NJENA ŽIVOTNA PRIČA SLAMA SRCE! Danas je Sveta mučenica Agripina!
Mučena je i postradala za vreme vladavine cara Valerijana.
Na praznik Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski služio je arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastirskom zdanju posvećenom upravo ovoj svetici. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac našem narodu na Kosovu i Metohiji.
U Prizrenu, na padinama drevne Potkaljaje, osnovan je novi srpski manastir posvećen Svetoj mučenici Nedelji. Ovaj značajan događaj za srpski narod na Kosovu i Metohiji održan je na praznik Svete velikomučenice Nedelje, kojoj je prizrenska crkva posvećena. Tim povodom, mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastiru. Sasluživali su arhimandrit Mihajlo, iguman manastira Svetih Arhangela; protosinđel Isidor; jerej Jovan Radić i đakon Bratislav Bogdanović.
Za pevnicom je pojalo sestrinstvo Manastira Gračanice, zajedno sa nastojateljicom mati Sarom. Svetom putiru pristupili su svi vernici koji su se okupili u Prizrenu da proslave Svetu Nedelju u prizrenskoj Potkaljaji.
- Draga braćo i sestre, okupili smo se danas na ovom svetom mestu da proslavimo Boga koji je divan u svetima svojim. Okupili smo se u ovom hramu koji nepokolebivo stoji na prizrenskoj gori poznatoj kao Potkaljaja, koji divno isijava blagodat i ljubav Božju, da proslavimo divnu svetiteljku Hristovu, Svetu Nedelju.
Kao što se ne može sakriti grad koji na gori stoji, tako se i ova svetinja nije mogla sakriti, nego je uz pomoć divnih ljudi iz čitavog sveta zasijala još lepše i sjajnije. Za nastojateljicu ove divne svetinje postavili smo monahinju Zlatu, sestru manastira Svetog velikomučenika Georgija u Brnjaku, kako bi prisluživala kandilo vere i uznosila molitve Bogu i Svetoj Nedelji, za sav naš verni i stradalni narod - rekao je mitropolit Teodosije u svojoj besedi naglasio:
- Božja volja je uvek poslednja i konačna. Reči Gospodnje "Ne boj se, malo stado, jer bi volja Oca vašega da vam dade Carstvo" odnose se upravo na ovo što se danas zbiva u ovoj svetinji. Iako su neki od inovernih imali druge planove za ovu svetinju, volja Božja je bila da ovo mesto postane ženski manastir i da se ovde okupljamo i slavimo Vaskrslog Boga. Neka Gospod ukrepi mati Zlatu i dá joj snage i mudrosti na ovom putu kako bi se u ovoj svetinji sabralo i sestrinstvo, a sve u slavu Božju i na korist vernog naroda koji je odlučan da ostane u ovom gradu i na našem svetom Kosovu i Metohiji - kazao je vladika Teodosije.
Crkva Svete Nedelje se nalazi u delu grada pod imenom Potkaljaja koji je ranije bio srpska četvrt, a smešten je na padini brda iznad grada na čijem vrhu se nalaze ostaci Prizrenske tvrđave Kaljaje. Crkva je jednobrodna građevina, malih dimenzija, sa osmostranom kupolom, zidana kamenom i opekom, sa malo sačuvanog živopisa u njenoj unutrašnjosti.
U ruševinama hrama sačuvao se jedan izuzetan spomenik srpske srednjovekovne epigrafike — nadgrobni beleg monahinje Marine, čije je kršteno ime bilo Struja. Sačuvan je klesani nadvratnik sa ulaza u pripratu na kome se nalazi Markov ktitorski zapis iz koga se vidi da je crkvu posvetio svojoj majci Jevrosimi.
Prema pronađenom ktitorskom natpisu, starija crkva je bila posvećena Vavedenju Bogorodičinom i zadužbina je mladog kralja Marka Mrnjavčevića, podignuta 1370. godine.
Osnivanje ovog novog manastira predstavlja važnu poruku za naš narod na Kosovu i Metohiji. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac, osnažujući veru i zajedništvo vernika. Manastir Svete Nedelje simbolizuje neuništivu snagu i postojanost pravoslavne vere, koja, uprkos svim preprekama, nastavlja da svetli kao svetionik nade i vere za sve nas.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Po zauzeću Srbije, Osmanlije su mnoge srpske hramove pretvorili u svoje džamije, pa su to hteli da učine i sa dečanskom manastirskom crkvom, ali ih je čudesan događaj sprecio u tome.
Na molitvenom pomenu za 3.267 nevino stradalih Srba iz Srednjeg Podrinja i Birča, patrijarh je poslao snažnu poruku o praštanju, jedinstvu i pobedi dobra nad zlom
Na godišnjem pomenu blaženopočivšem patrijarhu Vikentiju, vernici su se prisetili njegovog teškog života, mudrog vođstva u komunističkim vremenima i nerazjašnjene smrti, koja je ostala tiha tajna srpske crkvene istorije.
Na liturgiji treće nedelje po Duhovima, đakon Milutin Lekić primio je čin prezvitera pred vernicima koji su sa oduševljenjem dočekali ovog mladog pastira i reči utehe mitropolita Justina o Božijoj brizi za sve ljude.
U hramu Uspenja Presvete Bogorodice patrijarh sa arhijerejima u subotu 5. jula služi liturgiju i pomen za hiljade nevino postradalih Srba iz Birča i Srednjeg Podrinja.
Jedini stanar manastira je otac Serapion. Pre tri godine je došao iz Dečana sa namerom da obnovi manastir i oživi duhovni život ovog mesta.
Najveća odgovornost, kako se navodi, leži na grčkom Ministarstvu prosvete i veroispovesti, ali i na Generalnom sekretarijatu za verska pitanja.Manastir Svete Katarine.
Nakon što ga je stari sveštenik saslušao poručio mu je šta treba da radi.
U Ukrajini od 2018. godine postoji i delimično priznata Pravoslavna crkva Ukrajine, čiju autokefalnost priznaju Vaseljenska patrijaršija Carigrada, Aleksandrijska patrijaršija, Kiparska crkva i Grčka crkva.
Militanti nekanonske crkve upali u Saborni hram u Černivcima u Ukrajini, ostavljajući za sobom bestidne tragove i teško povređene vernike.
Ova saznanja bacaju novo svetlo na to kako svest može da postoji u trenucima kada je srce prestalo da kuca.
Otkrijte kako monasi pripremaju sardine plaki – jednostavno jelo iz rerne sa paradajz sosom, koje daje snagu za dug dan molitve i rada, a donosi mir svakome ko ga jede sa zahvalnošću.