Dok je na kolenima čekala da joj odrube glavu zbog vere u Hrista, ova svetiteljka je uzdigla ruke ka nebu i pomolila se Bogu da pomiluje i spase sve one koji budu slavili njen spomen.
Sveta mučenica Nedelja je zaštitnica onih koji nepokolebljivo stoje u veri i ljubavi prema Hristu. Sećanje na njeno herojsko stradanje i njeno posvećenje Bogu budi osećaj dubokog poštovanja i divljenja prema svetiteljki koja je kroz neizrecive muke zadobila rajsku radost.
U vreme hristobornih careva Dioklecijana i Maksimijana, u Anadoliji su živele dve pobožne duše, Dorotej i Jevsevija. Bili su bogati, ali bez poroda, sve dok molitvama nisu isprosili od Boga jedno čedo - Svetu Nedelju. Od detinjstva, Nedelja je sebe posvetila Bogu, uzdržavajući se od svega što čine raskalašna deca. Krasna telom i dušom, kada je odrasla, mnogi prosci su je zaprosili, no ona ih je sve odbila govoreći da je sebe obručila Hristu i da ovozemaljski život želi da skonča kao devojka.
Jedan od odbijenih prosaca optužio je Nedelju i njene roditelje caru Dioklecijanu kao hrišćane. Car je odmah naredio da njene roditelje stave na teške muke, te ih protera u grad Melitinu, gde su oni skončali za Hrista. Njihovu ćerku Nedelju, poslao je Maksimijanu na sud.
Pred njim, ona je potvrdila svoju veru u Hrista, zbog čega su je položili na zemlju i šibali volovskim žilama. Izmučenu, predali su je vojvodama, najpre Ilarionu, a potom Apoloniju, koji je dalje mučio na sve moguće načine, no sve beše uzalud.
Printscreen
Ikona Svete mučenice Nedelje
Dok je bila u tamnici, javio joj se Hristos, iscelio joj rane i rekao: “Ne boj se, Nedeljo, muka, blagodat je moja s tobom.” Blagodat Hristova spasila je ovu mučenicu, dok su bezbožne sudije mislile da je čeka sigurna smrt. Međutim, videvši čudesno spasenje Nedelje, mnogi neznabošci poverovaše u Hrista, pa su zbog toga bili posečeni.
Sveta Nedelja reče Apoloniju: “Za mene je život za Hrista umreti.” Tada Apolonije naredi da je mačem poseku. Nedelja je klekla na kolena, uzdigla ruke ka nebu i pomolila se Bogu da pomiluje i spase sve one koji budu slavili njen spomen, te da upokoji njenu dušu zajedno sa dušom njenih roditelja. Završivši molitvu, ona je predala dušu Gospodu pre nego što se mač spustio na njenu glavu. Česno je postradala i preselila se u večnu radost 289. godine u Nikomidiji.
Danas, vernici se sećaju njene žrtve, moleći se i inspirišući se njenim primerom vernosti i hrabrosti. Sveta mučenica Nedelja, kroz vekove, ostaje svetionik vere, nade i ljubavi prema Bogu, kao i podsetnik na snagu koju istinska vera može dati svakome od nas.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
Mitropolit niški Arsenije predvodio je liturgijsko sabranje uz trokratni litijski hod, dok su vernici iz cele zemlje doživeli čudesni duh zadužbine Svetog despota Stefana Lazarevića.
Pravoslavni svetitelji i starci otkrivaju da usamljenost nije fizička odsutnost drugih, već praznina duše koju jedino Božja Milost može ispuniti, dok molitva i unutrašnji mir pretvaraju samoću u duhovnu snagu.
Skromni sastojci pretvaraju se u kremasto čudo – otkrijte recept koji monasi pripremaju u vreme posta, a koji će postati omiljeni desert i u vašem domu.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od jevanđelskog opisa Hristovog lica koje zasija „kao sunce“ do savremenih svedočanstava o isceljenjima i svetlosti u hramovima – praznik Preobraženja Gospodnjeg, 19. avgusta, poziva vernike na lični preobražaj.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na proročanstvo Isaije o svetu bez rata i poziva svakog vernika da preobrazi strasti u ljubav, stid u pokajanje i duhovnu borbu u seme unutrašnjeg mira.