Dok je na kolenima čekala da joj odrube glavu zbog vere u Hrista, ova svetiteljka je uzdigla ruke ka nebu i pomolila se Bogu da pomiluje i spase sve one koji budu slavili njen spomen.
Sveta mučenica Nedelja je zaštitnica onih koji nepokolebljivo stoje u veri i ljubavi prema Hristu. Sećanje na njeno herojsko stradanje i njeno posvećenje Bogu budi osećaj dubokog poštovanja i divljenja prema svetiteljki koja je kroz neizrecive muke zadobila rajsku radost.
U vreme hristobornih careva Dioklecijana i Maksimijana, u Anadoliji su živele dve pobožne duše, Dorotej i Jevsevija. Bili su bogati, ali bez poroda, sve dok molitvama nisu isprosili od Boga jedno čedo - Svetu Nedelju. Od detinjstva, Nedelja je sebe posvetila Bogu, uzdržavajući se od svega što čine raskalašna deca. Krasna telom i dušom, kada je odrasla, mnogi prosci su je zaprosili, no ona ih je sve odbila govoreći da je sebe obručila Hristu i da ovozemaljski život želi da skonča kao devojka.
Jedan od odbijenih prosaca optužio je Nedelju i njene roditelje caru Dioklecijanu kao hrišćane. Car je odmah naredio da njene roditelje stave na teške muke, te ih protera u grad Melitinu, gde su oni skončali za Hrista. Njihovu ćerku Nedelju, poslao je Maksimijanu na sud.
Pred njim, ona je potvrdila svoju veru u Hrista, zbog čega su je položili na zemlju i šibali volovskim žilama. Izmučenu, predali su je vojvodama, najpre Ilarionu, a potom Apoloniju, koji je dalje mučio na sve moguće načine, no sve beše uzalud.
Printscreen
Ikona Svete mučenice Nedelje
Dok je bila u tamnici, javio joj se Hristos, iscelio joj rane i rekao: “Ne boj se, Nedeljo, muka, blagodat je moja s tobom.” Blagodat Hristova spasila je ovu mučenicu, dok su bezbožne sudije mislile da je čeka sigurna smrt. Međutim, videvši čudesno spasenje Nedelje, mnogi neznabošci poverovaše u Hrista, pa su zbog toga bili posečeni.
Sveta Nedelja reče Apoloniju: “Za mene je život za Hrista umreti.” Tada Apolonije naredi da je mačem poseku. Nedelja je klekla na kolena, uzdigla ruke ka nebu i pomolila se Bogu da pomiluje i spase sve one koji budu slavili njen spomen, te da upokoji njenu dušu zajedno sa dušom njenih roditelja. Završivši molitvu, ona je predala dušu Gospodu pre nego što se mač spustio na njenu glavu. Česno je postradala i preselila se u večnu radost 289. godine u Nikomidiji.
Danas, vernici se sećaju njene žrtve, moleći se i inspirišući se njenim primerom vernosti i hrabrosti. Sveta mučenica Nedelja, kroz vekove, ostaje svetionik vere, nade i ljubavi prema Bogu, kao i podsetnik na snagu koju istinska vera može dati svakome od nas.
Pravoslavna vera nas uči da krst koji nosimo nije samo spoljašnje stradanje, već i unutrašnja borba da sačuvamo dobrotu i milosrđe čak i onda kada smo povređeni.
Kako geopolitička napetost raste, starci sa Svete gore upozoravaju da današnji događaji odjekuju proroštvima Svetog Kozme, Svetog Pajsija i Svetog Porfirija, pozivajući vernike na budnost i nadu.
U jeku međunarodnih tenzija i poremećaja u avio-saobraćaju, hiljade vernika i crkvene delegacije iz Evrope i Bliskog istoka dolaze 22. marta 2026. godine da odaju počast blaženopočivšem vođi Gruzijske crkve.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Dva značajna spomena padaju istog dana, pa Tipik nalaže drugačiji raspored kako bi oba bila proslavljena bez skraćivanja i narušavanja bogoslužbenog poretka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju 42 mučenika iz Amoreje po starom po novom i svete mučenike Hrizanta i Dariju po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Josipa, muslimani su u mesecu ramazana, dok Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Dok istraživanja beleže rast broja onih koji se izjašnjavaju kao vernici, otac Vasilije podseća na razliku između spoljašnje discipline i istinskog preobražaja i pobožnosti.
Na univerzitetu u Kjotu napravljen je humanoid Budaroid koji odgovara na pitanja ljudi, učestvuje u obredima i prilagođava svoje odgovore svakom sagovorniku.