajući štampariju, štampao prve bogoslužbene knjige: Oktoih, Psaltir, Molitvenik, Jevanđelje. Dakle, u tom sveštenom, biblijskom kontekstu, vidimo da je ćirilica svojim nastankom imala jedan sveti cilj – kazao je vladika.
Pismo predaka kao svetinja
– A u onom drugom kontekstu, opet je ona za nas sveta, jer je pismo naših predaka. I zato, kako se odnosimo prema svome jeziku i prema svojoj rodnoj kući i prema otadžbini, tako se odnosimo i prema ćirilici kao nečemu što je sveto – naglasio je episkop.
Čuvanje ćirilice kao čuvanje identiteta
Vladika je istakao savremeni značaj očuvanja pisma i poručio da treba da ga čuvamo, kao i našu istoriju i kulturu. Njegove reči podsećaju da ćirilica nije samo pismo – ona je svetinja, most između prošlosti i budućnosti, temelj srpskog identiteta i duhovnog života.
Služeći liturgiju na praznik Svete mučenice Agripine, mitropolit šumadijski podsetio je da vera bez dela ostaje prazna i upitao vernike da li im je vera istinska ili samo puka tradicija.
Na praznik Svetih apostola Petra i Pavla, Cetinjski manastir bio je ispunjen molitvom i suzama radosnicama dok je mitropolit Joanikije služio Liturgiju i rukopoložio novog jerođakona pred okupljenim narodom.
U tišini starog groblja, među svećama i molitvama, vernici su se prisetili duhovnog vođe i tragične pogibije 25 meštana u savezničkom bombardovanju 1944. godine.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Na velikom međunarodnom forumu, đakon Vasilije Bursać predstavio višedecenijska iskustva agencije Dobročinstvo, istakavši značaj svetih putovanja, učenja i očuvanja tradicije u izazovima modernog društva.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Objava Sanije Ameti na Instagramu pokrenula je višegodišnji sudski postupak i duboku društvenu raspravu: švajcarsko pravosuđe ocenilo je da je povređena sloboda veroispovesti.
Tokom Svete tajne jeleosvećenja vernici su čuli snažne reči sveštenika Dragana Stanišića o zdravlju, o snazi koja se ne meri lekovima i o duši bez koje čovek ne može da opstane.
Episkop istočnoamerički uzneo je snažnu molitvu za zaštitu nerođene dece, a prisutni, od članova Kongresa do vernika, priznaju da su njegove reči ostavile snažan trag.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Otkrijte kako u manastirskoj kuhinji, kroz zajednički trud bratstva i hodočasnika, nastaje posno jelo koje se priprema unapred, bez žurbe, i čuva ukus Hilandara i smisao posta.
U besedi za petak sedmice mitara i fariseja, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako razlikovati površno znanje koje obmanjuje od istinske mudrosti koja osvetljava srce i oblikuje duh.
Pravoslavna tradicija uči da nema "malih" i "velikih" grehova , već da svaki greh koji opterećuje savest treba izneti, bez obzira na stid, strah ili bojazan od osude.