Shutterstock/You Tube/Domaći ReceptiLjudi su palili sveće za pokoj duše ubijenih sugrađana.
Ako danas pitate zašto je česnica u Vojvodini slatka, mnoge domaćice će vam reći da je to zbog toga da bi vam i godina bila slatka.
Kada domaćice u Vojvodini mese božićnu česnicu, ne treba im ni brašno i kvasac. Potrebne su im kore, orasi i ulje. Jer, česnica u Vojvodini je slatka.
"Peče se na Badnje veče, a deli ukućanima na Božić, posle ručka. Sam naziv česnica potiče od reči – čest, deo, sreća, jer se lomi na delove, za svakoga ukućanina. Prema verovanju, česnica je uspomena na rođenje Hrista, a veruje se da od ovog hleba zavisi obilatost roda useva. U nju se stavlja novac (onoliko kovanica koliko u domu ima dece). Novac se čuva u kući, na ikoni, do sledećeg praznovanja. Od prethodnih kovanica kupuje se so", piše u knjizi "Obredni običajni hleb u Vojvodini" Dimitrije Vujadinović.
Ako danas pitate zašto je česnica u Vojvodini slatka, mnoge domaćice će vam reći da je to zbog toga da bi vam i godina bila slatka.
Shutterstock
Jedna tipična vojvođanska ulica.
Ipak, u ovom vojvođanskom običaju ipak ima malo više istorije nego lepih želja. A običaj slatkog božićnog kolača potiče još iz vremena Marije Terezije. Tačnije, u mnogim mestima u Vojvodini slavski kolač se nije mesio. A sve je povezano sa inatom i porezom.
Za vreme svoje vladavine, Marija Terezija je uvela posebne poreze. Da bi suzbila neumerenost prilikom proslavljanja svadbi i slava, a po kojoj su Srbi iz Austrougarske bili poznati, Marija Terezija je uvela porez na sečenje slavskog kolača. Rezultat nije bila punija državna kasa, desilo se upravo suprotno. Sa odredbom da se porezi povećaju, javio se inat. Srpsko stanovništvo u Austougarskoj je jednostavno prestalo da mesi obredne kolače, pa nisu plaćali ni porez.
Sastojci
500 gr kora,
500 gr mlevenih oraha,
350 gr šećera,
1,5 dl ulja,
4 dl kisele vode,
300 gr meda (od toga odvojiti dve pune kašike za premaz kada se česnica ispeče).
A slatki kolač isečen na delove niko nije morao da seče, pa nije morao ni da se plaća porez.
U česnicu domaćice su obavezno stavljale novčić, i to uglavnom onoliko novčića koliko ima dece u kući, zrno pšenice, kukuruza, iver od seče badnjaka.
Božićna česnica, slična je baklavi, ali je mnogo lepša. U nju se stavlja još suvo grožđe i med, hrana koja se na neki način pripisuje kao hrana donjem svetu i precima.
Dakle, iako mnogi misle da je jedina prava česnica pogača, kada pređete Dunav i Savu sačekaće vas isključivo slatki obredni božićni kolač, jer u Vojvodini za drugi ne znaju.
Kako se priprema?
Med staviti u šerpicu i ugrejati na šporetu, da bude tečan da bi se kore mogle prskati. Kako se hladi, med se zgušnjava, pa po potrebi, opet ga malo ugrejati. Izmešati mlevene orahe i šećer, ta smesa se stavlja na sve kore (otprilike pet punih kašika na svaku koru). Koristite srednje debele kore.
Na polovini slaganja česnice, staviti dobro opran novčić u česnicu.
Podmazati uljem najveći pleh od rerne i staviti dve kore, poprskati ih uljem i vodom. Na treću koru staviti fil od oraha i šećera i malo meda. Tako raditi dok se ne potroše sve kore.
Za kraj, ostaviti dve kore, dobro ih premazati uljem i iseći česnicu na parčiće željene veličine.
Peći u rerni na 180 stepeni oko 20 minuta, samo da požuti, ne sme da se prepeče! Dok se česnica peče, u šerpici ugrejati dve pune kašike meda sa dva dl vode i time pažljivo, sa kašikom, premazati zareze u česnici pet minuta pred kraj pečenja, to se radi da ne bi bila suva i da se fino rumeni-ona će to lepo da upije, neće biti jako vlažna. Isključiti rernu i vratiti česnicu u rernu da se tu prohladi i upije premaz, piše u knjizi "Obredni običajni hleb u Vojvodini" Dimitrije Vujadinović.
Manastir Svetog Stefana u Slancima već 12. godinu zaredom organizuje akciju deljenja osveštanih badnjaka, uz prikupljanje dobrovoljnih priloga za porodice u nevolji, od 4. do 6. januara, na brojnim lokacijama u Beogradu.
Od seče u zoru do badnje večeri kraj ognjišta – saznajte šta simbolizuje badnjak i kako ovaj drevni običaj ujedinjuje porodice u Srbiji, regionu i dijaspori.
Dva moderna preduzetnika ruše mit da vera i napredak ne idu zajedno — pokazujući kako molitva, poštenje i porodične vrednosti mogu biti temelji i duhovnog i poslovnog uspeha.
Kada čovek stavi želje u centar svog postojanja, on ulazi u začarani krug u kome se nikada ne može sasvim zasititi – svaka ispunjena želja rađa novu, još veću, i tako u beskraj.
Svi muslimanski verski praznici računaju se po mesečevoj, a ne po sunčevoj godini, a Kurban-bajram je dva meseca i deset dana posle Ramazanskog bajrama.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
Slatko od jagoda nije samo poslastica — to je toplina bakinog glasa, miris detinjstva i poruka da ste dobrodošli. Donosimo vam tradicionalni recept sa svim tajnama koje domaćice prenose generacijama: kako da sirup „vuče“, a jagode ostanu cele.
Palačinke od krompira, pržene na masti i punjene džemom, vraćaju duh detinjstva i toplinu doma u svaki zalogaj – naučite kako da ih pripremite po starinskom receptu koji se prenosi s kolena na koleno.
Možda pecka dok je berete, ali kada je pravilno pripremljena, kopriva postaje prava vitaminska bomba – otkrijte recept za letnju salatu koja osvežava i jača ceo organizam.
U jedinstvenoj liturgijskoj svečanosti, popred presvlačenja moštiju Svetog Zosima Tumanskog, patrijarh srpski u nadahnutoj besedi poručio da bez vere nema ni znanja, ni zajednice, ni života – jer vera otvara vrata čudima i večnosti.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.
U prisustvu arhijereja i vernog naroda, srpski patrijarh je danas u manastiru Tumane blagoslovio novoizgrađeni konak sa bibliotekom od 50.000 knjiga. Sutra se očekuje svečano presvlačenje moštiju svetitelja i celodnevno poklonjenje u isposnici.
Jedan od četvorice, koji su neumorno radili na obnovi "duhovne banje - Tumane" je i monah Teofil, on je za portal religija.rs opisao kako je tekao njegov put spoznaje vere, a potom i odlazak u manastir.
Jedno od najstarijih hrišćanskih svetih mesta našlo se na udaru pravne bitke i verskog ekstremizma, a pravoslavni svet apeluje na sabornost, međunarodnu zaštitu i ozbiljan institucionalni odgovor.
Jednostavan i ukusan, ovaj jeftin dezert od nekoliko sastojaka donosi radost i miris detinjstva na svaki sto, savršen za svaku priliku i celu porodicu.
U prvu nedelji posle Spasovdana, manastir Tumane domaćin je jedinstvenog sabranja – liturgije, litije i osvećenja novog konaka, događaja koji je spojio predanje, veru i živu potrebu savremenog čoveka za mirom i isceljenjem.