SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
Liturgijom i rezanjem slavskog kolača u crkvi Svetog Nikole u Prištini danas je obeležena hramovna slava, Sveti Nikola.
Obeležavanju hramovne slave prisustvovali su raseljeni iz Prištine i vernici iz okolnih mesta, a liturgiju su služili sveštenici Staniša Arsić i Srđan Stanković. Sveštenstvo, ali i vernici, pozvali su raseljene i meštane okolnih sela da češće posećuju crkvu Svetog Nikole u Prištini. Sveštenik Staniša Arsić rekao je u besedi da smo "bez pričešća i liturgije ništa".
- Ako se ne pričešćujemo, ne sjedinjujemo se sa Bogom - rekao je Arsić.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
- Ujedno sam i tužan jer nas je malo koji posećujemo ovaj hram i našeg oca Stanišu. Želim svima koji slave slavu da je provedu u miru i blagostanju i sve ovo nije kraj, crkva u Prištini i život u njoj idu dalje - rekao je Jovanović.
Aleksandra Jovanović iz Gračanice biće naredni domaćin slave u hramu u Prištini. Nemanja Jovanović iz Gračanice rekao je da ga proslavljanje Svetog Nikole vraća u detinjstvo i pozvao raseljene građane da kada god mogu posete crkvu Svetog Nikole u Prištini.
- Treba da vodimo računa i da poštujemo sebe i svoju tradiciju jer će nas tako i drugi poštovati i da na taj način ljudi sa kojima ovde živimo, naše komšije moraju da shvate da onako kako se oni odnose prema nama Srbima tako će se i Srbi odnositi prema njima. Neka shvate ovo kao jedan most prijateljstva i pruženu ruku prijateljstva - kaže Jovanović.
Aleksandar Milić koji je nekada živeo u Prištini, a danas u Čaglavici, pozvao je vernike da češče posećuju hram u Prištini.
- Kao što svi znamo, ovaj hram je stradao 17. marta 2004. godine, a svakako smatram da baš upravo zbog toga, kao što je i naš sveštenik rekao, da je ovo mučeni hram, treba što više ljudi da dolazi i ne samo kada je praznik Svetog Nikole, već i kada su nedeljne liturgije i ostali veliki praznici - rekao je Milić.
Crkvu Svetog Nikole u Prištini sagradili su na temeljima srednjovekovnog srpskog manastira Srbi iz tog grada i okoline 1833. godine. Hram je zapaljen u pogromu 17. marta 2004. godine.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Tada su pali svod i kupola crkve, veći deo zidnog slikarstva je oštećen ili sasvim uništen, a izgoreli su i redak duborezni ikonostas u orahovom drvetu, desetine ikona i celokupna crkvena arhiva. Hram je obnovljen u periodu od 2005. do 2008. godine. U Prištini je pre sukoba 1999. godine živelo oko 40.000 Srba, a danas samo nekoliko njih.
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo. Manastirska biblioteka bila je od velikog značaja kroz vekove, sa bogatom kolekcijom rukopisnih i štampanih bogoslužbenih knjiga. Eparhija raško-prizrenska oštro reaguje na poziva na nasilje visokog funkcionera stranke "Nova kosovska alijansa", upozorivši na posledice prećutnog odobravanja ovakve retorike u društvu koje tvrdi da teži evropskim vrednostima. Stipendije za period septembar-april 2024/25. godine biće isplaćene u osam jednakih rata u iznosu od po 12.000,00 dinara, kao i dve rate od po 24.000,00 dinara za period maj-avgust 2025. godina.

SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
OVO JE JEDINI SRPSKI MANASTIR KOJI NIJE RUŠEN: Arhitektonsko je čudo, a smatraju ga i "svetom stolice naše pismenosti"
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PODNELA KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV SELIMA PACOLIJA: Priština ćuti na šokantan poziv za sprovođenje nove Oluje
VIŠE OD 14 MILIONA DINARA U FONDU: Patrijarh Porfirije objavio imena 100 stipendista i otkrio kada kreće ispalata
Okupljeni raseljeni Srbi i vernici iz okolnih mesta proslavili su svetitelja čuvajući tradiciju i sećanje na dom koji opstaje uprkos godinama i ruševinama.
Izgradnja monaškog konaka iskorišćena je za optužbe protiv Srpske pravoslavne crkve i opštine Gračanica, uz narativ o "zaštiti kulturnog nasleđa" koji dolazi iz sredine u kojoj su crkve paljene.
Kosovsko-albanski advokat Toma Gaši tražio uklanjanje srpskog hrama, dok Crkva upozorava na direktan govor mržnje, istorijsku netrpeljivost i ugrožavanje svetinja u postkonfliktnom okruženju.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Iz manastira odbacuju tvrdnje o lošim uslovima, navode da su osnovne potrebe obezbeđene i objašnjavaju šta se zapravo dešava sa novim priključkom za pumpu i reorganizacijom parohije.
Dugogodišnji iguman Manastira Rače poslednji dan života proveo je u metohu na Tari.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.
U besedi u Sabornom hramu Svetog Jovana Vladimira sveštenik Igor Vujisić govorio je o Gospojinskom postu, pokajanju i praštanju, pozivajući vernike da najpre sagledaju sopstvene slabosti.
Pevačica je tokom privatne posete manastiru Varlam provela tri sata, upoznala se sa monaškim životom i zatražila savet o duhovnim pitanjima od starešine ovog drevnog središta Pravoslavne crkve.
Kada su se Mihajlo i Ana izgubili u šumi, neobičan drveni krstić i zvuk crkvenog zvona poveli su ih putem na kojem su otkrili da pomoć ponekad stiže onda kada joj se najmanje nadamo.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Posle novih tvrdnji o navodnom izdvajanju Boke Kotorske iz sastava Mitropolije crnogorsko-primorske, poglavar Srpske pravoslavne crkve otvoreno je govorio o celoj priči i upozorio na posledice širenja neproverenih informacija među pravoslavnim vernicima.
Loptice od kuvanog krompira, praziluka i brašna najpre se kuvaju, zatim uvaljaju u prezle i peršun, pa zapeku do zlatne korice, a uz domaći kuvani paradajz postaju jednostavan i zasitan obrok.
Peta Božja zapovest jedinstvena je to tome što jedina sadrži i konkretno obećanje.
U svetinji kod Priboja mitropolit mileševski služio je Svetu zaupokojenu Liturgiju i monaško opelo, a potom besedio o tihom podvigu, smirenju i putu jedne sluškinje Božije koja je dane provodila daleko od zemaljske slave.