Na praznik Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski služio je arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastirskom zdanju posvećenom upravo ovoj svetici. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac našem narodu na Kosovu i Metohiji.
U Prizrenu, na padinama drevne Potkaljaje, osnovan je novi srpski manastir posvećen Svetoj mučenici Nedelji. Ovaj značajan događaj za srpski narod na Kosovu i Metohiji održan je na praznik Svete velikomučenice Nedelje, kojoj je prizrenska crkva posvećena. Tim povodom, mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastiru. Sasluživali su arhimandrit Mihajlo, iguman manastira Svetih Arhangela; protosinđel Isidor; jerej Jovan Radić i đakon Bratislav Bogdanović.
Za pevnicom je pojalo sestrinstvo Manastira Gračanice, zajedno sa nastojateljicom mati Sarom. Svetom putiru pristupili su svi vernici koji su se okupili u Prizrenu da proslave Svetu Nedelju u prizrenskoj Potkaljaji.
- Draga braćo i sestre, okupili smo se danas na ovom svetom mestu da proslavimo Boga koji je divan u svetima svojim. Okupili smo se u ovom hramu koji nepokolebivo stoji na prizrenskoj gori poznatoj kao Potkaljaja, koji divno isijava blagodat i ljubav Božju, da proslavimo divnu svetiteljku Hristovu, Svetu Nedelju.
Kao što se ne može sakriti grad koji na gori stoji, tako se i ova svetinja nije mogla sakriti, nego je uz pomoć divnih ljudi iz čitavog sveta zasijala još lepše i sjajnije. Za nastojateljicu ove divne svetinje postavili smo monahinju Zlatu, sestru manastira Svetog velikomučenika Georgija u Brnjaku, kako bi prisluživala kandilo vere i uznosila molitve Bogu i Svetoj Nedelji, za sav naš verni i stradalni narod - rekao je mitropolit Teodosije u svojoj besedi naglasio:
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Celivajuća ikona u Hramu Svete mučenice Nedelje u Prizrenu
- Božja volja je uvek poslednja i konačna. Reči Gospodnje "Ne boj se, malo stado, jer bi volja Oca vašega da vam dade Carstvo" odnose se upravo na ovo što se danas zbiva u ovoj svetinji. Iako su neki od inovernih imali druge planove za ovu svetinju, volja Božja je bila da ovo mesto postane ženski manastir i da se ovde okupljamo i slavimo Vaskrslog Boga. Neka Gospod ukrepi mati Zlatu i dá joj snage i mudrosti na ovom putu kako bi se u ovoj svetinji sabralo i sestrinstvo, a sve u slavu Božju i na korist vernog naroda koji je odlučan da ostane u ovom gradu i na našem svetom Kosovu i Metohiji - kazao je vladika Teodosije.
Crkva Svete Nedelje se nalazi u delu grada pod imenom Potkaljaja koji je ranije bio srpska četvrt, a smešten je na padini brda iznad grada na čijem vrhu se nalaze ostaci Prizrenske tvrđave Kaljaje. Crkva je jednobrodna građevina, malih dimenzija, sa osmostranom kupolom, zidana kamenom i opekom, sa malo sačuvanog živopisa u njenoj unutrašnjosti.
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Vladika Teodosije
U ruševinama hrama sačuvao se jedan izuzetan spomenik srpske srednjovekovne epigrafike — nadgrobni beleg monahinje Marine, čije je kršteno ime bilo Struja. Sačuvan je klesani nadvratnik sa ulaza u pripratu na kome se nalazi Markov ktitorski zapis iz koga se vidi da je crkvu posvetio svojoj majci Jevrosimi.
Prema pronađenom ktitorskom natpisu, starija crkva je bila posvećena Vavedenju Bogorodičinom i zadužbina je mladog kralja Marka Mrnjavčevića, podignuta 1370. godine.
Osnivanje ovog novog manastira predstavlja važnu poruku za naš narod na Kosovu i Metohiji. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac, osnažujući veru i zajedništvo vernika. Manastir Svete Nedelje simbolizuje neuništivu snagu i postojanost pravoslavne vere, koja, uprkos svim preprekama, nastavlja da svetli kao svetionik nade i vere za sve nas.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U vatrenoj stihiji na Vračaru dugogodišnji upravnik Patrijaršijskog dvora zadobio je opekotine na oko 30 odsto tela i teško oštećenje pluća usled udisanja dima
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Želja da u svakoj situaciji budemo u pravu, da se naš glas čuje i da drugi priznaju našu vrednost može postati prepreka ne samo u odnosima sa ljudima već i na duhovnom putu.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.