Proslavljajući ovog sveca, vernici se podsećaju na vrednosti koje su temelj njihove vere - ljubav, milosrđe i neustrašiva vera u Boga.
Sveti sveštenomučenik Atinogen, episkop Sevastijski, mučenik iz Jermenije, ostavio je neizbrisiv trag u srcima vernika svojom hrabrošću i nesebičnom verom u Gospoda. Atinogen, zajedno sa deset svojih učenika, živeo je u jednom manastiru blizu Sevastije. U vreme progona hrišćana pod carem Dioklecijanom, Sevastiju je posetio okrutni mučitelj Filomarh, poznat po svojoj nemilosrdnosti prema hrišćanima. Mnogi vernici su tada stradali, a među njima je bio i Atinogen sa svojim učenicima.
Kada je Filomarh zatražio od Atinogena da prinese žrtvu idolima, u zamenu za svoj život, sveti episkop je mirno odgovorio: „O mučitelju, oni koje ti imenuješ poginulim nisu poginuli nego su na nebesima i likuju s anđelima.“ Ova rečenica, ispunjena neustrašivom verom, odjekuje i danas kao inspiracija svim hrišćanima da istraju uprkos svim iskušenjima.
SPC
Ikona Svetog sveštenomučenika Atinogena
Posebno dirljiv bio je trenutak kada je jedna košuta, koju je Atinogen često hranio svojom rukom, prišla svom pastiru i, videvši ga u patnji, počela da lije suze. Ovaj prizor svedoči o tome koliko su čak i životinje osećale bol i sažaljenje prema svetim mučenicima, za razliku od njihovih progonitelja.
Nakon teških mučenja, tokom kojih je anđeo Božji ublažavao njihove patnje, Atinogen i njegovi učenici su posečeni mačem. Najpre su stradali njegovi sveštenici i saradnici, a potom i sam Atinogen. Svi su se preselili u nebesnu domovinu 311. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere i hrabrosti.
Ovaj dan je prilika za sve vernike da se prisete snage i hrabrosti Svetog Atinogena, koji je svojim životom i smrću svedočio veru u Hrista.
Jedan od najučenijih i najuticajnijih arhijereja Ruske pravoslavne crkve 19. veka ostavio je snažnu pouku o tome kako gubimo Božiju zaštitu kada napustimo temelje dobra.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Dok je besplatno delio lekove i savete, ovaj svetac uvek je naglašavao važnost hrišćanske vere, a i nakon što se upokojio, javljao se onima koji su ga u molitvama prizivali za pomoć.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.
Kako je jedna molitva i isceljenje Jovana Damaskina iz 8. veka oblikovalo vekovne običaje, donelo svetlost u najmračnijim vremenima i postalo simbol večne zaštite manastira Hilandar.
Njene mošti dale su odgovor koji teolozi nisu mogli da pronađu – priča o događaju koji je zauvek promenio pravoslavnu veru i otkrio Božiju silu pred carevima i patrijarsima.
Iako je prvobitno najavljeno da će kulturno-umetnički program voditi poznati glumac Milan Vasić, on je za portal religija.rs otkrio da su stvari zapravo drugačije.
U pouci za subotu 7. sedmice po Duhovima, sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva zašto je trezvenost najjače oružje protiv zla i kako da na vreme osetimo njegov smrad pre nego što nas zavede i odvede u propast.
Ugodnik Božji koji je Svetoj i pravednoj Ani objavio rođenje Presvete Bogorodice, a svešteniku Zahariji najavio dolazak sina – Svetog Jovana Preteče, a potom došao i samoj Bogorodici Mariji da joj saopšti da će začeti i roditi Sina Božjeg.