Na dan kada se molitveno sećamo Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih poglavar SPC služio je arhijerejsku liturgiju u Crkvi Svetih Kirika i Julite u Velici, koju su podigli potomci ovih postradalih ugodnika Božjih.
Danas, na osamdesetu godišnjicu velikog stradanja Srba u Velici podno Čakora, svetosavska vera i molitveno sećanje ponovo su okupili verne i dostojanstvene u Crkvi Svetih mučenika Kirika i Julite, koja se nalazi u Eparhiji budimljansko-nikšićkoj. Patrijarh srpski Porfirije služio je arhijerejsku liturgiju, predvodeći molitve i sećanja na nevino postradale Srbe, čije je mučeništvo utisnuto u temelje srpske istorije i identiteta.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Patrijarhu su sasluživali mitropoliti crnogorsko-primorski Joanikije, zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije, mileševski Atanasije, episkopi pakračko-slavonski Jovan, buenosajreski i južno-centralnoamerički i administrator Mitropolije zagrebačko-ljubljanske Kirilo, domaćin budimljansko-nikšićki Metodije, kao i mnogobrojno sveštenstvo i đakonstvo. Prisustvo visokih zvaničnika Republike Srbije i Republike Crne Gore, kao i mnogobrojnog vernog naroda, dodatno je osnažilo ovaj svečani trenutak, dok su pre početka liturgije položeni venci na spomenik postradalim Srbima tog područja.
Printscreen/TV Hram
Polaganje venaca mučenicima
Govoreći o svetim mučenicima koji su postradali u Velici, Patrijarh Porfirije je pozvao da se molimo za njih i uključimo ih u naše živote jer su večni i besmrtni. Tada se naš bol preobraća u snagu, a tuga u radost. Samo tada živimo i imamo punu odgovornost pred nama samima, pred nevino postradalim i budućim naraštajima. Isključivo time možemo razumeti žrtvu onih kojih svet ne beše dostojan, ali i sebe i drugoga i shvatiti zašto ljubav ka Bogu i bližnjem nema alternativu i zašto je ona izvor života kojem neće biti kraja.
Moleći se mučenicima svetim veličkim i gornjepolimskim da nam daju veru, snagu, međusobnu ljubav i razumevanje, da nam otvore oči da budemo jedno, jedno u veri, jedno u Hristu, rekao je patrijarh Porfirije u besedi i zaključio:
- Radujem se iznad svega što smo se ovde sabrali, što svaki put kad god dolazim u Crnu Goru, sa vašom ljubavlju, vašom snagom, verom odemo obnovljeni i osnaženi sa željom da se opet i opet vraćam ovde i zajedno se radujemo jedni drugima i njega, jednoga u trojici: Boga, Oca i Sina slavimo zajedno sa svetim mučenicima veličkim i svima iz roda našega, ovde sada i u vekove vekova, Amin.
Printscreen/TV Hram
Poglavar SPC sa arhijerejima
Ovaj dan molitvenog sećanja na Svete mučenike veličko-gornjepolimske podseća nas na 28. jul 1944. godine, kada je nacistička divizija Princ Eugen, na praznik Svetih mučenika Kirika i Julite, za samo dva sata u selima Velika i Ržanica zverski usmrtila 427 nejači - dece, žena, staraca i ostalog nenaoružanog stanovništva. Među njima, 171 dete i omladina do 20 godina stradalo je nevino, na pravdi Boga.
Sećanje na ove mučenike ovekovečeno je odlukom Svetog arhijerejskog sabora 24. maja 2017. godine, kada su pribrojani liku Svetih novomučenika srpskih. Među njima su i 28 dece umorene glađu u plavskom zatvoru 1941. godine. Ova odluka je trajni podsetnik na žrtve nacističkog terora, čije su patnje i stradanja duboko ukorenjeni u duhovnoj baštini našeg naroda.
Printscreen/TV Hram
Porta hrama Svetih Mučenika Kirika i Julite u Velici
Velika, kao najstradalnije selo u Gornjem Polimlju, postala je mesto sabornog pominjanja svih gornjepolimskih žrtava. Na dan Svetih mučenika Kirika i Julite, 28. jula, sećamo se i molitvama obeležavamo dan spomena Svetih novomučenika veličkih i gornjepolimskih.
Gradnja Crkve Svetih Kirika i Julite, započeta od strane potomaka postradalih, predstavlja trajan simbol vere i nade. Blaženopočivši Mitropolit Amfilohije osveštao je temelje crkve 28. jula 1994. godine, a crkvu su 28. jula 2001. godine osveštali blaženopočivši mitropolit Amfilohije i tadašnji episkop budimljansko-nikšićki Joanikije.
Printscreen/TV Hram
Ikona Svetih mučenika veličko-gornjepolimskih
Danas, kroz molitve i liturgiju, sećamo se mučeništva naših predaka, svedočeći o neugasivoj svetlosti vere koja nas vodi kroz vreme i iskušenja, uvek podsećajući na one koji su svoje živote položili za slobodu i veru.
Od prvog dana posta do Strastne nedelje, vodič kroz bogosluženja, duhovne vežbe, ispovest, pričešće i svakodnevne navike koje pomažu da se pripremite za praznik Vaskrsenja Hristovog.
Uzdržanje od mrsne hrane samo je spoljašnji, vidljivi deo podviga, dok je njegov dublji smisao unutrašnja borba sa sobom, svojim slabostima i strastima.
Spoj spanaća, pečuraka i susama daje iznenađujuće bogat i zasitan obrok, idealan za dane uzdržanja - bez komplikacija, bez skupih sastojaka i bez odricanja od punog ukusa.
Od strogog uzdržanja na vodi do dana razrešenja na ribu – pred vernicima je vreme molitve, praštanja i unutrašnjeg preispitivanja; donosimo raspored po sedmicama, pravila ishrane i najvažnije duhovne smernice.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez miksera, bez čekanja i bez raskoši, ovaj recept čuva duh porodičnih okupljanja i dana kada crkveni kalendar dopušta da se radost podeli i kroz desert koji nije postan.
Na praznik Usekovanja glave Svetog Jovana Krstitelja, patrijarh srpski uzeo je učešće u molitvi sa arhijerejima i vernicima, dok se završava velika obnova Velike crkve ovog istorijskog manastira.
Na odanije praznika Uspenja Presvete Bogorodice proslavljena je četvrta godišnjica od njegovog ustoličenja, a mitropolit je poručio da će temelj njegovog služenja ostati jevanđelska reč, bratsko pomirenje i posvećenost deci i omladini.
Na obeležavanju 150 godina Nevesinjske puške odzvanjale su reči o veri koja oslobađa, o ljubavi jačoj od smrti i jedinstvu naroda bez kog nema istinske slobode.
U Siropusnu nedelju, pred početak Velikog posta, poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao je vernike na praštanje, pokajanje i unutrašnje čišćenje srca, upozorivši da bez ljubavi i zajedništva nijedno pravilo nema smisla.
Mitropolit mileševski poziva vernike na lični preobražaj: kako kroz post i molitvu učestvovati u svetlu Hristovog Vaskrsenja i pronaći unutrašnju radost koja nadilazi svakodnevnicu.
U bolnici u Bostonu, pred prognozom bez nade, roditelji su izabrali molitvu umesto očaja, a ono što je usledilo promenilo je pogled jednog racionalnog naučnika na granice medicine, vere i onoga što nazivamo nemogućim.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog sveštenomučenika Haralampija po starom i Svetog Polikarpa po novom kalendaru. Katolici proslavljaju Svetog Polikarpa, muslimani su u mesecu ramazanu, dok u judaizmu danas nema velikog verskog praznika.
Veliki ruski svetitelj objašnjava da predanjem svojih briga Bogu, molitve iz srca mogu doneti promenu u životima drugih, ali i unutrašnji mir nama samima.