Na dan kada se molitveno sećamo Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih Kirika i Julite u Velici, koju su podigli potomci ovih postradalih ugodnika Božjih.
Danas, na osamdesetu godišnjicu velikog stradanja Srba u Velici podno Čakora, svetosavska vera i molitveno sećanje ponovo su okupili verne i dostojanstvene u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, koja se nalazi u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Patrijarh srpski Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju, predvodeći molitve i sećanja na nevino postradale Srbe, čije je mučeništvo utisnuto u temelje srpske istorije i identiteta.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Patrijarhu su sasluživali mitropoliti crnogorsko-primorski Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, mileševski Atanasije, episkopi pakračko-slavonski Jovan, buenosajreski i južno-centralnoamerički i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, domaćin budimljansko-nikšićki Metodije, kao i mnogobrojno sveštenstvo i đakonstvo. Prisustvo visokih zvaničnika Republike Srbije i Republike Crne Gore, kao i mnogobrojnog vernog naroda, dodatno je osnažilo ovaj svečani trenutak, dok su pre početka liturgije položeni venci na spomenik postradalim Srbima tog područja.
Printscreen/TV Hram
Polaganje venaca mučenicima
Govoreći o svetim mučenicima koji su postradali u Velici, Patrijarh Porfirije je pozvao da se molimo za njih i uključimo ih u naše živote jer su večni i besmrtni. Tada se naš bol preobraća u snagu, a tuga u radost. Samo tada živimo i imamo punu odgovornost pred nama samima, pred nevino postradalim i budućim naraštajima. Isključivo time možemo razumeti žrtvu onih kojih svet ne beše dostojan, ali i sebe i drugoga i shvatiti zašto ljubav ka Bogu i bližnjem nema alternativu i zašto je ona izvor života kojem neće biti kraja.
Moleći se mučenicima svetim veličkim i gornjepolimskim da nam daju veru, snagu, međusobnu ljubav i razumevanje, da nam otvore oči da budemo jedno, jedno u veri, jedno u Hristu, rekao je patrijarh Porfirije u besedi i zaključio:
- Radujem se iznad svega što smo se ovde sabrali, što svaki put kad god dolazim u Crnu Goru, sa vašom ljubavlju, vašom snagom, verom odemo obnovljeni i osnaženi sa željom da se opet i opet vraćam ovde i zajedno se radujemo jedni drugima i njega, jednoga u trojici: Boga, Oca i Sina slavimo zajedno sa svetim mučenicima veličkim i svima iz roda našega, ovde sada i u vekove vekova, Amin.
Printscreen/TV Hram
Poglavar SPC sa arhijerejima
Ovaj dan molitvenog sećanja na Svete mučenike veličko-gornjepolimske podseća nas na 28. jul 1944. godine, kada je nacistička divizija Princ Eugen, na praznik Svetih mučenika Kirika i Julite, za samo dva sata u selima Velika i Ržanica zverski usmrtila 427 nejači - dece, žena, staraca i ostalog nenaoružanog stanovništva. Među njima, 171 dete i omladina do 20 godina stradalo je nevino, na pravdi Boga.
Sećanje na ove mučenike ovekovečeno je odlukom Svetog arhijerejskog sabora 24. maja 2017. godine, kada su pribrojani liku Svetih novomučenika srpskih. Među njima su i 28 dece umorene glađu u plavskom zatvoru 1941. godine. Ova odluka je trajni podsetnik na žrtve nacističkog terora, čije su patnje i stradanja duboko ukorenjeni u duhovnoj baštini našeg naroda.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Velika, kao najstradalnije selo u Gornjem Polimlju, postala je mesto sabornog pominjanja svih gornjepolimskih žrtava. Na dan Svetih mučenika Kirika i Julite, 28. jula, sećamo se i molitvama obeležavamo dan spomena Svetih novomučenika veličkih i gornjepolimskih.
Gradnja Crkve Svetih Kirika i Julite, započeta od strane potomaka postradalih, predstavlja trajan simbol vere i nade. Blaženopočivši Mitropolit Amfilohije osveštao je temelje crkve 28. jula 1994. godine, a crkvu su 28. jula 2001. godine osveštali blaženopočivši mitropolit Amfilohije i tadašnji episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Printscreen/TV Hram
Ikona Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih
Danas, kroz molitve i liturgiju, sećamo se mučeništva naših predaka, svedočeći o neugasivoj svetlosti vere koja nas vodi kroz vreme i iskušenja, uvek podsećajući na one koji su svoje živote položili za slobodu i veru.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima
U besedi Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za utorak 7. sedmice po Vaskrsu otkriva se neobična poruka: čak i onaj ko ne veruje može postati deo Božjeg plana, dok se vera vernih meri njihovim padom i odstupanjem.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Glikeriju po starom i Svetog apostola Karpa po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Filipa Nerija. Muslimani obeležavaju Dan Arefata, dok Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.
Na praznik Svetih Kirila i Metodija u Obardama je osvećena nova svetinja, podignuta slogom meštana i dobrotvora, a mitropolit mileševski poručio je da će ova svetinja okupljati narod i čuvati veru budućih generacija.
Kolona duža od kilometar i po proteže se vračarskim ulicama, dok poklonici iz Srbije, Republike Srpske i Crne Gore poručuju da nijedno čekanje nije teško kada među srpski narod stigne ovakva svetinja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Događaj tokom proskomidije u atinskoj bolnici za leprozne objašnjava zbog čega Crkva razlikuje ličnu molitvu od pomena na svetoj liturgiji i kome je mesto na liturgijskim ceduljicama sa imenima
Mitropolit šumadijski u Hramu Svetog Nikolaja upozorio je da čovek bez vere, ljubavi i odgovornosti lako izgubi i sebe i druge, poručivši da Bog čoveka ne menja silom, već ljubavlju.