Dok je besplatno delio lekove i savete, ovaj svetac uvek je naglašavao važnost hrišćanske vere, a i nakon što se upokojio, javljao se onima koji su ga u molitvama prizivali za pomoć.
Prepodobni Sampson Stranoprimac, rođen u starom Rimu, potekao je iz bogate i ugledne porodice. Njegova mladost bila je ispunjena učenjem, te je stekao sveobuhvatno znanje svog vremena, s posebnim naglaskom na lekarskoj nauci. Međutim, Sampson nije bio običan lekar - njegova milosrdnost i nesebičnost izdvajale su ga među mnogima. Besplatno je davao lekove i savete, ne samo za telo već i za dušu, uvek naglašavajući važnost hrišćanske vere.
Wikipedia
Prikaz cara Justinijana na mozaiku
Kada se preselio u Carigrad, njegov dom postao je svetionik nade za sve potrebite. Iz tog skromnog doma širio je milostinju, utehu, savete, nadu i lekove, kako telesne tako i duhovne. Njegove vrline ubrzo su postale poznate, pa ga je patrijarh rukopoložio za sveštenika.
U to vreme, car Justinijan Veliki teško se razboleo. Svi lekari su tvrdili da je bolest neizlečiva, ali car se usrdno molio Bogu za pomoć. U snu mu je Bog otkrio da će ga izlečiti upravo Sampson.
Kada je car čuo za Sampsona, pozvao ga je u svoj dvor. Sampson je samo položio ruku na bolno mesto, i car je čudesno ozdravio. Iako mu je car nudio golemo blago u znak zahvalnosti, Sampson je odbio, rekavši: „O care, imadoh ja i zlata i srebra i ostalog imanja, no sve ostavih radi Hrista, da bih dobio večna blaga nebeska“. Na kraju, na Sampsonovo insistiranje, car je sagradio dom za uboge, gde je Sampson služio kao što roditelj služi svojoj deci.
SPC
Ikona Prepodobnog Sampsona Stranoprimca
Milost prema ubogim i nemoćnim bila mu je prirodna. Ovaj svetac, ispunjen nebeskom dobrotom, mirno se upokojio 27. juna 530. godine, i sahranjen je u Crkvi Svetog mučenika Mokija, njegovog srodnika. Čak i nakon smrti, Sampson se više puta javljao onima koji su ga u molitvama prizivali za pomoć.
Njegov život ostaje svetionik vere, milosrđa i lekarskog poziva, pružajući primer kako je moguće spojiti duhovnost i medicinu na najplemenitiji način. Prepodobni Sampson Stranoprimac, lekar duša i tela, nastavlja da inspiriše mnoge kroz vekove, potvrđujući da istinska vera i ljubav prema bližnjima mogu činiti čuda.
Glavni vojni imam i potpukovnik Vojske Srbije govori o povratku verskih službenika u vojsku i otkriva zašto je mir mnogo više od običnog pozdrava i zašto veruje da većina ljudi u Srbiji nosi dobro u sebi.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
Na današnji dan sećamo se osvećenja Jerusalimskog hrama Vaskrsenja – svetinje nad svetinjama. Mesto Hristovog raspeća i Vaskrsenja postalo je srce hrišćanskog sveta.
U vremenima tuge, klevete i unutrašnjih borbi, ne traži snagu u sebi, već u Gospodu. Jer kako reče otac Mihailo – „trpi i istrpi, ali najviše se čuvaj očajanja.“
Nedavni primer iz Amerike pokreće pitanje koje mnogi vernici smatraju nemogućim: kako ostati veran Hristovom učenju i Svetim kanonima u vremenu duhovne dekadencije i relativizacije vere?
Dokumentarac otkriva neprolazni kosovski zavet, borbu naroda i svetinja, i višegodišnji rad humanitarne organizacije "Svi za Kosmet", koja menja živote ljudi i čuva srpsku duhovnost.
Ova tradicionalna poslastica nekada je bila simbol porodičnih nedeljnih ručkova posle liturgije - priprema se lako, od sastojaka koje svaka kuća ima, a ukusom greje dušu.
U svojoj Besedi za 18. Četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako molitva oslobađa, rađa ljubav i vodi vernika do spoznaje Trojstva – istine Oca, Sina i Duha Svetoga – u srcu koje je očišćeno od greha.