U porti Hrama Svetog Ilije u Mirijevu, pod blagoslovom patrijarha Porfirija, otvoren je jedinstveni događaj na kojem su izložena vina i drugi proizvodi nastali uz molitvu i trud svetih manastira.
Prestonica Srbije je, barem danas, najsvetije mesto u svim srpskim zemljama, jer su u njenom srcu, u porti Hrama Svetog proroka Ilije u Mirijevu, sabrani predstavnici čak 25 manastira. Monasi i monahinje iz srpskih svetinja sa sobom su u prestoni grad doneli ne samo miris tamjana, već i smirenost monaškog života, mudrost vekovima starog predanja i proizvode koje su, uz molitvu, izradile njihove ruke.
Pod blagoslovom patrijarha srpskog Porfirija, peti put se održava Festival manastirskih vina i drugih proizvoda. Ovaj jedinstveni događaj, danas je svečano otvoren u 12 časova folklornim nastupom mališana koji su igrom razgalili duše sabranih, a trajaće do 20 časova, do kada će posetioci moći da uživaju u blagu koje srpski manastiri čuvaju i neguju.
U porti Hrama Svetog Ilije, posetioci imaju priliku da se upoznaju s bogatstvom koje nije samo u ukusu vrhunskih manastirskih vina, već i u plodovima molitve: od tamjana i meda, do melema, ulja, sireva i čajeva. Svaki proizvod nosi u sebi duhovnu težinu i ljubav prema Gospodu, jer su izrađeni u tišini molitvenog podviga.
Printscreen/Youtube/Republika News
Otac Borislav Petrić iz Hrama Svetog proroka Ilije u Mirijevu
- Prvobitna ideja bila je da okupimo manastirske vinarije, da Beograđani imaju priliku da probaju vrhunska vina nastala u našim svetinjama. Međutim, vremenom se pokazalo da oni imaju toliko mnogo proizvoda da je to neverovatno. Uz blagoslov patrijarha, uvek u septembru, mesecu kada su berbe, već petu godinu saborujemo zajedno sa našim monasima, monahinjama i ostalima koji učestvuju u pravljenju manastirskih proizvoda, da ih izložimo i ponudimo vernicima u prestonom gradu da mogu da ih probaju, pa i da ih kupe i na taj način pomognu manastirskim ekonomijama - rekao je otac Borislav Petrić za portal "Religija".
Ovaj festival nije samo prilika za degustaciju i kupovinu, već i za duboko duhovno proživljavanje trenutka. Vino, kao evharistijski dar, nosi sakralnu simboliku – od grozda do čaše, ono prati put strpljenja, molitve i ljubavi. Kao što se za hleb i vino, darove ljudskih ruku, ulaže najveći trud, tako i svaki monaški proizvod sadrži poseban blagoslov, nešto neprolazno i sveto.
U Beograd danas nije stigla samo roba; stigla je tiha molitva iz svetinja, u kojima su vekovima monasi i monahinje uzdizali svoje duše ka Bogu, dok su vrednim rukama stvarali proizvode koji podsećaju na rajski vrt. Ovaj festival je svedočanstvo da Beograd nije samo grad buke i užurbanosti, već i grad u kojem se u trenutku može osetiti tišina monaškog srca.
Svetac objašnjava kako nas prazna radoznalost i suvišne informacije neprimetno odvode u gordost, oduzimaju mir srca i zatvaraju put ka spasenju — i kako se od toga možemo zaštititi.
U svojoj besedi za 10. petak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava – koliko god Gospod činio čuda i pružao milost, naš odabir da Mu okrenemo leđa može imati strašne posledice.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve je na početku Velikogospoјinskog posta izrazio zabrinutost zbog nemira i podela i pozvao narod da prekine sukobe i okrene se miru, ljubavi i jedinstvu, uz molitvu Presvetoj Bogorodici da zaštiti sve koji čeznu za mirom.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
U Sabornom hramu u Šapcu, sestrinstvo Svete mati Angeline obeležilo je praznik svoje nebeske zaštitnice, nastavljajući misiju milosrđa započetu 1953. godine i pozivajući nova pokolenja da joj se pridruže u delu ljubavi.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.
Victoria de la Kruz, španska monahinja i misonarka, decenijama je rizikovala svoj život u posleratnom Japanu, spasavajući devojčice i žene iz kandži trgovine ljudima.
Vernici su u tišini odali počast mučenicima kusonjskim, stvarajući duboko emotivnu atmosferu koja inspiriše Srbe u Hrvatskoj da čuvaju sećanje svojih predaka.
Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Na Preobraženje Gospodnje, iz Mrkonjića stižu mošti Svete Ane – majke Čudotvorca Ostroškog. Verni će imati priliku da prvi put u svom gradu celivaju i dodirnu svetinju.
Poziv na zajedničku molitvu muslimana u centru grada izazvao je burne reakcije i zabrinutost vlasti zbog mogućeg narušavanja verskog mira u jednom od najosetljivijih područja Hercegovine.