ČITANJE JEVANĐELJA ZA 18. MAJ: Odlomak iz Svetog pisma za nedelju četvrte sedmice po Vaskrsu
Odgovori Isus i reče joj: "Kad bi ti znala dar Božiji, i ko je taj koji ti govori: daj mi da pijem, ti bi tražila od njega i dao bi ti vodu živu."
Na svom putu od greha do svetosti, ovaj ugodnik Božji postao je primer hrišćanskog preobražaja i snage vere Isusove.
Srpska pravoslavna crkva 10. septembra molitveno se seća Prepodobnog Mojseja Murina, svetitelja čije ime je upisano u knjigu večnog života ne zbog čestitosti od početka, već zbog dubokog pokajanja i nepokolebljivog podviga. Ovaj Etiopljanin, koji je u mladosti hodio tamnim stazama greha kao vođa razbojničke družine, svojom unutrašnjom borbom i pokajanjem postao je primer istinskog preobraženja i uzvišene poslušnosti.
Osetivši gorku težinu savesti zbog nedela koja je počinio, Mojsej se povukao iz sveta i stupio u manastir, predavši se duhovnom ocu sa potpunim poverenjem i poslušnošću. Odatle počinje njegova duga i teška borba za očišćenje duše.
Kao podvižnik, povukao se u samoću kelije, posvetivši dane i noći neprekidnoj molitvi, telesnom trudu i bdenju. Ipak, demoni nisu ostavili ovog velikog pokajnika na miru. Mučen demonskim iskušenjima, posebno strastima tela, Mojsej nije klonuo, već je u mudrom savetu svog duhovnika pronašao snagu da istraje. Post i neumorno bdenje, kao i noćno poslušanje starcima, noseći vodu iz dalekog bunara, postali su njegova svakodnevna borba.
Tek nakon šest godina strahovitog truda, svetitelj je dobio isceljenje – ne od ljudi, već od Boga, kroz čudesno delo Svetog Isidora. Ovo isceljenje obeležilo je prekretnicu u njegovom duhovnom životu, pripremivši ga za viši poziv – svešteničku službu. Kao duhovni otac, Mojsej nije bio posvećen samo svojoj ličnoj borbi, već je okupio i 75 učenika, osnivajući manastir koji je postao svetionik duhovnog života.
Njegov kraj, međutim, svedoči o neizmernoj veri i smirenju. Znajući da će varvari napasti manastir, Mojsej je posavetovao svoje učenike da pobegnu, dok je on ostao samo sa šestoricom sabraće, spreman da položi svoj život. Proročki je rekao da će poginuti od nasilja, kako je i sam nekada činio, sledeći reči Hristove: „Ko se noža maši, od noža će poginuti“ (Mat. 26, 52). U smrtnom času, Bog mu je ukazao čudesni znak – sedam svetlih venaca spustilo se s neba, krunišući njega i sabraću mučenike.
Prepodobni Mojsej Murin, svetitelj koji je svojom krvlju zapečatio život pun pokajanja, postao je oličenje Božjeg milosrđa i snage preobražaja duše. Njegov život svedoči da nema tog greha koji se ne može očistiti istinskim pokajanjem i da uvek postoji put ka svetosti, čak i iz najmračnijih dubina.
U zapisima iz 1901. i 1902. godine, ovaj ruski svetitelj predvideo je vreme kada će se svetinje gaziti, greh uzdizati, a istina izvrnuti u laž — i ostavio poruku koja i danas može da spase dušu i narod.
Kada život krene nizbrdo, a srce zavapi: „Zašto baš meni?“, možda nije reč o kazni, već o tajanstvenom duhovnom nasleđu koje se nevidljivo prenosi kroz pokolenja.
Grešnik misli da ga niko ne vidi, ali Božje oko sve zna – pokajanje je jedini put spasenja, poručuje svetitelj u svojim duhovnim poukama za utorak pete sedmice Velikog posta.
Otac Venijamin iguman je manastira Preobraženje već 51 godinu i bez ustezanja govori o duhovnoj lenjosti, ispravnom putu ka Bogu i odgovornosti onih koji vode narod ka spasenju.
Kada je odbila da se uda, toliko je naljutila svoga oca da je hteo da je muči, ali čudesnim načinom ona ga je prevela u hrišćanstvo.
Nju je majka lično predala mučiteljima.
Oni su bili muž i žena, koji su dvadeset dana nakon venčanja, za vreme vladavine Dioklecijana, izvedeni pred sud, pred tivaidskog namesnika Ariana, zbog hrišćanske vere.
Razni su zapisi u crkvenim knjigama Manastira Ostrog, koji beleže brojna izlečenja i čuda, koja se pripisuju delovanju sveca pred čijim moštima se unesrećeni mole.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Eparhija budimljansko-nikšićka uzdignuta na status Mitropolije budimljansko-nikšićke i tu odluku je donio Sabor Srpske pravoslavne crkve na redovnom majskom zasedanju.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Veruje se da kada sveštenik daje blagoslov, Isus Hristos sam, preko sveštenika, blagosilja narod.