Mitropolit raško-prizrenski Teodosije služio je u Hramu Svetog Đorđa, gde su budući pastiri Crkve Hristove primili blagoslov za put koji ih vodi ka služenju Bogu i narodu, a profesor Stefan Nedeljković rukopoložen je u čin đakona.
U srcu Prizrena, u Hramu Svetog Đorđa, odjekivali su molitveni glasovi u čast početka nove školske godine u Prizrenskoj bogosloviji, svetioniku pravoslavne vere, što vekovima čuva duhovno nasleđe srpskog naroda. U tom svetom prostoru, gde se vekovi susreću sa sadašnjošću, arhijerejsku liturgiju služio je mitropolit raško-prizrenski Teodosije, rektor ove časne ustanove, zajedno sa sveštenicima i sveštenomonasima.
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Luturgija u Hramu Svetog Đorđa
Liturgija, kao najuzvišeniji čin služenja Bogu, bila je ispunjena duhom molitve i posvećenosti, a u njenom središtu bilo je rukopoloženje profesora Stefana Nedeljkovića u čin đakona. Ovaj čin, duboko ukorenjen u pravoslavnoj tradiciji, predstavlja simbol predanja i službe, putokaz mladim bogoslovima da je svaki korak ka oltaru i ka bližnjima posvećen uzvišenom zadatku – služenju Gospodu i narodu.
Prizrenska bogoslovija, osnovana daleke 1871. godine, vekovima predstavlja temelj srpske duhovnosti u kosovsko-metohijskoj oblasti. Kroz burna vremena, ona je bila svetionik, rasadnik obrazovanih pravoslavnih Srba, te je sačuvala i očuvala veru, jezik i kulturu srpskog naroda.
SPC/Eparhija raško-prizrenska
Oltar Hrama Svetog Đorđa u Prizreni
Danas, njena vrata su ponovo otvorena mladim ljudima, onima koji su se odazvali božanskom pozivu da svoj život posvete Bogu i bližnjima. U ovim svetim hodnicima, gde duhovi svetih otaca i dalje odjekuju, gradiće se ne samo teološka znanja, već i neprolazne vrline vere, nade i ljubavi. Profesori bogoslovije, iskusni i posvećeni, prenosiće učenicima ne samo mudrost reči, već i mudrost srca, usmeravajući ih ka svetom cilju – služenju Gospodu i narodu.
Nova školska godina u Prizrenskoj bogosloviji započela je u duhu molitve, predanja i ljubavi, postavljajući temelje za generacije koje dolaze, da i one, kao i njihovi preci, ostanu čuvari vere i svetlosti u svetu koji se menja, ali gde Bog i Crkva ostaju večno postojani.
Apostol ljubavi otkrio je koja je Gospodnja zapovest toliko važna da se njenim doslednim ispunjavanjem može razumeti i sama suština hrišćanskog života.
Istoričarka umetnosti otkriva potresna svedočenja o tragovima benzina, zakašneloj reakciji medija i pritiscima na monaštvo nakon požara u kojem su nestali dragoceni manastirski letopisi.
Sedamnaest godina nakon preljube, žena se iz straha od muževljevog odlaska zaklela u zdravlje dece da ga nije prevarila, a sada strahuje da bi zbog laži mogli da ispaštaju i pita jereja Viktora Nikišova kako da poništi zakletvu.
Profesor islamske veronauke objašnjava zašto ljudi traže pomoć kroz rukju i upozorava na lažne iscelitelje koji zarađuju na tuđoj muci i šire strah od sihira.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
U povratničkom selu kod Istoka, pod svetlom agregata i pred obnovljenim oltarom, više od sto vernika okupilo se na slavi crkve – među porušenim kućama, sećanjima na progon i nadom da će se život ipak vratiti.
Srpska svetinja stara više od jednog veka našla se u zemljišnim knjigama u Gradačcu pod spornim vlasništvom, što izaziva zabrinutost pravoslavnih vernika.
Poglavar SPC govorio je o veri koja povezuje generacije i čuva duhovne korene naroda, upozorio na razdor i mržnju, a Bojanu Pajiću uručeno je visoko crkveno odlikovanje za doprinos srpskom kulturnom nasleđu.
Dok jedni prvi put dolaze na Gazimestan, drugi mu se vraćaju godinama, a prizor stotina Srba koji u tišini i molitvi odaju počast knezu Lazaru i kosovskim junacima svedoči da sećanje na stradale ne bledi.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
Od jaja, griza i jogurta pravi se izdašna poslastica koja se preliva slatkim sirupom od limuna, a ovaj recept mogu da pripreme i oni koji nemaju mnogo iskustva u kuhinji.
Prikaz Hrista sa prekrštenim stopalima, ističe, prikovanim za svako stopalo jednim ekserom, prvi put se pojavio na Zapadu kao inovacija u drugoj polovini 13. veka.