Proslavljajući ovog sveca, vernici se podsećaju na vrednosti koje su temelj njihove vere - ljubav, milosrđe i neustrašiva vera u Boga.
Sveti sveštenomučenik Atinogen, episkop Sevastijski, mučenik iz Jermenije, ostavio je neizbrisiv trag u srcima vernika svojom hrabrošću i nesebičnom verom u Gospoda. Atinogen, zajedno sa deset svojih učenika, živeo je u jednom manastiru blizu Sevastije. U vreme progona hrišćana pod carem Dioklecijanom, Sevastiju je posetio okrutni mučitelj Filomarh, poznat po svojoj nemilosrdnosti prema hrišćanima. Mnogi vernici su tada stradali, a među njima je bio i Atinogen sa svojim učenicima.
Kada je Filomarh zatražio od Atinogena da prinese žrtvu idolima, u zamenu za svoj život, sveti episkop je mirno odgovorio: „O mučitelju, oni koje ti imenuješ poginulim nisu poginuli nego su na nebesima i likuju s anđelima.“ Ova rečenica, ispunjena neustrašivom verom, odjekuje i danas kao inspiracija svim hrišćanima da istraju uprkos svim iskušenjima.
SPC
Ikona Svetog sveštenomučenika Atinogena
Posebno dirljiv bio je trenutak kada je jedna košuta, koju je Atinogen često hranio svojom rukom, prišla svom pastiru i, videvši ga u patnji, počela da lije suze. Ovaj prizor svedoči o tome koliko su čak i životinje osećale bol i sažaljenje prema svetim mučenicima, za razliku od njihovih progonitelja.
Nakon teških mučenja, tokom kojih je anđeo Božji ublažavao njihove patnje, Atinogen i njegovi učenici su posečeni mačem. Najpre su stradali njegovi sveštenici i saradnici, a potom i sam Atinogen. Svi su se preselili u nebesnu domovinu 311. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere i hrabrosti.
Ovaj dan je prilika za sve vernike da se prisete snage i hrabrosti Svetog Atinogena, koji je svojim životom i smrću svedočio veru u Hrista.
U svetinji u Ilajnu, gde su ga dočekali monasi i brojni vernici, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o Božjem promislu, duhovnim korenima Srba u Australiji i svetinjama koje čuvaju veru daleko od otadžbine.
U besedi za petak 19. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači Hristovu molitvu i otkriva šta ona govori o božanskoj ljubavi, jedinstvu Svete Trojice i očišćenju srca od greha.
Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Sveci koji su položili živote u ime Hrista postali su simboli nepokolebljive vere i hrabrosti u doba surovih progona. Njihova priča, ispunjena čudesima i verom, i danas inspiriše vernike da istraju na putu pravde i istine, uprkos svim iskušenjima.
Dok je besplatno delio lekove i savete, ovaj svetac uvek je naglašavao važnost hrišćanske vere, a i nakon što se upokojio, javljao se onima koji su ga u molitvama prizivali za pomoć.
U besedi za subotu 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta znači kada telo preuzme primat nad duhom i zašto je preporod moguć sve do poslednjeg trenutka života.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog apostola i jevanđelista Jovana Bogoslova po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog apostola Jakova Alfejevog. Katolička crkva obeležava Svetog Jovana Henrija Njumana i Svetog Dionisija sa drugovima, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Prepodobnu Efrosiniju po starom, a po novom kalendaru i Svetu Pelagiju. Katolička crkva obeležava Šimuna starca i Svetog Dimitrija Solunskog, dok Jevreji i muslimani nemaju veliki praznik.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Ruski svetitelj objašnjavao je kako neprestana potraga za razonodom može da prikrije unutrašnju prazninu i potisne brigu o bližnjima, molitvu i duhovni život.