SALATA KOJA ODMAH OSVEŽAVA PRAZNIČNI STO: Jednostavna, dekorativna, hranljiva i spremna za manje od 2 minuta
Od ljubičastog kupusa do bebi spanaća: recept koji traje manje od 2 minuta pripreme i idealan je za praznični ili posni obrok.
Proslavljajući ovog sveca, vernici se podsećaju na vrednosti koje su temelj njihove vere - ljubav, milosrđe i neustrašiva vera u Boga.
Sveti sveštenomučenik Atinogen, episkop Sevastijski, mučenik iz Jermenije, ostavio je neizbrisiv trag u srcima vernika svojom hrabrošću i nesebičnom verom u Gospoda. Atinogen, zajedno sa deset svojih učenika, živeo je u jednom manastiru blizu Sevastije. U vreme progona hrišćana pod carem Dioklecijanom, Sevastiju je posetio okrutni mučitelj Filomarh, poznat po svojoj nemilosrdnosti prema hrišćanima. Mnogi vernici su tada stradali, a među njima je bio i Atinogen sa svojim učenicima.
Kada je Filomarh zatražio od Atinogena da prinese žrtvu idolima, u zamenu za svoj život, sveti episkop je mirno odgovorio: „O mučitelju, oni koje ti imenuješ poginulim nisu poginuli nego su na nebesima i likuju s anđelima.“ Ova rečenica, ispunjena neustrašivom verom, odjekuje i danas kao inspiracija svim hrišćanima da istraju uprkos svim iskušenjima.
Posebno dirljiv bio je trenutak kada je jedna košuta, koju je Atinogen često hranio svojom rukom, prišla svom pastiru i, videvši ga u patnji, počela da lije suze. Ovaj prizor svedoči o tome koliko su čak i životinje osećale bol i sažaljenje prema svetim mučenicima, za razliku od njihovih progonitelja.
Nakon teških mučenja, tokom kojih je anđeo Božji ublažavao njihove patnje, Atinogen i njegovi učenici su posečeni mačem. Najpre su stradali njegovi sveštenici i saradnici, a potom i sam Atinogen. Svi su se preselili u nebesnu domovinu 311. godine, ostavivši za sobom primer nepokolebljive vere i hrabrosti.
Ovaj dan je prilika za sve vernike da se prisete snage i hrabrosti Svetog Atinogena, koji je svojim životom i smrću svedočio veru u Hrista.

Ova svetiteljka posvetila je svoj život pomaganju stradalnicima, prkoseći nepravdi, gladi i progonima. Njeno mučeništvo i dela milosrđa ostaju večna inspiracija za sve generacije koje traže snagu u veri i žrtvi.
Dok je besplatno delio lekove i savete, ovaj svetac uvek je naglašavao važnost hrišćanske vere, a i nakon što se upokojio, javljao se onima koji su ga u molitvama prizivali za pomoć.
Skriveni hrišćanin na carskom dvoru odbio je idolsku hranu i priznao Hrista pred Trajanom – predanje otkriva šta se dogodilo u tamnici kad je izdahnuo.
Danas slavimo jednog od hrabrih hrišćanskih velikana koji je nepokolebljivo branio veru u najtežim vremenima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
U mladosti je bio vojnik, a pošto je bio veoma obrazovan i hrabar, veoma se dopao caru Dioklecijanu, koji ga je postavio za načalnika svoje dvorske garde.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog proroka Danila po starom kalendaru, dok se po novom proslavlja Sveta mučenica Anisija Solunska. Katolici i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama, dok Jevreji obeležavaju Asarah B’Tevet, dan strogog posta, žalosti i pokajanja.
Njegova slava među Judejima u Vavilonu počela je onda kada je on izobličio dva pohotljiva i nepravedna starca, sudije judejske, i spasao celomudrenu Sosanu (Suzanu) od nepravedne smrti.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Za 31. decembar, izabrani stihovi iz sure El Ikhlas u knjizi „Kuran – 365 odabranih ajeta“ podsećaju na Božju jedinstvenost i savršenstvo.
Proterivanje otvara neprijatno pitanje dvostrukih aršina, selektivne tolerancije i toga kome je dozvoljeno da peva, a kome ne — čak i na praznik koji bi trebalo da nosi poruku mira i praštanja.
Sveti oci nas podsećaju da nema istinske vere bez dela, niti prave ljubavi bez žrtve.