Na dan kada se molitveno sećamo Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih Kirika i Julite u Velici, koju su podigli potomci ovih postradalih ugodnika Božjih.
Danas, na osamdesetu godišnjicu velikog stradanja Srba u Velici podno Čakora, svetosavska vera i molitveno sećanje ponovo su okupili verne i dostojanstvene u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, koja se nalazi u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Patrijarh srpski Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju, predvodeći molitve i sećanja na nevino postradale Srbe, čije je mučeništvo utisnuto u temelje srpske istorije i identiteta.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Patrijarhu su sasluživali mitropoliti crnogorsko-primorski Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, mileševski Atanasije, episkopi pakračko-slavonski Jovan, buenosajreski i južno-centralnoamerički i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, domaćin budimljansko-nikšićki Metodije, kao i mnogobrojno sveštenstvo i đakonstvo. Prisustvo visokih zvaničnika Republike Srbije i Republike Crne Gore, kao i mnogobrojnog vernog naroda, dodatno je osnažilo ovaj svečani trenutak, dok su pre početka liturgije položeni venci na spomenik postradalim Srbima tog područja.
Printscreen/TV Hram
Polaganje venaca mučenicima
Govoreći o svetim mučenicima koji su postradali u Velici, Patrijarh Porfirije je pozvao da se molimo za njih i uključimo ih u naše živote jer su večni i besmrtni. Tada se naš bol preobraća u snagu, a tuga u radost. Samo tada živimo i imamo punu odgovornost pred nama samima, pred nevino postradalim i budućim naraštajima. Isključivo time možemo razumeti žrtvu onih kojih svet ne beše dostojan, ali i sebe i drugoga i shvatiti zašto ljubav ka Bogu i bližnjem nema alternativu i zašto je ona izvor života kojem neće biti kraja.
Moleći se mučenicima svetim veličkim i gornjepolimskim da nam daju veru, snagu, međusobnu ljubav i razumevanje, da nam otvore oči da budemo jedno, jedno u veri, jedno u Hristu, rekao je patrijarh Porfirije u besedi i zaključio:
- Radujem se iznad svega što smo se ovde sabrali, što svaki put kad god dolazim u Crnu Goru, sa vašom ljubavlju, vašom snagom, verom odemo obnovljeni i osnaženi sa željom da se opet i opet vraćam ovde i zajedno se radujemo jedni drugima i njega, jednoga u trojici: Boga, Oca i Sina slavimo zajedno sa svetim mučenicima veličkim i svima iz roda našega, ovde sada i u vekove vekova, Amin.
Printscreen/TV Hram
Poglavar SPC sa arhijerejima
Ovaj dan molitvenog sećanja na Svete mučenike veličko-gornjepolimske podseća nas na 28. jul 1944. godine, kada je nacistička divizija Princ Eugen, na praznik Svetih mučenika Kirika i Julite, za samo dva sata u selima Velika i Ržanica zverski usmrtila 427 nejači - dece, žena, staraca i ostalog nenaoružanog stanovništva. Među njima, 171 dete i omladina do 20 godina stradalo je nevino, na pravdi Boga.
Sećanje na ove mučenike ovekovečeno je odlukom Svetog arhijerejskog sabora 24. maja 2017. godine, kada su pribrojani liku Svetih novomučenika srpskih. Među njima su i 28 dece umorene glađu u plavskom zatvoru 1941. godine. Ova odluka je trajni podsetnik na žrtve nacističkog terora, čije su patnje i stradanja duboko ukorenjeni u duhovnoj baštini našeg naroda.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Velika, kao najstradalnije selo u Gornjem Polimlju, postala je mesto sabornog pominjanja svih gornjepolimskih žrtava. Na dan Svetih mučenika Kirika i Julite, 28. jula, sećamo se i molitvama obeležavamo dan spomena Svetih novomučenika veličkih i gornjepolimskih.
Gradnja Crkve Svetih Kirika i Julite, započeta od strane potomaka postradalih, predstavlja trajan simbol vere i nade. Blaženopočivši Mitropolit Amfilohije osveštao je temelje crkve 28. jula 1994. godine, a crkvu su 28. jula 2001. godine osveštali blaženopočivši mitropolit Amfilohije i tadašnji episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Printscreen/TV Hram
Ikona Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih
Danas, kroz molitve i liturgiju, sećamo se mučeništva naših predaka, svedočeći o neugasivoj svetlosti vere koja nas vodi kroz vreme i iskušenja, uvek podsećajući na one koji su svoje živote položili za slobodu i veru.
U vrhu Srpske pravoslavne crkve tvrde da je odluka doneta u kratkom postupku, bez prethodnog obaveštavanja patrijarha, dok pravni stručnjaci ukazuju na pitanja kanonskog ustrojstva i verskih sloboda.
Bez ulja, sa nekoliko jednostavnih namirnica i mnogo ljubavi, ovo posno jelo iz knjige "Ko posti dušu gosti" pokazuje kako se u skromnoj trpezi kriju bogat ukus, tradicija i duh pravoslavnih manastira.
U molitvenom prisustvu mitropolita Joanikija, ostroške bratije i brojnih vernika, ispraćen je monah čiji je život bio posvećen Bogu, molitvi i ljubavi prema bližnjima, uz poruku da smrt nije kraj, već prelazak u novi život.
Episkop bihaćko-petrovački upozorio je da istorija opominje sve narode u Bosni i Hercegovini i pozvao na dogovor, uvažavanje različitosti i rešavanje važnih pitanja kroz konsenzus.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Predstojatelj Srpske pravoslavne crkve služio je liturgiju u Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja, a posebnu pažnju izazvali su darovi, poruke o Časnom Pojasu i dodela najvišeg monaškog čina igumanu manastira Podmajne.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
U vrhu Srpske pravoslavne crkve tvrde da je odluka doneta u kratkom postupku, bez prethodnog obaveštavanja patrijarha, dok pravni stručnjaci ukazuju na pitanja kanonskog ustrojstva i verskih sloboda.
U molitvenom prisustvu mitropolita Joanikija, ostroške bratije i brojnih vernika, ispraćen je monah čiji je život bio posvećen Bogu, molitvi i ljubavi prema bližnjima, uz poruku da smrt nije kraj, već prelazak u novi život.
Episkop bihaćko-petrovački upozorio je da istorija opominje sve narode u Bosni i Hercegovini i pozvao na dogovor, uvažavanje različitosti i rešavanje važnih pitanja kroz konsenzus.
Na manastirskim njivama održano je tradicionalno okupljanje tokom kojeg su, uz blagoslov mitropolita raško-prizrenskog Teodosija, uređivane njive i pripremana zemlja za nove plodove.
Na praznik Rođenja Svetog Jovana Krstitelja vernici pletu venčiće od ivanjskog cveća. Saznajte šta oni simbolizuju u pravoslavnoj tradiciji i zašto ih Crkva smatra lepim izrazom narodne pobožnosti.
Jedanaestogodišnji dečak i njegova sestra pronašli su na staroj hartiji poruku koja otkriva da najveća vrednost svakog talenta nije u aplauzu, već u dobru koje njime činimo drugima.
Probajte kuvani krompir sa belim lukom, po receptu iz "Pravoslavnog posnog kuvara", pročitajte Molitvu Presvetoj Bogorodici za petak i duhovno se nadahnite poukom Svetog Jovana Zlatousta.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Sampsona Stranoprimca po starom i Svete 45 mučenika iz Nikopolja po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetih prvomučenika Kine, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki ruski svetitelj podseća da uzrok nemira često ne dolazi iz sveta koji nas okružuje, već iz sopstvenog srca, i ostavlja pouku o putu ka unutrašnjoj tišini i duhovnoj snazi.