Veliki broj vernika okupio se u svetinji kako bi ovaj sveti dan započeo prisustvovanjem liturgiji, ali i slušanjem mudrih poruka poglavara SPC
Pravoslavni vernici koji Božić slave po julijanskom kalendaru danas obeležavaju Badnji dan, koji je i poslednji dan božićnog posta i najavljuje proslavu najradosnijeg praznika rođenja Isusa Hrista. Badnji dan je poslednji dan božićnog posta, a ujedno i porodični praznik i dan koji predstavlja veliku sreću jer porodica na Badnje veče okupljena za posnom trpezom dočekuje dan rođenja Hristovog.
Povodom Badnjeg dana Patrijarh Porfirije je služio arhijerejsku liturgiju u hramu Svetog Aleksandra Nevskog na Dorćolu, a veliki broj vernika okupio se u svetinji kako bi ovaj sveti dan započeo prisustvovanjem liturgiji, ali i slušanjem mudrih poruka poglavara SPC.
- Braćo i sestre reči koje je Gospod uputio pastirima preko anđela svoga su upućene i nama i glase "Ne bojte se". To nije slučajno jer strah je jedno od osnovnih svojstava svakog čoveka - telesni ili psihološki. Strah koji zaokuplja ljudsku prirodu i svakog čoveka jeste duboki egzistencijalni strah. Strah od nemoći i od toga da se naše postojanje pretvira u apsolutnu ništariju. Strah usamljenosti i samoće u vremenu u prostoru i u većnosti. taj straj proizvodi nemiri na svakom planu. Taj nemir se oko nas širi u koncentričnim krugovima i poznaje se u našim međusobnim odnosima - objašnjava patrijarh Porfirije.
Kako navodi svako je stvoren kao ikona Božija i nemir u našim dušama briše našu spoznaju poznanja Boga kao Boga ljubavi i pretvara ga u ono što on nije, ali nas Bog podseća da se borimo brojnim porukama u Jevanđelju. Suprotno od straha je zagrljaj.
- Majčin zagrljaj leči strah, on unosi mir u dušu i strah nestaje zbog prisustva ljubavi majčine. Sutra slavimo rođenje Hristovo, sina Božijeg. Svojim rođenjem on isceljuje nemir iz naših duša. Isus je zagrlio ljudski rod i prirodu i svakog od nas doneo i odagnao strah. Potrebno je da ga mi čitavim svojim bićem primimo u svoje srce i u svoju dušu, da imamo veru u njega, njegovu reč, da njega i njegov mir učinimo svojim životom - rekao je patrijarh Porfirije.
Običaji za Badnji dan
Armend NIMANI / AFP / Profimedia
Badnji dan.
Na Badnji dan pravoslavci odlaze u šumu po hrastovo drvo badnjak koje se uveče pali na kućnom ognjištu, kao simbol svetlosti i toplote koja greje i zbližava ukućane. Pod kuće se posipa slamom da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, po predanju, rodio Isus Hrist.
U slamu se stavljaju sitni darovi, a deca ih uveče traže po kući pijučući, a taj običaj se tradicionalno zove pijukanje. Poseban običaj je bacanje oraha u različite uglove doma. To predstavlja simbol, prema tumačenju, Božje vlasti na sve četiri strane sveta.
Na trpezi se tradicionalno nalaze pasulj prebranac, suve šljive, smokve i kajsije, sveže jabuke, med, orasi, bademi, turšija, posne pite…
BONUS VIDEO: Patrijarh Porfirije služio liturgiju u hramu Aleksandra Nevskog na Badnji dan
U prepunoj crkvi Svetog Jovana Vladimira, poglavar Srpske pravoslavne crkve osveštao je nova zvona, uručio visoko odlikovanje i u nadahnutoj besedi otkrio šta je potrebno prestonom gradu kako bi duhovno odgovorio na potrebe svog naroda.
Sveti Oci nas uče da Sveta tajna pričešća nije samo čin, već najdublji susret sa Bogom. Ko su oni koji ne mogu da pristupe putiru i zašto bi vernici trebalo češće da se sjedinjuju sa Telom i Krvlju Hristovom?
U nadahnutoj besedi u crkvi na Staroj Bežaniji, patrijarh srpski Porfirije govorio o izazovima savremenog života, univerzalnoj Božjoj ljubavi i putevima koji vode ka istinskom pomirenju sa sobom, bližnjima i Bogom.
Kako jedan jednostavan složenac od nežnih listova i mlevenog mesa čuva porodične tradicije i podseća nas na mirise i toplinu zajedničkih ručkova, donoseći osveženje i radost svakom prolećnom tanjiru.
"Ako, dakle, ko ukine jednu od ovih najmanjih zapovesti i nauči tako ljude, nazvaće se najmanji u Carstvu nebeskome; a ko izvrši i nauči, taj će se veliki nazvati u Carstvu nebeskome."
U subotu pete sedmice po Vaskrsu oslušnimo mudrost svedoka večne istine – svetitelja koji nas podseća da dela Gospodnja i danas govore, ako smo spremni da ih vidimo.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
Beseda poglavara Srpske pravoslavne crkve na svetoj liturgiji u crkvi Preobraženja Gospodnjeg o dubokom značenju Božića i putu ka unutrašnjem preobražaju, pozivajući na mir, praštanje i ljubav među ljudima.
Liturgiji Svetog Vasilija Velikog se služi samo u određene dane - u nedelje Velike Četrdesetnice, osim Cvetne nedelje, na Veliki četvrtak i Veliku Subotu, uoči praznika Roždestva Hristova i Bogojavljenja, kao i na sam praznik ovog svetitelje.
U prisustvu patrijarha Porfirija, arhijereja i bogoslova, slava kapele Svetog Jovana Bogoslova na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu obeležena je uz dolazak čestice moštiju svetitelja, koji je bio i učitelj ovog svetog učilišta.
"Ako, dakle, ko ukine jednu od ovih najmanjih zapovesti i nauči tako ljude, nazvaće se najmanji u Carstvu nebeskome; a ko izvrši i nauči, taj će se veliki nazvati u Carstvu nebeskome."
U subotu pete sedmice po Vaskrsu oslušnimo mudrost svedoka večne istine – svetitelja koji nas podseća da dela Gospodnja i danas govore, ako smo spremni da ih vidimo.
Premijer Grčke razgovarao je sa trojicom predstavnika Svetogorskog bratstva o svakodnevnim izazovima i budućoj saradnji, najavivši pritom svoju prvu zvaničnu posetu Atosu – događaj koji bi mogao imati duboke duhovne i geopolitičke posledice
Kada se uzmu u obzir prilično oskudni podaci o ovoj srednjevekovnoj građevini, nekako je i očekivano da postoje legende i predanja koja se vezuju za Araču.
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
Mladi sovjetski vojnik koji je tokom rata prešao u islam i osnovao porodicu sa šestoro dece, danas u pravoslavnoj Rusiji pronalazi mir i ponovo grli korene koje rat nije mogao da izbriše
U zemlji poznatoj po liberalnim vrednostima i sekularizmu, raste broj mladih koji svoj mir i smisao pronalaze u liturgiji i veri drevne pravoslavne crkve - događaji okupljaju stotine tinejdžera, a hramovi postaju nova duhovna središta.