SUTRA JE SVETA PETKA I NIJE SVEJEDNO KAKVU SLAVSKU SVEĆU PALITE! Postoji i jasno crkveno pravilo kad bi je trebalo i ugasiti!
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Istraga otkriva da je klirik Kritske pravoslavne crkve, koji je u početku važio za žrtvu kriminalaca, postao saučesnik u prisvajanju imovine od 1,5 miliona evra i učesnik mafijaških poslova koji uključuju trgovinu narkoticima, oružjem i ucene.
Otkrivanje mafijaške mreže na Kritu dovelo je u prvi plan neočekivanog aktera – arhimandrita, koji je, kako se navodi u grčkoj istrazi, od žrtve ucene postao saučesnik, a na kraju i sam izvršilac krivičnih dela.
Prema podacima iz spisa, njegova uloga šokira, jer se povezuje sa prisvajanjem crkvene imovine u vrednosti od 1,5 miliona evra, organizovanim napadima i vezama sa najužim krugom kriminalne grupe, prenosi grčki pravoslavni portal vimaorthodoxias.gr.
Prema istrazi policije, arhimandrit je u početku bio meta organizacije. Uz pomoć falsifikovanih dokumenata i pretnji, osumnjičeni su uspeli da prisvoje crkvene nepokretnosti velike vrednosti. Međutim, kada su drugi sveštenici otkrili prevaru i pokušali da povrate imovinu Crkve, klirik koji je ranije važio za žrtvu pojavio se „na drugoj strani“.
Sada se tereti za podstrekavanje na nanošenje teških telesnih povreda, zloupotrebu poverenja na štetu pravnog lica javnog prava sa pričinjenom štetom većom od 120.000 evra i za kontinuirano učešće u ucenama.
Klan nije bio slučajna grupa, već razgranata organizacija sa jasnom hijerarhijom. Na čelu je stajao „Vođa“, a najbliži saradnici nosili su nadimke poput „Australijanac“, „Mali“, „Anđela“ i „General“.
Klan od 13 članova, koji je kontrolisao trgovinu narkoticima i davao naređenja uličnim dilerima.
Organizacija je bila toliko složena da je svako imao svoju ulogu, stvarajući sistem nalik na paravojnu formaciju, a ne na običnu kriminalnu grupu.
Istražitelji su registrovali više od 5.800 kupoprodaja narkotika na Kritu. Glavne lokacije bile su Park mira i prijateljstva, Venecijanska luka i Trg 1866 u Haniji. Klan je delovao kao „veletrgovac“ obezbeđivao je kanabis, kokain i heroin, a manje količine završavale su kod desetina sitnih dilera.
Dobit se „prala“ preko lažnih prodavnica. Plaćanja su se obavljala karticama putem POS terminala ili čak preko bankarskog sistema IRIS, što pokazuje koliko je organizacija funkcionisala moderno i sistematski.
Delovanje klana nije se završavalo na trgovini narkoticima i oružjem. U spisima se navodi:
* Ucena sveštenika radi prisvajanja crkvene imovine vredne 1,5 miliona evra.
* Pokušaji ucene sa očekivanom dobiti od 200.000 evra.
* Pretnje građevinskom izvođaču zbog finansijskih potraživanja.
* Uticaj na izbor mitropolita uz određenu protivuslugu.
* Moguća finansijska nagodba radi prenamene šumskog zemljišta.
* Pokušaj uticaja na univerzitetske procese da se izda diploma osobi bez ispunjenih uslova.
Zabeležen je i pokušaj vršenja pritiska u slučaju jednog optuženika koga su SAD gonile zbog pokušaja podmićivanja, kao i oslobađanje člana klana pod sumnjivim okolnostima.
Umešanost jednog arhimandrita u ovakve poslove ozbiljno kompromituje pravoslavnu crkvu u Grčkoj i ukazuje na potrebu za temeljnom kontrolom. Nemogućnost da se na vreme otkriju sumnjive radnje pokazuje da mehanizmi nadzora nisu dovoljno jaki.
Ministarstvo prosvete i vera, nadležno i za crkvena pitanja, sada mora da odgovori kako je moguće da se jedan klirik našao u pregovorima sa organizovanim kriminalnim grupama bez blagovremene reakcije.
Predmet je sada u rukama pravosuđa. Optužbe koje terete arhimandrita i još desetine osumnjičenih imaju karakter teških krivičnih dela. Istraga se vodi i na disciplinskom nivou, a postavlja se pitanje da li će biti smena ili raščinjenja.
Tužilaštvo u Iraklionu i Odeljenje bezbednosti u Haniji nastavljaju da prikupljaju dokaze, dok se istovremeno ispituje eventualna umešanost policajaca za koje se sumnja da su bili u kontaktu sa članovima klana. Ako se to potvrdi, biće to još jedan ozbiljan udarac ugledu institucija.
Veze sa uniformisanim licima, advokatima i crkvenim ljudima pokazuju da ovo nije lokalni skandal, već slučaj koji dotiče državne institucije na nacionalnom nivou.
Delovanje klana po „operativnim“ pravilima, korišćenje savremenih sistema plaćanja i pokušaj proboja u crkvene strukture otkrivaju novu vrstu kriminala, koji spaja tradicionalne mafijaške metode sa modernim alatima.
Slučaj manastira i arhimandrita nije samo krivično, već i institucionalno pitanje. On ukazuje na slabost Crkve da zaštiti svoju imovinu, na nedostatke države u nadzoru kriminalnih aktivnosti i na sposobnost mafije da prodre na svaki nivo društva.
U narednom periodu pokazaće se da li će sudske vlasti uspeti da definitivno razbiju ovu organizaciju i da pozovu na odgovornost sve umešane – bilo da je reč o kriminalcima iz sveta podzemlja ili o ljudima koji su nosili mantije.
Budi deo Religija.rs zajednice.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta Petka rođena je u Epivatu, gradu između Silinavrije i Carigrada, u imućnoj i pobožnoj porodici srpskog porekla.
Arhijerejski namesnik novopazarski objašnjava kada se na slavu posti, šta se obavezno priprema, kada se osveštava vodica i podseća na reči patrijarha Pavla o slav¬skoj trpezi.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
Sa nežnom korom, žutom glazurom i bogatim filom od čokolade i oraha, ovaj provereni recept donosi ukus kolača koji je nekada krasio svečane trpeze.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Jedan od najpoštovanijih svetitelja novijeg doba ostavio je duboku pouku o blagorodnosti kao najvišem obliku unutrašnje lepote duše.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
Dvadesetpetogodišnji Pantelis Diamantakis stradao je tokom gašenja velikog požara na Kritu, a njegova smrt posebno je potresla celo ostrvo, jer je poticao iz porodice u kojoj su se sveštenički poziv i služenje Crkvi prenosili kroz više generacija.
Posle dvostrukog ubistva u selu na jugu Krita, meštani govore o ukletom nasleđu, kletvama i molitvama za oproštaj, dok se senka novih sukoba nadvila nad ovim mestom.
Poglavar Crkve Krita uputio je snažnu poruku Vladi Grčke, upozoravajući da intervencije koje narušavaju Statutarnu povelju i ugrožavaju autonomiju Crkve ne mogu biti tolerisane, naglašavajući principijelnu odbranu crkvene slobode.
Sada, kada bez nekog drugog ne mogu učiniti ni najmanju stvar, razumem zašto nas je Hristos naučio da budemo sjedinjeni u jednom telu, deo je potresne ispovesti monaha Sofronija.
Slavsku sveću pali domaćin, u prisustvu ukućana i najbližih prijatelja.
Božija dobrota i oproštaj ne znače da čovek neće snositi posledice svojih postupaka.
Dok jedni žito pripremaju od mlevene pšenice, drugi ostavljaju cela zrna. Sveštenici objašnjavaju da li Crkva propisuje kako slavsko žito treba da izgleda.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
U Crkvi Ružici služeno je praznično bdenje, dok su u Kapeli Svete Petke sveštenici čitali molitve pred moštima svetiteljke i blagosiljali okupljene vernike. Potom je u kapeli služena i sveta tajna jeleosvećenja.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na praznik Svetog apostola Tome, Teodora i Luka kreću u neobičnu avanturu koja će ih naučiti da iza tuđeg ćutanja ponekad stoji priča koju ne smemo da prekinemo pre nego što je saslušamo.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Njihova žitija svedoče o stradanju i nepokolebljivoj vernosti Hristu, a Crkva ih molitveno proslavlja kao primer postojanosti u veri čak i pred najtežim mukama.
U besedi za ponedeljak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički, podsećajući na iskustvo cara Davida, objašnjava kakvo se blaženstvo rađa kada čovek prizna svoje grehe i zadobije Božju milost.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Karpa i Papila, Svetu Zlatu Meglensku i Svetu Bosiljku Pasjansku po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog velikomučenika Dimitrija. Katolička crkva pominje Svetog Fulka iz Pjaćence i Svetog Dimitrija Sremskog, dok Jevreji i muslimani danas nemaju veći verski praznik.