PREVEO I ŽENU U HRIŠĆANSTVO I DO SMRTI ŽIVELI KAO BRAT I SESTRA! Sutra su Sveti mučenici Hrisant i Darija i drugi s njima!
Darija je toliko bi istrajna u mukama, da su i neznabošci vikali: "Darija je boginja!"
Na praznik Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski služio je arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastirskom zdanju posvećenom upravo ovoj svetici. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac našem narodu na Kosovu i Metohiji.
U Prizrenu, na padinama drevne Potkaljaje, osnovan je novi srpski manastir posvećen Svetoj mučenici Nedelji. Ovaj značajan događaj za srpski narod na Kosovu i Metohiji održan je na praznik Svete velikomučenice Nedelje, kojoj je prizrenska crkva posvećena. Tim povodom, mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastiru. Sasluživali su arhimandrit Mihajlo, iguman manastira Svetih Arhangela; protosinđel Isidor; jerej Jovan Radić i đakon Bratislav Bogdanović.
Za pevnicom je pojalo sestrinstvo Manastira Gračanice, zajedno sa nastojateljicom mati Sarom. Svetom putiru pristupili su svi vernici koji su se okupili u Prizrenu da proslave Svetu Nedelju u prizrenskoj Potkaljaji.
- Draga braćo i sestre, okupili smo se danas na ovom svetom mestu da proslavimo Boga koji je divan u svetima svojim. Okupili smo se u ovom hramu koji nepokolebivo stoji na prizrenskoj gori poznatoj kao Potkaljaja, koji divno isijava blagodat i ljubav Božju, da proslavimo divnu svetiteljku Hristovu, Svetu Nedelju.
Kao što se ne može sakriti grad koji na gori stoji, tako se i ova svetinja nije mogla sakriti, nego je uz pomoć divnih ljudi iz čitavog sveta zasijala još lepše i sjajnije. Za nastojateljicu ove divne svetinje postavili smo monahinju Zlatu, sestru manastira Svetog velikomučenika Georgija u Brnjaku, kako bi prisluživala kandilo vere i uznosila molitve Bogu i Svetoj Nedelji, za sav naš verni i stradalni narod - rekao je mitropolit Teodosije u svojoj besedi naglasio:
- Božja volja je uvek poslednja i konačna. Reči Gospodnje "Ne boj se, malo stado, jer bi volja Oca vašega da vam dade Carstvo" odnose se upravo na ovo što se danas zbiva u ovoj svetinji. Iako su neki od inovernih imali druge planove za ovu svetinju, volja Božja je bila da ovo mesto postane ženski manastir i da se ovde okupljamo i slavimo Vaskrslog Boga. Neka Gospod ukrepi mati Zlatu i dá joj snage i mudrosti na ovom putu kako bi se u ovoj svetinji sabralo i sestrinstvo, a sve u slavu Božju i na korist vernog naroda koji je odlučan da ostane u ovom gradu i na našem svetom Kosovu i Metohiji - kazao je vladika Teodosije.
Crkva Svete Nedelje se nalazi u delu grada pod imenom Potkaljaja koji je ranije bio srpska četvrt, a smešten je na padini brda iznad grada na čijem vrhu se nalaze ostaci Prizrenske tvrđave Kaljaje. Crkva je jednobrodna građevina, malih dimenzija, sa osmostranom kupolom, zidana kamenom i opekom, sa malo sačuvanog živopisa u njenoj unutrašnjosti.
U ruševinama hrama sačuvao se jedan izuzetan spomenik srpske srednjovekovne epigrafike — nadgrobni beleg monahinje Marine, čije je kršteno ime bilo Struja. Sačuvan je klesani nadvratnik sa ulaza u pripratu na kome se nalazi Markov ktitorski zapis iz koga se vidi da je crkvu posvetio svojoj majci Jevrosimi.
Prema pronađenom ktitorskom natpisu, starija crkva je bila posvećena Vavedenju Bogorodičinom i zadužbina je mladog kralja Marka Mrnjavčevića, podignuta 1370. godine.
Osnivanje ovog novog manastira predstavlja važnu poruku za naš narod na Kosovu i Metohiji. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac, osnažujući veru i zajedništvo vernika. Manastir Svete Nedelje simbolizuje neuništivu snagu i postojanost pravoslavne vere, koja, uprkos svim preprekama, nastavlja da svetli kao svetionik nade i vere za sve nas.



Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
U rečima koje su odjeknule daleko izvan hrama Vaskrsenja Hristovog u Valjevu, episkop valjevski podseća da se istinska promena ne meri danima posta, već davanjem ljubavi i osloncem na Crkvu.
Đakon dr Ivica Čairović postao sveštenik, dok je beseda poglavara Srpske pravoslavne crkve osvetlila put do Carstva Božjeg.
Izložba "Game changers2 uvodi decu u učenja stranog duhovnog sveta, dok Eparhija zvorničko-tuzlanska upozorava na opasnost od duhovne obmane i psiholoških posledica, pozivajući nastavnike da preispitaju ovakve odluke.
Završena obnova i živopis Sabornog hrama Rođenja Presvete Bogorodice svedoče o istrajnosti srpske zajednice u Argentini i nasleđu koje i danas živi kroz veru, umetnost i zajedništvo
Godinama je dolazio i bez objašnjenja zastajao na istom mestu u hramu u Libertivilu, sve dok nije razumeo šta ga tamo uporno vraća i odlučio da promeni svoj život.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
U manastiru Svetog Aleksandra Nevskog u Ugljeviku okupio se veliki broj vernika da se pokloni mirotočivoj ikoni „Umekšanje zlih srca“
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Kirila Jerusalimskog po starom i Svetog Ipatija po novom kalendaru. Katolici slave Svetog proroka Amosa, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Svakodnevni nemir i neispunjene želje često nas zbunjuju, ali pouka blaženopočivšeg patrijarha govori kako čekanje može biti put ka većim blagoslovima.
Jedna činija, buket bosiljka i svetlost sveće – jednostavne stvari otkrivaju duboku duhovnu snagu koju donosi vaskršnja vodica.