Na dan kada se molitveno sećamo Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih Kirika i Julite u Velici, koju su podigli potomci ovih postradalih ugodnika Božjih.
Danas, na osamdesetu godišnjicu velikog stradanja Srba u Velici podno Čakora, svetosavska vera i molitveno sećanje ponovo su okupili verne i dostojanstvene u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, koja se nalazi u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Patrijarh srpski Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju, predvodeći molitve i sećanja na nevino postradale Srbe, čije je mučeništvo utisnuto u temelje srpske istorije i identiteta.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Patrijarhu su sasluživali mitropoliti crnogorsko-primorski Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, mileševski Atanasije, episkopi pakračko-slavonski Jovan, buenosajreski i južno-centralnoamerički i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, domaćin budimljansko-nikšićki Metodije, kao i mnogobrojno sveštenstvo i đakonstvo. Prisustvo visokih zvaničnika Republike Srbije i Republike Crne Gore, kao i mnogobrojnog vernog naroda, dodatno je osnažilo ovaj svečani trenutak, dok su pre početka liturgije položeni venci na spomenik postradalim Srbima tog područja.
Printscreen/TV Hram
Polaganje venaca mučenicima
Govoreći o svetim mučenicima koji su postradali u Velici, Patrijarh Porfirije je pozvao da se molimo za njih i uključimo ih u naše živote jer su večni i besmrtni. Tada se naš bol preobraća u snagu, a tuga u radost. Samo tada živimo i imamo punu odgovornost pred nama samima, pred nevino postradalim i budućim naraštajima. Isključivo time možemo razumeti žrtvu onih kojih svet ne beše dostojan, ali i sebe i drugoga i shvatiti zašto ljubav ka Bogu i bližnjem nema alternativu i zašto je ona izvor života kojem neće biti kraja.
Moleći se mučenicima svetim veličkim i gornjepolimskim da nam daju veru, snagu, međusobnu ljubav i razumevanje, da nam otvore oči da budemo jedno, jedno u veri, jedno u Hristu, rekao je patrijarh Porfirije u besedi i zaključio:
- Radujem se iznad svega što smo se ovde sabrali, što svaki put kad god dolazim u Crnu Goru, sa vašom ljubavlju, vašom snagom, verom odemo obnovljeni i osnaženi sa željom da se opet i opet vraćam ovde i zajedno se radujemo jedni drugima i njega, jednoga u trojici: Boga, Oca i Sina slavimo zajedno sa svetim mučenicima veličkim i svima iz roda našega, ovde sada i u vekove vekova, Amin.
Printscreen/TV Hram
Poglavar SPC sa arhijerejima
Ovaj dan molitvenog sećanja na Svete mučenike veličko-gornjepolimske podseća nas na 28. jul 1944. godine, kada je nacistička divizija Princ Eugen, na praznik Svetih mučenika Kirika i Julite, za samo dva sata u selima Velika i Ržanica zverski usmrtila 427 nejači - dece, žena, staraca i ostalog nenaoružanog stanovništva. Među njima, 171 dete i omladina do 20 godina stradalo je nevino, na pravdi Boga.
Sećanje na ove mučenike ovekovečeno je odlukom Svetog arhijerejskog sabora 24. maja 2017. godine, kada su pribrojani liku Svetih novomučenika srpskih. Među njima su i 28 dece umorene glađu u plavskom zatvoru 1941. godine. Ova odluka je trajni podsetnik na žrtve nacističkog terora, čije su patnje i stradanja duboko ukorenjeni u duhovnoj baštini našeg naroda.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Velika, kao najstradalnije selo u Gornjem Polimlju, postala je mesto sabornog pominjanja svih gornjepolimskih žrtava. Na dan Svetih mučenika Kirika i Julite, 28. jula, sećamo se i molitvama obeležavamo dan spomena Svetih novomučenika veličkih i gornjepolimskih.
Gradnja Crkve Svetih Kirika i Julite, započeta od strane potomaka postradalih, predstavlja trajan simbol vere i nade. Blaženopočivši Mitropolit Amfilohije osveštao je temelje crkve 28. jula 1994. godine, a crkvu su 28. jula 2001. godine osveštali blaženopočivši mitropolit Amfilohije i tadašnji episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Printscreen/TV Hram
Ikona Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih
Danas, kroz molitve i liturgiju, sećamo se mučeništva naših predaka, svedočeći o neugasivoj svetlosti vere koja nas vodi kroz vreme i iskušenja, uvek podsećajući na one koji su svoje živote položili za slobodu i veru.
Redosled bogoslužbenih radnji, čitanja iz Jevanđelja, litijski hod oko hrama, pojanje žalopojnih tropara i poreklo običaja u srednjovekovnom hrišćanskom Istoku.
Od izdaje za trideset srebrnjaka do tišine Golgote, kroz događaje ispunjene nepravdom, bolom i verom otkriva se smisao žrtve koja i danas oblikuje duhovni život vernika.
U času Hristovog stradanja, priroda je ustala kao svedok i ukor, dok je ljudski razum ostao nem - snažne reči Svetog Nikolaja Ogridskog i Žičkog podsećaju na dubinu duhovnog pada i pozivaju na iskreno pokajanje.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Veliki petak po starom i po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog proroka Jezekilja, dok Jevreji obeležavaju šabatski dan nakon Pashe, a muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Dok traje žustra javna rasprava o osnivanju Univerziteta "Sveti Sava", vladika bački podseća na istorijske korene evropskog obrazovanja i postavlja pitanje dvostrukih aršina.
Razgovor o regionu, stabilnosti i saradnji otvorio je i pitanje uloge Crkve u savremenim odnosima među državama - može li njen glas da utiče tamo gde politika često nailazi na granice.
Nastojateljica Manastira Vratna govori kako lavanda, pčelinji vosak i prirodna eterična ulja iz ove svetinje pomažu vernicima da povrate ravnotežu tela i duha.
Od jutarnje liturgije do prazničnog okupljanja uz rukotvorine i manastirske proizvode, dan je protekao u znaku molitve, sećanja na čudesno izbavljenje i živog susreta ljudi koji svoju veru potvrđuju i kroz rad i darivanje.
Kolone vernika iz Golupca i Kučeva slile su se u manastir, gde je jutro počelo Liturgijom, a potom nastavljeno krsnim hodom i molitvom pred moštima svetitelja.
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Sveštenik Ruske pravoslavne crkve ukazuje na pogrešna verovanja, otkriva simboliku najvažnijih nijansi i objašnjava zašto pojedine tonove ipak treba zaobići