SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
Liturgijom i rezanjem slavskog kolača u crkvi Svetog Nikole u Prištini danas je obeležena hramovna slava, Sveti Nikola.
Obeležavanju hramovne slave prisustvovali su raseljeni iz Prištine i vernici iz okolnih mesta, a liturgiju su služili sveštenici Staniša Arsić i Srđan Stanković. Sveštenstvo, ali i vernici, pozvali su raseljene i meštane okolnih sela da češće posećuju crkvu Svetog Nikole u Prištini. Sveštenik Staniša Arsić rekao je u besedi da smo "bez pričešća i liturgije ništa".
- Ako se ne pričešćujemo, ne sjedinjujemo se sa Bogom - rekao je Arsić.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
- Ujedno sam i tužan jer nas je malo koji posećujemo ovaj hram i našeg oca Stanišu. Želim svima koji slave slavu da je provedu u miru i blagostanju i sve ovo nije kraj, crkva u Prištini i život u njoj idu dalje - rekao je Jovanović.
Aleksandra Jovanović iz Gračanice biće naredni domaćin slave u hramu u Prištini. Nemanja Jovanović iz Gračanice rekao je da ga proslavljanje Svetog Nikole vraća u detinjstvo i pozvao raseljene građane da kada god mogu posete crkvu Svetog Nikole u Prištini.
- Treba da vodimo računa i da poštujemo sebe i svoju tradiciju jer će nas tako i drugi poštovati i da na taj način ljudi sa kojima ovde živimo, naše komšije moraju da shvate da onako kako se oni odnose prema nama Srbima tako će se i Srbi odnositi prema njima. Neka shvate ovo kao jedan most prijateljstva i pruženu ruku prijateljstva - kaže Jovanović.
Aleksandar Milić koji je nekada živeo u Prištini, a danas u Čaglavici, pozvao je vernike da češče posećuju hram u Prištini.
- Kao što svi znamo, ovaj hram je stradao 17. marta 2004. godine, a svakako smatram da baš upravo zbog toga, kao što je i naš sveštenik rekao, da je ovo mučeni hram, treba što više ljudi da dolazi i ne samo kada je praznik Svetog Nikole, već i kada su nedeljne liturgije i ostali veliki praznici - rekao je Milić.
Crkvu Svetog Nikole u Prištini sagradili su na temeljima srednjovekovnog srpskog manastira Srbi iz tog grada i okoline 1833. godine. Hram je zapaljen u pogromu 17. marta 2004. godine.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Tada su pali svod i kupola crkve, veći deo zidnog slikarstva je oštećen ili sasvim uništen, a izgoreli su i redak duborezni ikonostas u orahovom drvetu, desetine ikona i celokupna crkvena arhiva. Hram je obnovljen u periodu od 2005. do 2008. godine. U Prištini je pre sukoba 1999. godine živelo oko 40.000 Srba, a danas samo nekoliko njih.
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo. Manastirska biblioteka bila je od velikog značaja kroz vekove, sa bogatom kolekcijom rukopisnih i štampanih bogoslužbenih knjiga. Eparhija raško-prizrenska oštro reaguje na poziva na nasilje visokog funkcionera stranke "Nova kosovska alijansa", upozorivši na posledice prećutnog odobravanja ovakve retorike u društvu koje tvrdi da teži evropskim vrednostima. Stipendije za period septembar-april 2024/25. godine biće isplaćene u osam jednakih rata u iznosu od po 12.000,00 dinara, kao i dve rate od po 24.000,00 dinara za period maj-avgust 2025. godina.

SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
OVO JE JEDINI SRPSKI MANASTIR KOJI NIJE RUŠEN: Arhitektonsko je čudo, a smatraju ga i "svetom stolice naše pismenosti"
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PODNELA KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV SELIMA PACOLIJA: Priština ćuti na šokantan poziv za sprovođenje nove Oluje
VIŠE OD 14 MILIONA DINARA U FONDU: Patrijarh Porfirije objavio imena 100 stipendista i otkrio kada kreće ispalata
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Razgovor sa Dominikom Kros u Beogradu doneo je fokus na bezbednost, zaštitu svetinja i svakodnevni život ljudi, uz poruku da međunarodni akteri moraju imati aktivniju ulogu u očuvanju prava svih zajednica i stabilnosti regiona.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.
Sud u Podgorici dosudio je odštetu arhimandritu Hrizostomu Nešiću nakon što je na kontroverznom portalu bio označen kao „špijun“, zajedno sa više monaha i sveštenika SPC.
Monahinja Hristina decenijama je, bez buke i želje za priznanjem, služila Crkvi i ljudima, a oni koji su je poznavali pamte je kao simbol krotosti, požrtvovanja i tihe vere koja je menjala živote oko nje.
U Galeriji SANU otvorena je velika izložba povodom 850 godina od rođenja Rastka Nemanjića, a patrijarh Porfirije, Nikola Selaković, Lina Mendoni i Zoran Knežević govorili su o veri, identitetu, kulturi i očuvanju nacionalnog nasleđa.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
Crkveni Tipik određuje i dane kada se opelo ne služi.
Dete koje ne nauči šta su čast, zahvalnost, trpljenje i dobrota, teško će pronaći mir čak i ako poseduje sve ovozemaljsko.
U Crkvi Svetog Đorđa pod Goricom služeno je opelo monahinji Hristini (Rabrenović), koju su vernici pamtili po požrtvovanosti, molitvi i decenijama služenja bez želje za priznanjima.