ONI ĆE SIGURNO IZGUBITI I SEBE I SVOJU PORODICU! Arhimandrit Vasilije ozbiljno opomenuo ovu vrstu ljudi
Milosrđe temelj hrišćanskog života.
Proslavljajući ovog sveca, vernici se podsećaju na vrednosti koje su temelj njihove vere - ljubav, milosrđe i neustrašiva vera u Boga.
Sveti sveštenomučenik Atinogen, episkop Sevastijski, mučenik iz Jermenije, ostavio je neizbrisiv trag u srcima vernika svojom hrabrošću i nesebičnom verom u Gospoda. Atinogen, zajedno sa deset svojih učenika, živeo je u jednom manastiru blizu Sevastije. U vreme progona hrišćana pod carem Dioklecijanom, Sevastiju je posetio okrutni mučitelj Filomarh, poznat po svojoj nemilosrdnosti prema hrišćanima. Mnogi vernici su tada stradali, a među njima je bio i Atinogen sa svojim učenicima.
Kada je Filomarh zatražio od Atinogena da prinese žrtvu idolima, u zamenu za svoj život, sveti episkop je mirno odgovorio: „O mučitelju, oni koje ti imenuješ poginulim nisu poginuli nego su na nebesima i likuju s anđelima.“ Ova rečenica, ispunjena neustrašivom verom, odjekuje i danas kao inspiracija svim hrišćanima da istraju uprkos svim iskušenjima.
Posebno dirljiv bio je trenutak kada je jedna košuta, koju je Atinogen često hranio svojom rukom, prišla svom pastiru i, videvši ga u patnji, počela da lije suze. Ovaj prizor svedoči o tome koliko su čak i životinje osećale bol i sažaljenje prema svetim mučenicima, za razliku od njihovih progonitelja.
Nakon teških mučenja, tokom kojih je anđeo Božji ublažavao njihove patnje, Atinogen i njegovi učenici su posečeni mačem. Najpre su stradali njegovi sveštenici i saradnici, a potom i sam Atinogen. Svi su se preselili u nebesnu domovinu 311. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere i hrabrosti.
Ovaj dan je prilika za sve vernike da se prisete snage i hrabrosti Svetog Atinogena, koji je svojim životom i smrću svedočio veru u Hrista.

Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Dok je besplatno delio lekove i savete, ovaj svetac uvek je naglašavao važnost hrišćanske vere, a i nakon što se upokojio, javljao se onima koji su ga u molitvama prizivali za pomoć.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Danas slavimo jednog od hrabrih hrišćanskih velikana koji je nepokolebljivo branio veru u najtežim vremenima.
Starac Simeon smatra se danas zaštitnikom male dece.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Sretenje Gospodnje po starom i Svetog apostola Onisima po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Klaudija la Columbierea, dok u judaizmu i islamu danas nema velikog verskog praznika.
Sretenje se takođe naziva i "Hristovo sretenje u hramu" ili "Hristovo prikazanje".
Isceljivao je bolesti i izgonio zle duhove.
U selu Vasta crkva iz 12. veka odoleva vremenu i ljudskim rukama, dok njeni listovi i grane stvaraju neponovljiv spoj vere, prirode i istorije.
Dekan Bogoslovskog fakulteta u Foči upozorava da je reč o smišljenom potezu koji prevazilazi administraciju i zadire u samu suštinu vere i identiteta.
Bez znanja bratstva prepisani groblje i temelji crkve, dok se zemljište nadomak manastira prodaje za izgradnju hotela i motela.
Vikarni episkop Stefan služio liturgiju, dok je jerej Miroslav Vasić u besedi podsetio da vera znači prepoznati Hrista u svakom gladnom, bolesnom i usamljenom, i živeti ljubav svakodnevno.
Jednostavno, sočno i izdašno jelo koje se nekada pripremalo u danima kada crkva ne propisuje post, a danas može da postane omiljeni ručak svakog dana.
Sretenje većina prepoznaje po datumu, a retko po njegovoj suštini: susret koji je u tišini jerusalimskog hrama promenio način na koji hrišćanstvo razume Boga, čoveka i spasenje.