U krvavoj tragediji na Cetinju ugašeno je 12 života, među kojima su i deca. Mitropolit mileševski Atanasije poziva na molitvu, pružajući reči saučešća i podrške porodicama nastradalih.
Velika tragedija koja je zadesila Cetinje 1. januara 2025. godine ostavila je dubok i neizbrisiv trag u srcima svih nas. U tom nemilosrdnom zločinu, Aco Martinović je oduzeo živote 12 ljudi, dok su četiri osobe teško povređene. Među žrtvama su i nevina deca, stara 10 i 13 godina, što ovu tragediju čini još potresnijom. Stradali su bili bliski prijatelji, kumovi i rođaci ubice, što dodatno produbljuje osećaj tuge i neverice.
U ovim trenucima bola i neizvesnosti, mitropolit mileševski Atanasije uputio je reči utehe i saučešća porodicama nastradalih. Njegova poruka, duboko ukorenjena u pravoslavnoj veri i nadi, odjeknula je među vernicima i svima onima pogođenim ovim užasnim događajem:
- Povodom strašne tragedije koja se 1. januara 2025. godine dogodila na Cetinju, izražavamo najiskrenije saučešće porodicama postradalih i upućujemo naše molitve Gospodu da im pošalje snage i utehe u teškim trenucima i da zaustavi svako zlo u svetu i daruje mir Svoj, radi spasenja sviju nas.
Ove reči, prožete duhovnošću i molitvom, oslikavaju duboku empatiju i brigu Crkve za stradale i njihove bližnje. Mitropolit Atanasije podseća nas na važnost molitve i uzdanja u Gospoda, posebno u trenucima kada ljudska reč i razum teško mogu doneti utehu.
Cetinje, mesto sa bogatom duhovnom i istorijskom tradicijom, sada je obavijeno tamnim velom tuge. Ipak, vera nas uči da čak i u najtežim trenucima pronalazimo snagu za molitvu za duše onih koji su nas napustili, kao i za one koji su povređeni, bilo telesno, bilo duhovno.
Neka Gospod obasja Svojom svetlošću one koji tuguju, neka umiri duše stradalih i neka nam svima podari mir koji prevazilazi svako ljudsko shvatanje. U duhu pravoslavne vere, pozvani smo da se ujedinimo u molitvi i da, uprkos tragediji, nastavimo da tražimo Božju ljubav i milost za ceo svet.
U manastiru Svetog Nikolaja, na praznik posvećen ovom velikom svecu, služena je arhijerejska liturgija. Mitropolit mileševski ukazao je na snagu svetitelja kao duhovnih utočišta, a tom prilikom dodeljena su i visoka crkvena priznanja najzaslužnijima za obnovu manastira.
Posle praznične liturgije u Župskom manastiru, episkop budimljansko-nikšićki krstio je Kseniju Ostojić, potom je osveštao slavske darove, a u svojoj nadahnutoj besedi osvrnuo se na aktuelna dešavanja u eparhiji u kojoj služi.
Molitva je za dušu nasušna potreba, isto kao što je vazduh nasušna potreba za naša pluća. I kao što bez vazduha telo ne može da živi, tako ni duša ne može bez molitve.
Užas koji je potresao ceo region – Aco Martinović ubio 12 ljudi, među njima i dvoje dece. Mitropolit crnogorsko-primorski pozvao na molitvu za stradale, ranjene i obnovu mira.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Evdokima po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti mučenik Ipolit. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Poncijana, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Posle decenija progona i zabrane vere, pravoslavni narod Đirokastre dočekao je patrijaršijskog egzarha Anastasa Janulatosa, a već sutradan u gradu je prvi put posle 25 godina služena arhijerejska liturgija.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Godinu dana posle masakra koji je potresao Crnu Goru, liturgija i molitveno sećanje u drevnoj svetinji postali su mesto sabranja bola, vere i opomene da se zlo ne prećutkuje.
Vernici su se na Božić sabrali u Cetinjskom manastiru da u molitvi pronađu utehu i snagu, dok su zajedno sa episkopom dioklijskim proslavili Rođenje Hristovo.
U crkvi Svetog Jovana Vladimira, uz molitve za nevino postradale, sveštenici i vernici izrazili duboko saosećanje i pozvali na povratak Bogu, kako bi se slične tragedije nikada više ne ponovile.
U potresnom zločinu koji je šokirao ceo region život je izgubilo dvanaestoro ljudi, među njima i dvoje dece. Patrijarh srpski Porfirije izrazio je iskrenu tugu i pozvao na molitvu za porodice nastradalih i duhovnu obnovu u vremenu pred Božić.
Eparhija raško-prizrenska zahteva hitnu i nezavisnu istragu slučaja Nenada Raškovića, ali upozorava da njegov slučaj nije usamljen i da među Srbima na severu Kosova i Metohije raste osećaj straha, nepoverenja i nezaštićenosti.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.
U razgovoru sa Džoni Ernst i predstavnicima Ambasade SAD u Prištini otvorena su najosetljivija pitanja položaja Crkve i vernog naroda, od zaštite Visokih Dečana i uloge KFOR-a do pritisaka, hapšenja i sve dubljeg nepoverenja.
Crkva upozorila da incident nije slučajan i zatražila hitnu reakciju nadležnih, ali vernike pozvala da ostanu mirni, dostojanstveni i nepokolebljivi u veri: "Nećemo na mržnju odgovarati mržnjom".
Porodica Maraš prošlog leta došla je u manastir sa željom da dobije dete, a nekoliko nedelja kasnije Milena je saznala da je trudna. Dečaku su dali ime po Svetom Jakovu Tumanskom, a danas su ga doveli da primi Svetu tajnu krštenja.
Kada Pavle i Lenka pronađu neobičnu kutiju sa krstom i krenu za tragovima koje je ostavila njihova tetka Snežana, otkriće da se najveće blago ne krije u kutiji, već u srcu čoveka.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Iza zavese nalazilo se najsvetije mesto drevnog Izrailja, u koje niko osim prvosveštenika nije imao pristup, a njegovo značenje vekovima kasnije dobilo je još dublji smisao u hrišćanstvu.
U Tornju kod Pakraca vernici i sestrinstvo Manastira Jasenovac okupili su se na Svetoj liturgiji, dok drevna svetinja na seoskom groblju čuva svedočanstvo o viševekovnom prisustvu Srba u zapadnoj Slavoniji.