NOVA GODINA MOŽE BITI PREKRETNICA U RUSIJI: Evo šta je Putin poželeo patrijarhu Kirilu u prazničnoj čestitki
Predsednik Rusije u novogodišnjoj čestitki ističe važnost vere, tradicije i uloge Crkve u očuvanju jedinstva društva.
Na praznik Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski služio je arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastirskom zdanju posvećenom upravo ovoj svetici. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac našem narodu na Kosovu i Metohiji.
U Prizrenu, na padinama drevne Potkaljaje, osnovan je novi srpski manastir posvećen Svetoj mučenici Nedelji. Ovaj značajan događaj za srpski narod na Kosovu i Metohiji održan je na praznik Svete velikomučenice Nedelje, kojoj je prizrenska crkva posvećena. Tim povodom, mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je svetu arhijerejsku liturgiju u ovom novom manastiru. Sasluživali su arhimandrit Mihajlo, iguman manastira Svetih Arhangela; protosinđel Isidor; jerej Jovan Radić i đakon Bratislav Bogdanović.
Za pevnicom je pojalo sestrinstvo Manastira Gračanice, zajedno sa nastojateljicom mati Sarom. Svetom putiru pristupili su svi vernici koji su se okupili u Prizrenu da proslave Svetu Nedelju u prizrenskoj Potkaljaji.
- Draga braćo i sestre, okupili smo se danas na ovom svetom mestu da proslavimo Boga koji je divan u svetima svojim. Okupili smo se u ovom hramu koji nepokolebivo stoji na prizrenskoj gori poznatoj kao Potkaljaja, koji divno isijava blagodat i ljubav Božju, da proslavimo divnu svetiteljku Hristovu, Svetu Nedelju.
Kao što se ne može sakriti grad koji na gori stoji, tako se i ova svetinja nije mogla sakriti, nego je uz pomoć divnih ljudi iz čitavog sveta zasijala još lepše i sjajnije. Za nastojateljicu ove divne svetinje postavili smo monahinju Zlatu, sestru manastira Svetog velikomučenika Georgija u Brnjaku, kako bi prisluživala kandilo vere i uznosila molitve Bogu i Svetoj Nedelji, za sav naš verni i stradalni narod - rekao je mitropolit Teodosije u svojoj besedi naglasio:
- Božja volja je uvek poslednja i konačna. Reči Gospodnje "Ne boj se, malo stado, jer bi volja Oca vašega da vam dade Carstvo" odnose se upravo na ovo što se danas zbiva u ovoj svetinji. Iako su neki od inovernih imali druge planove za ovu svetinju, volja Božja je bila da ovo mesto postane ženski manastir i da se ovde okupljamo i slavimo Vaskrslog Boga. Neka Gospod ukrepi mati Zlatu i dá joj snage i mudrosti na ovom putu kako bi se u ovoj svetinji sabralo i sestrinstvo, a sve u slavu Božju i na korist vernog naroda koji je odlučan da ostane u ovom gradu i na našem svetom Kosovu i Metohiji - kazao je vladika Teodosije.
Crkva Svete Nedelje se nalazi u delu grada pod imenom Potkaljaja koji je ranije bio srpska četvrt, a smešten je na padini brda iznad grada na čijem vrhu se nalaze ostaci Prizrenske tvrđave Kaljaje. Crkva je jednobrodna građevina, malih dimenzija, sa osmostranom kupolom, zidana kamenom i opekom, sa malo sačuvanog živopisa u njenoj unutrašnjosti.
U ruševinama hrama sačuvao se jedan izuzetan spomenik srpske srednjovekovne epigrafike — nadgrobni beleg monahinje Marine, čije je kršteno ime bilo Struja. Sačuvan je klesani nadvratnik sa ulaza u pripratu na kome se nalazi Markov ktitorski zapis iz koga se vidi da je crkvu posvetio svojoj majci Jevrosimi.
Prema pronađenom ktitorskom natpisu, starija crkva je bila posvećena Vavedenju Bogorodičinom i zadužbina je mladog kralja Marka Mrnjavčevića, podignuta 1370. godine.
Osnivanje ovog novog manastira predstavlja važnu poruku za naš narod na Kosovu i Metohiji. U vremenu teških iskušenja i izazova, novo svetilište pruža duhovnu utehu i oslonac, osnažujući veru i zajedništvo vernika. Manastir Svete Nedelje simbolizuje neuništivu snagu i postojanost pravoslavne vere, koja, uprkos svim preprekama, nastavlja da svetli kao svetionik nade i vere za sve nas.



Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Na slavi u manastiru Svete Nedelje, mitropolit raško-prizrenski poslao snažnu poruku o veri koja isceljuje, svetinji koja ne sme biti zaboravljena i ljubavi Hristovoj koja okuplja Srbe vekovima.
Mitropolit raško-prizrenski istakao je značaj vere i otpora u teškim vremenima, naglašavajući da, kao što je Sveti Dimitrije čuvao Solun, tako čuva Mitrovicu, te da je potrebno strpljenje i vera kako bi grad ponovo postao slobodan za hrišćane.
Poštanska marka na kojoj je ikona Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji, kao most između istorije, umetnosti i savremenog života.
Beseda mitropolita šumadijskog u Ralji otvorila je pitanja bez lakih odgovora: gde počinje prava ljubav, zašto bez Boga nema istinskog odnosa među ljudima i kako se vera proverava tek onda kada naiđe na greh drugoga.
Episkop valjevski upozorio je da i blagoslovene životne stvari mogu postati prepreka ako potisnu Boga, te podsetio da se smisao rada, braka i svakodnevice otkriva tek kada su postavljeni u pravu hijerarhiju vrednosti.
Od prizrenske Bogoslovije do parohija niškog kraja, život sveštenika Srboljuba Kaplarevića bio je posvećen ljudima, a ne javnosti; njegov odlazak otvorio je sećanja na službu koja se merila poverenjem, a ne rečima.
Iza drvenih zidova Lazarice kod Prolom banje kriju se čudni simboli i predanja koja i danas intrigiraju verni narod, ali i sve putnike namernike.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
U besedi za 30. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički govori o jednostavnoj, ali moćnoj odluci koja je u trenutku bola i tuge oblikovala carevu lozu i otvorila put do proroka i najvećeg među carevima.
Pravoslavni vernici danas slave Svetog Sevastijana po starom kalendaru, a Svetu Melaniju Mlađu po novom. Katolici proslavljaju Svetog papu Silvestera I, dok Jevreji i muslimani ovaj dan provode u redovnim molitvama prema svojim verskim običajima.
Jedna iskrena reč starca razbija iluziju univerzalnog spasenja i pokazuje da vera nije pasivna uteha, već put dela i lične odgovornosti.