Kanagawa University/Printscreen,Rainer Hackenberg / akg-images / Profimedia,Grčka pravoslavna crkva
Njegova životna priča dobila je neočekivan obrt kada je sa 27 godina prvi put upoznao hrišćanstvo i to zahvaljujući grupi protestanata koje je upoznao u Tokiju.
Otac Timotej, rođen kao Takajuki Kozaki u Tokiju, jedinstvena je ličnost koju su životni puteve odveli od savremene tehnologije do duboke duhovnosti.
Nekadašnji svemirski inženjer, danas je monah u manastiru Iviron na Svetoj Gori i anđeo čuvar čudotvorne Ivironske ikone Panagije Portaitise. Pored svojih manastirskih dužnosti, poznat je i kao strastveni fotograf koji beleži svakodnevni život manastira i lepotu Svete Gore.
Takajuki je odrastao u istočnim predgrađima Tokija, gde je rano pokazao interesovanje za nebo i more. Studirao je vazduhoplovno i pomorsko inženjerstvo, a tokom studija radio je razne poslove – bio je konobar, nastavnik u privatnoj školi, vodoinstalater, kao i čistač bazena.
Ipak, njegova životna priča dobila je neočekivan obrt kada je sa 27 godina prvi put upoznao hrišćanstvo i to zahvaljujući grupi protestanata koje je upoznao u Tokiju.
- Proučavajući Bibliju, shvatio sam da hrišćanstvo nije samo religija, već način života. Nisam želeo da budem samo običan vernik, već da se veri totalno posvetim. Ideja da je Bog stvorio svet me je fascinirala - priseća se otac Timotej.
U roku od šest meseci od tog susreta, kršten je i postao pravi hrišćanin.
Kanagawa University/Printscreen
Otac Timotej nedavno je bio u Japanu gde je održao predavljanje o pravoslavlju i značaju Svete Gore
Deset godina proveo je kao protestant u Tokiju, stalno proučivajući Bibliju i tekstove o hrišćanstvu.
Ipak, nije se osećao potpunim, stalno je nešto nedostajalo. Njegova potraga za unutrašnjim mirom dovela ga do pravoslavlja.
- Shvatio sam da je protestantsko tumačenje crkvene istorije nepotpuno. U pravoslavlju sam pronašao odgovore koje sam tražio.
Želja za duhovnim životom odvela ga je potom, prvo u manastir Svetog Jovana Šangajskog u Kaliforniji, zatim na Aljasku, a potom i u Koreju. Tri godine je proveo i živeo sa Svetim Jovanom Arizonskim.
Kada se obreo u Koriji i kada se tamošnja pravoslavna zajednica počela da smanjuje, episkop ga je nagovorio da ode na Svetu Goru, gde ga je Ivorski manastir rado prihvatio, ponajviše zbog njegove posebne veze sa Iverskom ikonom Panagije Portaitise.
Grčka pravoslavna crkva
Ivironska ikona Panagije Portaitise
Danas je anđeo čuvar te ikone. Svakog dana otvara kapelu, dočekuje i dočekuje hodočasnike. On je i krojač manastira, a tu veštinu je naučio još od svoje majke u Japanu.
- Majka mi je govorila da bi se porodica dobro odgajila, treba znati kuvati, čistiti i šiti. Te veštine danas koristim da služim bratstvu.
Grčki mu je treći jezik, ali priznaje da ga nije u potpunosti savldao i da mu pevanje u pevnici ponekad predstavlja izazov, ali se trudi da uvek napreduje. Njegova druga velika ljubav je fotografija.
Fotografiše službe, monahe, prirodu Svete Gore... Cilj mu je da napravi kompletnu foto arhivu Ivirona.“
Nedavno je otputovao u Japan, gde je održao predavanje na Univerzitetu Konagava na poziv poznatog vizantologa Hirofumija Sugavare. Dvorana je bila prepuna - skupu su prisustvovali studenti, profesori, istoričari, kritičari, a tema je bila "Sveta Gora - pravoslavna crkva i monaštvo".
- Pravoslavlje nije poznato u Japanu, pa sam pokušao da objasnim šta je to, kako je nastalo monaštvo i kakav je značaj Svete Gore.
Otac Timotej veruje da nas potraga za istinom i spasenjem čini boljim ljudima. „Na Svetoj Gori istina se otkriva svuda – u prirodi, u Bogu, u nama samima.“
(Priča i video o ovom fantastičnom čoveku objavljena je na Fejsbuk stranici "Duhovne Pouke Svetih Otaca naših", a potpisao ju je Antonije Nedeljković)
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Zašto ljudi vole da traže znakove u snovima, datumima i običajima, gde se nalazi granica između simbola i sujeverja i zbog čega Crkva upozorava da svetinje ne mogu biti "magijska zaštita".
Većina ga je videla bezbroj puta na ikonama, kupolama i bogoslužbenim predmetima, ali retko ko zna kako je ovaj drevni simbol postao jedno od najvažnijih znamenja pravoslavlja.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.