SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
Liturgijom i rezanjem slavskog kolača u crkvi Svetog Nikole u Prištini danas je obeležena hramovna slava, Sveti Nikola.
Obeležavanju hramovne slave prisustvovali su raseljeni iz Prištine i vernici iz okolnih mesta, a liturgiju su služili sveštenici Staniša Arsić i Srđan Stanković. Sveštenstvo, ali i vernici, pozvali su raseljene i meštane okolnih sela da češće posećuju crkvu Svetog Nikole u Prištini. Sveštenik Staniša Arsić rekao je u besedi da smo "bez pričešća i liturgije ništa".
- Ako se ne pričešćujemo, ne sjedinjujemo se sa Bogom - rekao je Arsić.
Ovogodišnji domaćin slave bio je Stefan Jovanović iz Livađa, sela nadomak Prištine koji je naglasio da je ovo za njega poseban dan, jer mu je ukazana čast da bude domaćin.
- Ujedno sam i tužan jer nas je malo koji posećujemo ovaj hram i našeg oca Stanišu. Želim svima koji slave slavu da je provedu u miru i blagostanju i sve ovo nije kraj, crkva u Prištini i život u njoj idu dalje - rekao je Jovanović.
Aleksandra Jovanović iz Gračanice biće naredni domaćin slave u hramu u Prištini. Nemanja Jovanović iz Gračanice rekao je da ga proslavljanje Svetog Nikole vraća u detinjstvo i pozvao raseljene građane da kada god mogu posete crkvu Svetog Nikole u Prištini.
- Treba da vodimo računa i da poštujemo sebe i svoju tradiciju jer će nas tako i drugi poštovati i da na taj način ljudi sa kojima ovde živimo, naše komšije moraju da shvate da onako kako se oni odnose prema nama Srbima tako će se i Srbi odnositi prema njima. Neka shvate ovo kao jedan most prijateljstva i pruženu ruku prijateljstva - kaže Jovanović.
Aleksandar Milić koji je nekada živeo u Prištini, a danas u Čaglavici, pozvao je vernike da češče posećuju hram u Prištini.
- Kao što svi znamo, ovaj hram je stradao 17. marta 2004. godine, a svakako smatram da baš upravo zbog toga, kao što je i naš sveštenik rekao, da je ovo mučeni hram, treba što više ljudi da dolazi i ne samo kada je praznik Svetog Nikole, već i kada su nedeljne liturgije i ostali veliki praznici - rekao je Milić.
Crkvu Svetog Nikole u Prištini sagradili su na temeljima srednjovekovnog srpskog manastira Srbi iz tog grada i okoline 1833. godine. Hram je zapaljen u pogromu 17. marta 2004. godine.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Tada su pali svod i kupola crkve, veći deo zidnog slikarstva je oštećen ili sasvim uništen, a izgoreli su i redak duborezni ikonostas u orahovom drvetu, desetine ikona i celokupna crkvena arhiva. Hram je obnovljen u periodu od 2005. do 2008. godine. U Prištini je pre sukoba 1999. godine živelo oko 40.000 Srba, a danas samo nekoliko njih.
Njihovo prisustvo i solidarnost predstavljaju veliku podršku i ohrabrenje za lokalno srpsko stanovništvo i monaštvo. Manastirska biblioteka bila je od velikog značaja kroz vekove, sa bogatom kolekcijom rukopisnih i štampanih bogoslužbenih knjiga. Eparhija raško-prizrenska oštro reaguje na poziva na nasilje visokog funkcionera stranke "Nova kosovska alijansa", upozorivši na posledice prećutnog odobravanja ovakve retorike u društvu koje tvrdi da teži evropskim vrednostima. Stipendije za period septembar-april 2024/25. godine biće isplaćene u osam jednakih rata u iznosu od po 12.000,00 dinara, kao i dve rate od po 24.000,00 dinara za period maj-avgust 2025. godina.

SRBI HRLE U VISOKE DEČANE NAKON HAPŠENJA MLADIH IZ NIKŠIĆA: Željni su svoje duhovne istorije i baštine
OVO JE JEDINI SRPSKI MANASTIR KOJI NIJE RUŠEN: Arhitektonsko je čudo, a smatraju ga i "svetom stolice naše pismenosti"
SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVA PODNELA KRIVIČNU PRIJAVU PROTIV SELIMA PACOLIJA: Priština ćuti na šokantan poziv za sprovođenje nove Oluje
VIŠE OD 14 MILIONA DINARA U FONDU: Patrijarh Porfirije objavio imena 100 stipendista i otkrio kada kreće ispalata
Prema crkvenom poretku, proslavljanje sveca zaštitnika doma ne započinje trpezom, već molitvom na večernjoj službi, kada vernik sabira srce i misli u zahvalnosti Bogu i svom svetitelju.
U selu Mešinci kod Čačka Slobodan i Slađana s troje dece obeležili su krsnu slavu uz osvećenje slavskog kolača u domu, pokazujući kako pravoslavlje i običaji ostaju stubovi porodičnog života.
Krsna slava, kako niški sveštenik objašnjava, trebalo bi da bude skromna i povezana sa hrišćanskim običajima - uz slavski kolač, sveću, pšenicu i vino, koji simbolizuju veru i zajedništvo.
Liturgiju je služio mitropolit dalmatinski Nikodim koji je u nadahnutoj besedi posle bogosluženja pozvao verne da slede primer apostola Luke, čitaju sveto Jevanđelje i primenjuju njegove zapovesti, uz nadu da će hram biti obnovljen u narednim godinama.
Oštećeni su fasada, lim na zvoniku i bakarni oluk, dok policija utvrđuje okolnosti događaja i traga za počiniocem.
Obeležavanje godišnjice okupilo je predstavnike Srbije i Severne Makedonije, pripadnike Vojske Srbije i brojne Srbe, uz molitvu za 1.321 vojnika koji počivaju na bitoljskom vojničkom groblju.
Kao dečaci ostali su bez oba roditelja, a sada se jedan od njih bori sa teškim oboljenjem jetre i čeka priliku za nastavak lečenja.
Razgovor u Novom Sadu obuhvatio je i pitanje vrednosti koje mladi usvajaju tokom školovanja, kao i budućnost visokoškolske ustanove koja bi nosila ime prvog srpskog arhiepiskopa.
Crkva ne odbacuje medicinu, ali ističe da lekovi samo umiruju telo, dok se duša leči ispovešću, liturgijom i menjanjem sebe.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Poslednji ispraćaj Maise i Meri Daoud okupio je porodicu, prijatelje i vernike u Hramu Svetog Porfirija u Gazi, dok je Jerusalimska patrijaršija uputila molitvu za pokoj njihovih duša i utehu najbližima.
Jedan od Sedamdesetorice nije pred rimskom vlašću branio samo sebe, već je sastavio odbranu hrišćanske vere i zatražio da se vernici ne gone bez stvarne krivice.
Sveštenik Andrej Tkačov objašnjava kako iskušenja počinju, zašto čovek na putu ka Bogu nailazi na prepreke i na koji način se protiv zla može boriti.