OVDE SE ČUVAJU MOŠTI SVETOG SISOJA, BIO JE DUHOVNIK NAŠEG VELIKOG VOĐE: Njegova poruka narodu još uvek ne bledi
Sisojevac je proglašen metohom manastira Ravanice, koji o njemu vodi brigu.
U porti Hrama Svetog Ilije u Mirijevu, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, otvoren je jedinstveni događaj na kojem su izložena vina i drugi proizvodi nastali uz molitvu i trud svetih manastira.
Prestonica Srbije je, barem danas, najsvetije mesto u svim srpskim zemljama, jer su u njenom srcu, u porti Hrama Svetog proroka Ilije u Mirijevu, sabrani predstavnici čak 25 manastira. Monasi i monahinje iz srpskih svetinja sa sobom su u prestoni grad doneli ne samo miris tamjana, već i smirenost monaškog života, mudrost vekovima starog predanja i proizvode koje su, uz molitvu, izradile njihove ruke.
Pod blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, peti put se održava Festival manastirskih vina i drugih proizvoda. Ovaj jedinstveni događaj, danas je svečano otvoren u 12 časova folklornim nastupom mališana koji su igrom razgalili duše sabranih, a trajaće do 20 časova, do kada će posetioci moći da uživaju u blagu koje srpski manastiri čuvaju i neguju.
U porti Hrama Svetog Ilije, posetioci imaju priliku da se upoznaju s bogatstvom koje nije samo u ukusu vrhunskih manastirskih vina, već i u plodovima molitve: od tamjana i meda, do melema, ulja, sireva i čajeva. Svaki proizvod nosi u sebi duhovnu težinu i ljubav prema Gospodu, jer su izrađeni u tišini molitvenog podviga.
- Prvobitna ideja bila je da okupimo manastirske vinarije, da Beograđani imaju priliku da probaju vrhunska vina nastala u našim svetinjama. Međutim, vremenom se pokazalo da oni imaju toliko mnogo proizvoda da je to neverovatno. Uz blagoslov patrijarha, uvek u septembru, mesecu kada su berbe, već petu godinu saborujemo zajedno sa našim monasima, monahinjama i ostalima koji učestvuju u pravljenju manastirskih proizvoda, da ih izložimo i ponudimo vernicima u prestonom gradu da mogu da ih probaju, pa i da ih kupe i na taj način pomognu manastirskim ekonomijama - rekao je otac Borislav Petrić za portal "Religija".
Ovaj festival nije samo prilika za degustaciju i kupovinu, već i za duboko duhovno proživljavanje trenutka. Vino, kao evharistijski dar, nosi sakralnu simboliku – od grozda do čaše, ono prati put strpljenja, molitve i ljubavi. Kao što se za hleb i vino, darove ljudskih ruku, ulaže najveći trud, tako i svaki monaški proizvod sadrži poseban blagoslov, nešto neprolazno i sveto.
U Beograd danas nije stigla samo roba; stigla je tiha molitva iz svetinja, u kojima su vekovima monasi i monahinje uzdizali svoje duše ka Bogu, dok su vrednim rukama stvarali proizvode koji podsećaju na rajski vrt. Ovaj festival je svedočanstvo da Beograd nije samo grad buke i užurbanosti, već i grad u kojem se u trenutku može osetiti tišina monaškog srca.
Patrijarh carigradski istakao je da su on i blaženopočivši papa Franja blisko sarađivali na tom cilju.
Na dan kada Prijepolje slavi slavu Sabornog hrama, praznik Ostroškog Čudotvorca pretvorio se u dirljiv prikaz vere, zajedništva i nade – od liturgije i rukopoloženja, preko litije, pa sve do večeri ispunjene guslama, pesmom i trpezom ljubavi.
Sabranim arhijerejima i vernom narodu besedom posle čitanja svetog Jevanđelja obratio se mitropolit braničevski Ignatije.
Na praznični dan mitropolit Fotije služio je arhijerejsku liturgiju i osvetio novopodignuti hram u Borogovu, u Republici Srpskoj, poručivši da pravoslavlje mora ostati svetlost srpskog naroda u vremenu duhovne tame.
Pozvao je na trenutnu trezvenost prostim saznanjem da smo pozvani da živimo u spasonosnoj zajednici.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
U svojoj priči naglašava to kako su ateisti uskraćeni jedne dimenzije, koja je spasonosna.
Predstojatelj Svetog arhijerejskog sabora je patrijarh srpski Porfirije.
Protojerej Lambros iz Larise ispratio je još jedno dete na onaj svet. Njegova ćerka ubijena je nožem, a osumnjičeni je njen dvadesetjednogodišnji sin.
Kada se desi da niti povezanosti oslabe i jedna po jedna krenu da pucaju, štetu nije nemoguće popraviti, a savet sveštenika Aleksandara Praščevića može pomoći kao prvi korak u obnovi zajednice - braka.
Monasi ili "crno duhovenstvo" polažu zavet, a otac Petar objašnjava moraju li to da urade i beli monasi i monahinje.