Veliki broj vernika okupio se u svetinji kako bi ovaj sveti dan započeo prisustvovanjem liturgiji, ali i slušanjem mudrih poruka poglavara SPC
Pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru danas obeležavaju Badnji dan, koji je i poslednji dan božićnog posta i najavljuje proslavu najradosnijeg praznika rođenja Isusa Hrista. Badnji dan je poslednji dan božićnog posta, a ujedno i porodični praznik i dan koji predstavlja veliku sreću jer porodica na Badnje veče okupljena za posnom trpezom dočekuje dan rođenja Hristovog.
Povodom Badnjeg dana Patrijarh Porfirije je služio arhijerejsku liturgiju u hramu Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu, a veliki broj vernika okupio se u svetinji kako bi ovaj sveti dan započeo prisustvovanjem liturgiji, ali i slušanjem mudrih poruka poglavara SPC.
- Braćo i sestre reči koje je Gospod uputio pastirima preko anđela svoga su upućene i nama i glase "Ne bojte se". To nije slučajno jer strah je jedno od osnovnih svojstava svakog čoveka - telesni ili psihološki. Strah koji zaokuplja ljudsku prirodu i svakog čoveka jeste duboki egzistencijalni strah. Strah od nemoći i od toga da se naše postojanje pretvira u apsolutnu ništariju. Strah usamljenosti i samoće u vremenu u prostoru i u većnosti. taj straj proizvodi nemiri na svakom planu. Taj nemir se oko nas širi u koncentričnim krugovima i poznaje se u našim međusobnim odnosima - objašnjava patrijarh Porfirije.
Kako navodi svako je stvoren kao ikona Božija i nemir u našim dušama briše našu spoznaju poznanja Boga kao Boga ljubavi i pretvara ga u ono što on nije, ali nas Bog podseća da se borimo brojnim porukama u Jevanđelju. Suprotno od straha je zagrljaj.
- Majčin zagrljaj leči strah, on unosi mir u dušu i strah nestaje zbog prisustva ljubavi majčine. Sutra slavimo rođenje Hristovo, sina Božijeg. Svojim rođenjem on isceljuje nemir iz naših duša. Isus je zagrlio ljudski rod i prirodu i svakog od nas doneo i odagnao strah. Potrebno je da ga mi čitavim svojim bićem primimo u svoje srce i u svoju dušu, da imamo veru u njega, njegovu reč, da njega i njegov mir učinimo svojim životom - rekao je patrijarh Porfirije.
Običaji za Badnji dan
Armend NIMANI / AFP / Profimedia
Badnji dan.
Na Badnji dan pravoslavci odlaze u šumu po hrastovo drvo badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane. Pod kuće se posipa slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Isus Hrist.
U slamu se stavljaju sitni darovi, a deca ih uveče traže po kući pijučući, a taj običaj se tradicionalno zove pijukanje. Poseban običaj je bacanje oraha u različite uglove doma. To predstavlja simbol, prema tumačenju, Božje vlasti na sve četiri strane sveta.
Na trpezi se tradicionalno nalaze pasulj prebranac, suve šljive, smokve i kajsije, sveže jabuke, med, orasi, bademi, turšija, posne pite…
BONUS VIDEO: Patrijarh Porfirije služio liturgiju u hramu Aleksandra Nevskog na Badnji dan
U prepunoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, poglavar Srpske pravoslavne crkve osveštao je nova zvona, uručio visoko odlikovanje i u nadahnutoj besedi otkrio šta je potrebno prestonom gradu kako bi duhovno odgovorio na potrebe svog naroda.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
U nadahnutoj besedi u crkvi na Staroj Bežaniji, patrijarh srpski Porfirije govorio o izazovima savremenog života, univerzalnoj Božjoj ljubavi i putevima koji vode ka istinskom pomirenju sa sobom, bližnjima i Bogom.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Beseda poglavara Srpske pravoslavne crkve na svetoj liturgiji u crkvi Preobraženja Gospodnjeg o dubokom značenju Božića i putu ka unutrašnjem preobražaju, pozivajući na mir, praštanje i ljubav među ljudima.
Liturgiji Svetog Vasilija Velikog se služi samo u određene dane - u nedelje Velike Četrdesetnice, osim Cvetne nedelje, na Veliki četvrtak i Veliku Subotu, uoči praznika Roždestva Hristova i Bogojavljenja, kao i na sam praznik ovog svetitelje.
Vernici, arhijereji, profesori i đaci okupili su se u crkvi Svetog Save kako bi zajedno proslavili četvrt veka škole koja oblikuje buduće pastire Hristove, uz poruke o veri, životu i službi Dobrog Pastira.
U hramu Svetih apostola Petra i Pavla, poglavar SPC je, govoreći o isceljenju krvotočive žene i Jairovoj kćerki, poručio da se put slobode otvara onima koji se, poput njih, predaju Bogu bez straha.
U dokumentu koji su pripremile SAD i Rusija prvi put se na međunarodnom nivou otvara i pitanje statusa kanonske Ukrajinske pravoslavne crkve u okviru budućeg mirovnog dogovora.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Srpska pravoslavna crkva danas obeležava praznik posvećen Svetom apostolu Filipu, dok se u narodu obeležavaju poklade kao duhovna i običajna priprema za četrdeset dana uzdržanja.