Mitropolit Irinej u teškom stanju
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
U porti Hrama Svetog Ilije u Mirijevu, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, otvoren je jedinstveni događaj na kojem su izložena vina i drugi proizvodi nastali uz molitvu i trud svetih manastira.
Prestonica Srbije je, barem danas, najsvetije mesto u svim srpskim zemljama, jer su u njenom srcu, u porti Hrama Svetog proroka Ilije u Mirijevu, sabrani predstavnici čak 25 manastira. Monasi i monahinje iz srpskih svetinja sa sobom su u prestoni grad doneli ne samo miris tamjana, već i smirenost monaškog života, mudrost vekovima starog predanja i proizvode koje su, uz molitvu, izradile njihove ruke.
Pod blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, peti put se održava Festival manastirskih vina i drugih proizvoda. Ovaj jedinstveni događaj, danas je svečano otvoren u 12 časova folklornim nastupom mališana koji su igrom razgalili duše sabranih, a trajaće do 20 časova, do kada će posetioci moći da uživaju u blagu koje srpski manastiri čuvaju i neguju.
U porti Hrama Svetog Ilije, posetioci imaju priliku da se upoznaju s bogatstvom koje nije samo u ukusu vrhunskih manastirskih vina, već i u plodovima molitve: od tamjana i meda, do melema, ulja, sireva i čajeva. Svaki proizvod nosi u sebi duhovnu težinu i ljubav prema Gospodu, jer su izrađeni u tišini molitvenog podviga.

- Prvobitna ideja bila je da okupimo manastirske vinarije, da Beograđani imaju priliku da probaju vrhunska vina nastala u našim svetinjama. Međutim, vremenom se pokazalo da oni imaju toliko mnogo proizvoda da je to neverovatno. Uz blagoslov patrijarha, uvek u septembru, mesecu kada su berbe, već petu godinu saborujemo zajedno sa našim monasima, monahinjama i ostalima koji učestvuju u pravljenju manastirskih proizvoda, da ih izložimo i ponudimo vernicima u prestonom gradu da mogu da ih probaju, pa i da ih kupe i na taj način pomognu manastirskim ekonomijama - rekao je otac Borislav Petrić za portal "Religija".
Ovaj festival nije samo prilika za degustaciju i kupovinu, već i za duboko duhovno proživljavanje trenutka. Vino, kao evharistijski dar, nosi sakralnu simboliku – od grozda do čaše, ono prati put strpljenja, molitve i ljubavi. Kao što se za hleb i vino, darove ljudskih ruku, ulaže najveći trud, tako i svaki monaški proizvod sadrži poseban blagoslov, nešto neprolazno i sveto.
U Beograd danas nije stigla samo roba; stigla je tiha molitva iz svetinja, u kojima su vekovima monasi i monahinje uzdizali svoje duše ka Bogu, dok su vrednim rukama stvarali proizvode koji podsećaju na rajski vrt. Ovaj festival je svedočanstvo da Beograd nije samo grad buke i užurbanosti, već i grad u kojem se u trenutku može osetiti tišina monaškog srca.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Od vina, meda i prirodnih preparata do ikona i knjiga, posetioci će tokom 19. i 20. septembra moći da upoznaju bogatu ponudu nastalu u manastirskim radionicama i saznaju više o životu i radu monaških zajednica.
Incident u poznatom manastiru na Kosmaju otvara pitanje discipline i unutrašnjeg reda u monaškim zajednicama.
U doba buke i zaborava, postoje ljudi koji biraju potpuni nestanak – ne iz očaja, već iz ljubavi prema Hristu. Njihov put vodi ka Velikoj shimi, monaškom zavetu koji menja sve – telo, duh, pa čak i glas, jer od tog trenutka govori samo tišina.
U manastiru Vavedenja Presvete Bogorodice sabrali su se monaštvo, sveštenstvo i blagoverni narod da se poklone i pomole za dušu preminule monahinje, koja je svoj život posvetila veri, ljubavi i služenju Bogu.
Podrška i molitve za njegovo ozdravljenje stigle su i iz Eparhije bačke, u čijim je hramovima sinoć služena posebna molitva.
Građani Republike Srbije na Kosovu i Metohiji moraju znati da nisu prepušteni sami sebi, navedeno je u saopštenju Studentske liste.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Mitropolit bački Irinej, rođen kao Mirko Bulović 1947. godine u Stanišiću, decenijama zauzima značajno mesto u crkvenom životu i bogoslovskom radu Srpske pravoslavne crkve.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Greh nije samo ono što je kažnjivo pred zakonom ili što izaziva osudu okoline.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.
Sveti oci upozoravali su da se čovek ne sme vezivati za rđave pomisli niti im pridavati preveliku pažnju, već da treba da se okrene molitvi i veri.
U pravoslavnom učenju reč ima posebnu težinu, a od čoveka se očekuje da je koristi za dobro, a ne za povređivanje drugih.