Na godišnjicu blaženog usnuća poglavara SPC, episkop toplički bogoslužio je u hramu na Tašmajdanu. Ova molitvena služba, u tišini i s poštovanjem, odala je počast velikom duhovnom lideru čije je delo i danas duboko ukorenjeno u životima vernika.
U spokoju Crkve Svetog Marka, pod svetlošću sveća i tihim pojanjem, episkop toplički Petar, vikar Patrijarha srpskog, služio je parastos blažene uspomene patrijarhu Germanu povodom godišnjice njegovog blaženog usnuća. Ova sveta služba, prožeta molitvama i setnim sećanjem, prizvala je duh jednog od najistaknutijih duhovnih vođa Srpske pravoslavne crkve, čije je ime duboko urezano u srce srpskog naroda.
Patrijarh German, rođen 7. avgusta 1899. godine u Jošaničkoj Banji, nosio je kršteno ime Hranislav. Njegov put ka duhovnom uzvišenju započeo je još u detinjstvu, a nastavio se kroz godine posvećene obrazovanju i službi Bogu i narodu. Kao sin učitelja, a potom i sveštenika, bio je predodređen za duhovni put, koji ga je vodio od Velike Drenove do Sremskih Karlovaca, a potom do Pariza i Beograda, gde je završio Bogoslovski fakultet 1942. godine.
SPC
Grob blaženopočivšeg patrijarha Germana nalazi se u Crkvi Svetog Marka u Beogradu
Njegova služba bila je prožeta ne samo molitvama, već i neumornim radom na prosvećivanju i osnaživanju Crkve. Rukopoložen za đakona od strane Episkopa žičkog Jefrema, German je svoju prvu misiju započeo kao pisar Duhovnog suda u Čačku i veroučitelj. Njegova predanost službi nastavila se kroz godine, čak i nakon što je, iz zdravstvenih razloga, napustio crkveno-administrativnu službu i preuzeo parohiju u Miokovcima.
Njegova duhovna snaga i predanost narodu posebno su se istakli kada je postao vikarni Episkop moravički i kada je, nakon smrti svoje supruge, primio monaški čin u manastiru Studenici. German je, kroz sve teškoće i iskušenja, ostao veran službi Crkvi i svom narodu, a njegova dela ostavila su neizbrisiv trag.
Wikipedia
Blaženopočivši Patrijar German
Jedan od najvećih podviga patrijarha Germana bio je njegov neumorni rad na obnovi i izgradnji hrama Svetog Save u Beogradu. Njegova upornost i nepokolebljiva vera rezultirale su nastavkom izgradnje ove svetinje, za koju je molbe podnosio čak 88 puta, vodeći razgovore sa raznim vlastima i ne odustajući ni pred najvećim preprekama.
Pod njegovim duhovnim rukovodstvom, Srpska pravoslavna crkva prošla je kroz jedno od najtežih perioda u svojoj istoriji. Iako su vremena bila surova, patrijarh German je uspeo da osnaži Crkvu, osnuje nove eparhije, otvori bogoslovije i crkvene listove, te materijalno pomogne manastire koje je toliko voleo.
SPC
Vladika Petar služio je parastos patrijarhu Germanu u Crkvi Svetog Marka u Beogradu
Episkop Petar, u svom nadahnutom obraćanju prisutnima, podsetio je na to da je patrijarh German, kao duhovni vođa, ostavio neizbrisiv pečat na Crkvu i narod, a njegova dela i danas govore o veličini njegove duhovne snage i posvećenosti. Parastos je završen molitvom za pokoj duše blaženopočivšeg patrijarha, uz prisustvo vernika koji su došli da odaju počast velikom pastiru.
U miru i dostojanstvu, Crkva Svetog Marka ponovo je postala mesto gde su se sećanja na patrijarha Germana preplitala sa molitvama, a njegova uspomena ostala je živa u srcima svih onih koji su prisustvovali ovoj svetoj službi.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Šestu godišnjicu upokojenja Vladete Jerotića obeležilo je bogosluženje u njegovoj voljenoj crkvi na Kalemegdanu, gde je episkop Petar služio molitvu, a starešina hrama u razgovoru za “Religiju” evocirao je uspomene na velikana i njegovu ulogu u oživljavanju vere u Srbiji u teškim vremenima.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Ovo jelo od jagnjetine, pasulja i suve slanine kuvalo se polako i po tačno utvrđenom običaju - recept sačuvan kroz generacije i danas budi sećanja na pravu domaću kuhinju.