SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
Liturgijom i rezanjem slavskog kolača u crkvi Svetog Nikole u Prištini danas je obeležena hramovna slava, Sveti Nikola.
Obeležavanju hramovne slave prisustvovali su raseljeni iz Prištine i vernici iz okolnih mesta, a liturgiju su služili sveštenici Staniša Arsić i Srđan Stanković. Sveštenstvo, ali i vernici, pozvali su raseljene i meštane okolnih sela da češće posećuju crkvu Svetog Nikole u Prištini. Sveštenik Staniša Arsić rekao je u besedi da smo "bez pričešća i liturgije ništa".
- Ako se ne pričešćujemo, ne sjedinjujemo se sa Bogom - rekao je Arsić.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
- Ujedno sam i tužan jer nas je malo koji posećujemo ovaj hram i našeg oca Stanišu. Želim svima koji slave slavu da je provedu u miru i blagostanju i sve ovo nije kraj, crkva u Prištini i život u njoj idu dalje - rekao je Jovanović.
Aleksandra Jovanović iz Gračanice biće naredni domaćin slave u hramu u Prištini. Nemanja Jovanović iz Gračanice rekao je da ga proslavljanje Svetog Nikole vraća u detinjstvo i pozvao raseljene građane da kada god mogu posete crkvu Svetog Nikole u Prištini.
- Treba da vodimo računa i da poštujemo sebe i svoju tradiciju jer će nas tako i drugi poštovati i da na taj način ljudi sa kojima ovde živimo, naše komšije moraju da shvate da onako kako se oni odnose prema nama Srbima tako će se i Srbi odnositi prema njima. Neka shvate ovo kao jedan most prijateljstva i pruženu ruku prijateljstva - kaže Jovanović.
Aleksandar Milić koji je nekada živeo u Prištini, a danas u Čaglavici, pozvao je vernike da češče posećuju hram u Prištini.
- Kao što svi znamo, ovaj hram je stradao 17. marta 2004. godine, a svakako smatram da baš upravo zbog toga, kao što je i naš sveštenik rekao, da je ovo mučeni hram, treba što više ljudi da dolazi i ne samo kada je praznik Svetog Nikole, već i kada su nedeljne liturgije i ostali veliki praznici - rekao je Milić.
Crkvu Svetog Nikole u Prištini sagradili su na temeljima srednjovekovnog srpskog manastira Srbi iz tog grada i okoline 1833. godine. Hram je zapaljen u pogromu 17. marta 2004. godine.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Tada su pali svod i kupola crkve, veći deo zidnog slikarstva je oštećen ili sasvim uništen, a izgoreli su i redak duborezni ikonostas u orahovom drvetu, desetine ikona i celokupna crkvena arhiva. Hram je obnovljen u periodu od 2005. do 2008. godine. U Prištini je pre sukoba 1999. godine živelo oko 40.000 Srba, a danas samo nekoliko njih.
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo. Manastirska biblioteka bila je od velikog značaja kroz vekove, sa bogatom kolekcijom rukopisnih i štampanih bogoslužbenih knjiga. Eparhija raško-prizrenska oštro reaguje na poziva na nasilje visokog funkcionera stranke "Nova kosovska alijansa", upozorivši na posledice prećutnog odobravanja ovakve retorike u društvu koje tvrdi da teži evropskim vrednostima. Stipendije za period septembar-april 2024/25. godine biće isplaćene u osam jednakih rata u iznosu od po 12.000,00 dinara, kao i dve rate od po 24.000,00 dinara za period maj-avgust 2025. godina.
SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
OVO JE JEDINI SRPSKI MANASTIR KOJI NIJE RUŠEN: Arhitektonsko je čudo, a smatraju ga i "svetom stolice naše pismenosti"
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PODNELA KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV SELIMA PACOLIJA: Priština ćuti na šokantan poziv za sprovođenje nove Oluje
VIŠE OD 14 MILIONA DINARA U FONDU: Patrijarh Porfirije objavio imena 100 stipendista i otkrio kada kreće ispalata
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
U prisustvu tridesetak Srba i prijatelja iz Francuske, Fransoa iz Strazbura je posle dvadeset godina čekanja primio sveto krštenje u Velikoj Hoči, dok su pojci bili svi prisutni u hramu.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Kada neko iz porodice počne redovno ići u crkvu, često nailazi na kritike, zbunjenost, pa čak i ravnodušnost. Ali, njegova vera može da postane seme koje polako klija u srcima drugih.
U Hramu Svetog Save, Patrijarh Porfirije je poručio vernicima da darovi od Boga nisu ukrasi, već zadaci i poziv da rastemo u ljubavi prema Bogu i bližnjima.
Vikar patrijarha Porfirija, episkop hvostanski, služio je liturgiju i predvodio slavsku litiju, poručivši vernicima da je Časni Krst simbol snage, vere i spasenja.
U grčkom selu Xyniada, zakopana ispod starog hrasta, otkrivena je čudotvorna ikona Majke Božije. Njena priča počinje viđenjem deteta, a nastavlja se kroz isceljenja.
Mitropoliti Nikanor i Lukijan služili su liturgiju pred prisustvom princa Nikolaja, dok patrijarh Porfirije poručuje da Bazjaš svedoči o vekovnoj veri i svetosavskim korenima Srba u Rumuniji.
Novi igumen manastira Svete Katarine na Sinaju, arhimandrit Simeon, javno se izvinjava vernicima i obećava jedinstvo, duhovnu obnovu i vernost vekovnoj pravoslavnoj tradiciji.
Jerej Srpske pravoslavne crkve ističe da se krsna slava ne obeležava radi običaja, već radi očuvanja vere i kontinuiteta.
Od posta i molitve do čuda i Vaskrsenja, broj 40 u pravoslavlju ima duboku simboliku koja se provlači kroz istoriju spasenja i duhovne prakse Crkve.
Otkrijte kako život i mučeništvo svetih sestara i njihove hrabre majke i danas pomažu vernicima da pronađu unutrašnji mir, snagu i utehu pred Bogom.
Današnja beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog objašnjava dubinu Hristovih reči i vodi čitaoca do srca božanske tajne koja nadilazi ljudsko poimanje.