ČITANJE JEVANĐELJA ZA 4. JUN: Odlomak iz Svetog pisma za sredu sedme sedmice po Vaskrsu
"Zaista, zaista vam kažem da što god zaištete od Oca u ime moje, daće vam."
Treće srede posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi uči kako da prihvatimo i prevaziđemo životne teškoće, ističući da samo kroz veru, pokajanje, zahvalnost i molitvu možemo pronaći spasenje i smirenje duše u svakodnevnim iskušenjima.
Koji pretrpi do kraja, taj će se spasti (Mt. 10,22). A imamo li mi šta da trpimo? U tome ni kod koga nema nedostataka. Kod svakoga je poprište trpljenja široko, a time je i spasenje blisko. Pretrpi sve do kraja i spašćeš se. Ipak, treba znati trpeti, jer se inače može desiti da se trpi, a da se nema nikakve koristi.
Najpre čuvaj svetu veru i vodi besprekoran život koji joj je saglasan. Svaki greh koji se desi, odmah čisti pokajanjem. Drugo, sve što nailazi da se otrpi, primaj kao iz ruke Božije, tvrdo se sećajući da bez njegove volje ništa ne biva.
Treće, verujući da sve što dolazi od Gospoda biva na dobro naših duša, iskreno zahvaljuj Bogu, blagodareći i za žalosti i za utehe. Četvrto, zavoli žalosti zbog velike spasonosnosti koju sadrže i razbudi u sebi žeđ za njima kao za pićem, doduše gorkim, ali lekovitim. Peto, sećaj se da nesreću ne treba da odbacuješ kao tesnu odeću, već da je pretrpiš. Nju svakako moraš pretrpeti. Onda je bolje da je pretrpiš hrišćanski.
Roptanje ne izbavlja od bede nego je samo otežava, a smirena potčinjenost odlukama promisla Božijeg i blagodušnost nesreći oduzimaju težinu. Šesto, smatraj sebe zaslužnim još veće nesreće. Jer, kad bi Gospod hteo da sa tobom postupi po pravdi, kakvu bi bedu samo imao da podneseš! Sedmo, iznad svega se moli, i milostivi Gospod će ti dati čvrstinu duha, pri kojoj će ti se činiti da se i nema šta trpeti, dok će se drugi čuditi veličini tvojih iskušenja.
Treće sredu po Vaskrsu, reči ruskog svetitelja i velikog duhovnika iz 19. veka, iz njegove knjige "Misli za svaki dan u godini", otkrivaju duboku istinu – ne vidiš uvek svoju unutrašnju stvarnost, ali Bog je taj koji sve poznaje.
U svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“, u četvrtak druge sedmice po Vaskrsu, ruski svetac razmatra duboku istinu o sudbini svakog čoveka prema delima koja čini.
U utorak treće sedmice Velikog posta, Sveti Teofan Zatvornik poziva da se ne lišavamo svetih tajni, jer samo kroz njih možemo doći do spasenja.
U svojoj knjizi Misli za svaki dan u godini, za nedelju druge sedmice Velikog posta, svetitelj piše o tome kako se, kroz Hrista, dolazi do spasenja, naglašavajući snagu vere, ljubavi i nade kao ključnih stanja koja nas vode ka Ocu.
"Zaista, zaista vam kažem da što god zaištete od Oca u ime moje, daće vam."
U sredu sedme sedmice po Vaskrsu čitamo važnu pouku jednog od najdubljih duhovnih učitelja pravoslavlja — o tamnoj noći duše, dolasku Gospoda i prepoznavanju Hrista u sopstvenom stradanju
U potresnom susretu s poznanicom koja se nakon razvoda preobrazila u osobu punu bola i očajanja, arhimandrit nudi snažan duhovni savet: molitva, ispovest i život sa Hristom nisu kraj, već novi početak.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
Iz Patre dolazi svedočenje o sedmogodišnjoj devojčici sa agresivnim oblikom leukemije. Veče pred zakazanu hemoterapiju, njena majka se u suzama molila Svetom Paisiju.
Eksplozija se čula u blizini rimokatoličke crkve u glavnom gradu Ugande, javili su lokalni mediji.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
U neposrednoj blizini čuvenog zamka i Malkoč-begove džamije, ova crkva čuva arhitektonske vrednosti i istorijska sećanja, i svedoči o duhovnoj snazi i istrajnosti srpske zajednice koja vekovima neguje veru i identitet u mađarskoj Baranji.
Car Konstantin je 313. godine Milanskim ediktom ukinuo progon hrišćana i priznao hrišćanstvo.
Više od dve decenije nakon upokojenja oca Gavrila (Antonijeviča), njegove reči – o krvavom mesecu nad Kosovom, Beogradu bez blagoslova i sudbini pravoslavlja – i dalje bude snažne emocije, tumačenja i poziv na pokajanje.