U porti Hrama Svetog Ilije u Mirijevu, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, otvoren je jedinstveni događaj na kojem su izložena vina i drugi proizvodi nastali uz molitvu i trud svetih manastira.
Prestonica Srbije je, barem danas, najsvetije mesto u svim srpskim zemljama, jer su u njenom srcu, u porti Hrama Svetog proroka Ilije u Mirijevu, sabrani predstavnici čak 25 manastira. Monasi i monahinje iz srpskih svetinja sa sobom su u prestoni grad doneli ne samo miris tamjana, već i smirenost monaškog života, mudrost vekovima starog predanja i proizvode koje su, uz molitvu, izradile njihove ruke.
Pod blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, peti put se održava Festival manastirskih vina i drugih proizvoda. Ovaj jedinstveni događaj, danas je svečano otvoren u 12 časova folklornim nastupom mališana koji su igrom razgalili duše sabranih, a trajaće do 20 časova, do kada će posetioci moći da uživaju u blagu koje srpski manastiri čuvaju i neguju.
U porti Hrama Svetog Ilije, posetioci imaju priliku da se upoznaju s bogatstvom koje nije samo u ukusu vrhunskih manastirskih vina, već i u plodovima molitve: od tamjana i meda, do melema, ulja, sireva i čajeva. Svaki proizvod nosi u sebi duhovnu težinu i ljubav prema Gospodu, jer su izrađeni u tišini molitvenog podviga.
Printscreen/Youtube/Republika News
Otac Borislav Petrić iz Hrama Svetog proroka Ilije u Mirijevu
- Prvobitna ideja bila je da okupimo manastirske vinarije, da Beograđani imaju priliku da probaju vrhunska vina nastala u našim svetinjama. Međutim, vremenom se pokazalo da oni imaju toliko mnogo proizvoda da je to neverovatno. Uz blagoslov patrijarha, uvek u septembru, mesecu kada su berbe, već petu godinu saborujemo zajedno sa našim monasima, monahinjama i ostalima koji učestvuju u pravljenju manastirskih proizvoda, da ih izložimo i ponudimo vernicima u prestonom gradu da mogu da ih probaju, pa i da ih kupe i na taj način pomognu manastirskim ekonomijama - rekao je otac Borislav Petrić za portal "Religija".
Ovaj festival nije samo prilika za degustaciju i kupovinu, već i za duboko duhovno proživljavanje trenutka. Vino, kao evharistijski dar, nosi sakralnu simboliku – od grozda do čaše, ono prati put strpljenja, molitve i ljubavi. Kao što se za hleb i vino, darove ljudskih ruku, ulaže najveći trud, tako i svaki monaški proizvod sadrži poseban blagoslov, nešto neprolazno i sveto.
U Beograd danas nije stigla samo roba; stigla je tiha molitva iz svetinja, u kojima su vekovima monasi i monahinje uzdizali svoje duše ka Bogu, dok su vrednim rukama stvarali proizvode koji podsećaju na rajski vrt. Ovaj festival je svedočanstvo da Beograd nije samo grad buke i užurbanosti, već i grad u kojem se u trenutku može osetiti tišina monaškog srca.
U besedi za 5. sedmicu po Vaskrsu Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako se čovek od Boga ne odvaja naglo, već postepeno, kroz neprimetne zamene koje slabe unutrašnju vernost i vode u duhovnu prevaru.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu mučenicu Pelagiju Tarsijsku po starom i Svetog apostola Andronika po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Paskala Bajlonskog, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Jedna rečenica izgovorena u besu može godinama da ostavi trag, a čuveni ruski duhovnik otkriva zbog čega mnogi izgube spokoj upravo onda kada pomisle da su pobedili u raspravi.
Tokom incidenta u bazilici u Jablonneu čula su se dva pucnja, nakon čega je ukradena i oštećena relikvija Svete Zdislave, dok policija istražuje motive i okolnosti skrnavljenja.
Zašto Spasovdan i Trojice svake godine „šetaju“ kroz kalendar, dok su Božić i Bogojavljenje zauvek vezani za isti datum? Odgovor leži u pravilima Crkve i računanju datuma Vaskrsa.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.