Ovo je drugo višestruko ubistvo u Cetinju u poslednje dve godine.
Poglavar rimokatoličke crkve papa Franja izjavio je saučešće povodom masovnog ubistva na Cetinju.
U masovnom ubistvu 1. januara Cetinjanin je ubio 12 i teško ranio četiri osobe, nakon čega je izvršio samoubistvo.
"Duboko ožalošćen zbog tragične vesti o pucnjavi u gradu Cetinju, njegova svetost poverava vašoj ekselenciji da prenesete osećaje iskrenog saučešća svima onima koji su pogođeni ovim besmislenim činom nasilja", piše u telegramu državnog sekretara pape, Pjetra Paolinija, koji je upućen barskom nadbiskupu Roku Đonlješaju.
Dodaje da se Papa pridružuje ljudskoj boli onih koji oplakuju smrt nevinih žrtava i poverava milosrđu božjem duše svih onih koji su tragično preminuli.
Shutterstock
Ljudi su palili sveće za pokoj duše ubijenih sugrađana.
U više crnogorskih gradova građani su paljenjem sveća odali poštu žrtvama na Cetinju.
Zbog ubistva na Cetinju, u nedelju 5. januara održana su dva protesta – na Cetinju i u Podgorici.
Tišinom od 12 minuta u centru Cetinja, par hiljada građana je odalo počast za 12 sugrađana ubijenih. Sa protesta u Podgorici zatražene su ostavke čelnih ljudi u bezbedonosnom sektoru.
Užas koji je potresao ceo region – Aco Martinović ubio 12 ljudi, među njima i dvoje dece. Mitropolit crnogorsko-primorski pozvao na molitvu za stradale, ranjene i obnovu mira.
U krvavoj tragediji na Cetinju ugašeno je 12 života, među kojima su i deca. Mitropolit mileševski Atanasije poziva na molitvu, pružajući reči saučešća i podrške porodicama nastradalih.
U potresnom zločinu koji je šokirao ceo region život je izgubilo dvanaestoro ljudi, među njima i dvoje dece. Patrijarh srpski Porfirije izrazio je iskrenu tugu i pozvao na molitvu za porodice nastradalih i duhovnu obnovu u vremenu pred Božić.
U crkvi Svetog Jovana Vladimira, uz molitve za nevino postradale, sveštenici i vernici izrazili duboko saosećanje i pozvali na povratak Bogu, kako bi se slične tragedije nikada više ne ponovile.
Protojerej Aleksej Mitjušin objašnjava da li ovaj čin ima veze sa spasenjem, može li se obaviti nakon sahrane i kako vernici treba da učestvuju u molitvenom ispraćaju pokojnika.
U Rimu za vreme cara Adrijana četiri hrišćanke odbile su da prinesu žrtvu idolskoj boginji Artemidi, a majka je svoje kćeri do poslednjeg trenutka učvršćivala u veri i učila ih da ne pokleknu pred strahom.
Đurđević je ukazao i na to da posetioci ne mogu očekivati da će im monasi u svakom trenutku biti dostupni, jer život u manastiru podrazuma i poštovanje dnevnog poretka.
Rumunski duhovnik objašnjava da post, molitva, milostinja i uzdržanje sami po sebi nisu dovoljni, jer je za Boga važno i sa kakvom namerom čovek čini ono što izgleda kao dobro.
Svetom liturgijom počelo je praznovanje, a nakon osvećenja Krsta usledio je kulturno-umetnički program uz nastupe horova i ansambala iz Bele Crkve, Beograda i Raške.
Mitropolit je istakao i značaj očuvanja i pravilne restauracije ove ikone koja je kroz vekove prešla dug put, od svetih mesta na istoku do današnjeg Cetinja.
Praznički dani obeleženi su životom pod otvorenim nebom, simbolima zahvalnosti i sećanjem na put kroz pustinju, dok se porodice okupljaju uz molitve, prazničnu trpezu i drevne običaje.
Četvorodnevni boravak Svetog Oca doneće susrete sa stotinama hiljada vernika, mladima, preživelima seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi i evropskim liderima, uz molitve u Notr Damu i Lurdu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
U besedi za utorak 18. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristove reči o vlasti da položi život i ponovo ga uzme, otkrivajući dubinu Njegove žrtve i ljubavi prema ljudima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu velikomučenicu Jefimiju po starom kalendaru, dok po novom slave Prepodobnog Kirijaka Otšelnika. Katolička crkva obeležava Svete arhanđele Mihajla, Gavrila i Rafaila. Jevreji obeležavaju četvrti dan Sukota, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Jedna od pouka svetogorskog duhovnika govori o slabostima koje čovek često ne primećuje, a upravo kroz njih, kako je upozoravao, iskušenje može da pronađe put do srca.