JELO NAŠIH PREDAKA - HAJDUČKI GULAŠ SA PEČURKAMA: Šerpa puna nezaboravnog ukusa
Bukovače, sremuš, orasi i povrće stvaraju pun ukus bez mesa, po receptu prilagođenom danima kada crkveni tipik propisuje post.
Na praznik Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski služio je arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastirskom zdanju posvećenom upravo ovoj svetici. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac našem narodu na Kosovu i Metohiji.
U Prizrenu, na padinama drevne Potkaljaje, osnovan je novi srpski manastir posvećen Svetoj mučenici Nedelji. Ovaj značajan događaj za srpski narod na Kosovu i Metohiji održan je na praznik Svete velikomučenice Nedelje, kojoj je prizrenska crkva posvećena. Tim povodom, mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastiru. Sasluživali su arhimandrit Mihajlo, iguman manastira Svetih Arhangela; protosinđel Isidor; jerej Jovan Radić i đakon Bratislav Bogdanović.
Za pevnicom je pojalo sestrinstvo Manastira Gračanice, zajedno sa nastojateljicom mati Sarom. Svetom putiru pristupili su svi vernici koji su se okupili u Prizrenu da proslave Svetu Nedelju u prizrenskoj Potkaljaji.
- Draga braćo i sestre, okupili smo se danas na ovom svetom mestu da proslavimo Boga koji je divan u svetima svojim. Okupili smo se u ovom hramu koji nepokolebivo stoji na prizrenskoj gori poznatoj kao Potkaljaja, koji divno isijava blagodat i ljubav Božju, da proslavimo divnu svetiteljku Hristovu, Svetu Nedelju.
Kao što se ne može sakriti grad koji na gori stoji, tako se i ova svetinja nije mogla sakriti, nego je uz pomoć divnih ljudi iz čitavog sveta zasijala još lepše i sjajnije. Za nastojateljicu ove divne svetinje postavili smo monahinju Zlatu, sestru manastira Svetog velikomučenika Georgija u Brnjaku, kako bi prisluživala kandilo vere i uznosila molitve Bogu i Svetoj Nedelji, za sav naš verni i stradalni narod - rekao je mitropolit Teodosije u svojoj besedi naglasio:
- Božja volja je uvek poslednja i konačna. Reči Gospodnje "Ne boj se, malo stado, jer bi volja Oca vašega da vam dade Carstvo" odnose se upravo na ovo što se danas zbiva u ovoj svetinji. Iako su neki od inovernih imali druge planove za ovu svetinju, volja Božja je bila da ovo mesto postane ženski manastir i da se ovde okupljamo i slavimo Vaskrslog Boga. Neka Gospod ukrepi mati Zlatu i dá joj snage i mudrosti na ovom putu kako bi se u ovoj svetinji sabralo i sestrinstvo, a sve u slavu Božju i na korist vernog naroda koji je odlučan da ostane u ovom gradu i na našem svetom Kosovu i Metohiji - kazao je vladika Teodosije.
Crkva Svete Nedelje se nalazi u delu grada pod imenom Potkaljaja koji je ranije bio srpska četvrt, a smešten je na padini brda iznad grada na čijem vrhu se nalaze ostaci Prizrenske tvrđave Kaljaje. Crkva je jednobrodna građevina, malih dimenzija, sa osmostranom kupolom, zidana kamenom i opekom, sa malo sačuvanog živopisa u njenoj unutrašnjosti.
U ruševinama hrama sačuvao se jedan izuzetan spomenik srpske srednjovekovne epigrafike — nadgrobni beleg monahinje Marine, čije je kršteno ime bilo Struja. Sačuvan je klesani nadvratnik sa ulaza u pripratu na kome se nalazi Markov ktitorski zapis iz koga se vidi da je crkvu posvetio svojoj majci Jevrosimi.
Prema pronađenom ktitorskom natpisu, starija crkva je bila posvećena Vavedenju Bogorodičinom i zadužbina je mladog kralja Marka Mrnjavčevića, podignuta 1370. godine.
Osnivanje ovog novog manastira predstavlja važnu poruku za naš narod na Kosovu i Metohiji. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac, osnažujući veru i zajedništvo vernika. Manastir Svete Nedelje simbolizuje neuništivu snagu i postojanost pravoslavne vere, koja, uprkos svim preprekama, nastavlja da svetli kao svetionik nade i vere za sve nas.



Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
U prazničnoj besedi vladika Ilarion govorio o Krstu kao putokazu koji vraća Hristu, dok je poglavar Srpske pravoslavne crkve pozvao na dobro, vrlinu, žrtvu, darivanje i jedinstvo među ljudima.
Svetinja čiji su temelji osvećeni 2008. godine nalazi se nadomak četiri fakulteta Univerziteta u Istočnom Sarajevu, a u njoj se bogoslužbeni život odvija već više od deset godina.
Pred novim hramom Sabora Svetog arhangela Gavrila patrijarha srpskog dočekali mitropolit Hrizostom, arhijereji, sveštenstvo, monaštvo i brojni verni narod.
Sveštenički čin primio je 1981. godine u manastiru Kovilju, a tokom službe bio je paroh u više mesta Eparhije bačke.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Mila i Anja kreću sa majkom i bakom do stare crkve, ali kada iz šume začuju neobično zvonce, njihovo putovanje pretvara se u uzbudljivu avanturu koja će ih odvesti do svetog izvora i otkriti dragocenu porodičnu uspomenu.
Bog ih je, prema predanju, obdario i darom čudotvorstva, pa su kod njih dolazili brojni bolesnici tražeći isceljenje.
Sveštenik Jevgenije Murzin objašnjava zbog čega su radost spasenja i sećanje na Hristovo stradanje neraskidivo povezani.
: U besedi za nedelju 17. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava šta takvo jedinstvo zaista znači i kako se čovek po blagodati Božjoj približava Gospodu kroz ljubav, poslušnost, dobrotu i žrtvu.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vozdviženje časnog Krsta, Krstovdan, po starom kalendaru, dok se po novom obeležavaju Sveti mučenik Kalistrat i 49 mučenika sa njim. Katolička crkva obeležava Svetog Vinka Paulskog, dok Jevreji danas praznuju drugi dan Sukota, a muslimani nemaju neki veliki praznik.