JEVANĐELJE ZA NEDELJU, 22. DECEMBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 26. nedelju po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju po Luki pripoveda se o tome kako Bog opominje bogatog čoveka da se ne usavršava samo u materijalnom bogatstvu već i u duhovnom.
Ovaj odlomak iz Jevanđelja opisuje odbijanje mira koji donosi Isus Hrist i predviđanje sina Božijeg o uništenju grada.
Jevanđelje Luka, začalo 97. (19,37-44) 37. A kada se on već približi podnožju Gore Maslinske, poče sve mnoštvo učenika u radosti hvaliti Boga gromkim glasom za sva čudesa koja videše, 38. govoreći: „Blagosloven car koji dolazi u ime Gospodnje! Mir na nebu i slava na visinama!” 39. I neki od fariseja iz naroda rekoše mu: „Učitelju, zabrani učenicima svojim.” 40. I odgovarajući reče im: „Kažem vam, ako oni ućute, kamenje će povikati.” 41. I kada se približi, videvši grad zaplaka nad njim, 42. govoreći: „Kad bi i ti znao, bar u ovaj dan tvoj, ono što je za mir tvoj! Ali je sada sakriveno od očiju tvojih. 43. Jer će doći na tebe dani, i okružiće te neprijatelji tvoji opkopima, i opkoliće te, i stegnuće te sa sviju strana; 44. i srušiće tebe i decu tvoju u tebi, i neće ostaviti u tebi ni kamena na kamenu, zato što nisi poznao vreme u kome si pohođen.”
U ovom Jevanđelju po Luki pripoveda se o tome kako Bog opominje bogatog čoveka da se ne usavršava samo u materijalnom bogatstvu već i u duhovnom.
U ovom Jevanđelju po Luki se pominje kada je Noje ušao u kovčeg, a potop je uništio sve, kao i Lotov izlazak iz Sodome, kada je Bog uništio grad ognjem i sumporom.
U ovom Jevanđelju po Luki priča se o mukama koje predstoje pred Isusom Hristom, nakon kojih će ga ubiti.
U ovom Jevanđelju po Luki govori se o čudesnoj moći koju je Gospod dao bezazlenima, a sakrio je od mudrih i razboritih ljudi.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Crkva je odlučila da instalira avatar sa veštačkom inteligencijom, pri čemu je nakon diskusije izabrana figura Isusa kao najbolje rešenje.
Tumačeći Hristove reči o Utešitelju, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za subotu 7. sedmice po Vaskrsu otkriva zašto se unutrašnja snaga ne zadržava sama od sebe.
U razgovoru za radio emisiju „Iz perspektive večnosti“, poglavar Srpske pravoslavne crkve govorio je o pritiscima, klevetama i reakcijama tokom velikog sabranja vernika u Hramu Svetog Save.
Osvećenje Himelstira zakazano je za oktobar 2026. godine, a mitropolit nemački veruje da bi ova svetinja mogla da preraste u duhovno i kulturno središte Srba u Nemačkoj i mesto koje će ih učiniti vidljivijim u javnom životu.
U paraklisu Svetog Luke Krimskog služena je arhijerejska liturgija, obeleženo unapređenje u čin protonamesnika i upućene poruke o spoju medicine, vere i služenja čoveku u jednoj od najvažnijih zdravstvenih ustanova u Srbiji.
Arhimandrit Jefrem govori o duhovnoj radosti nakon boravka u Srbiji, zahvaljuje na prijemu i najavljuje konkretne stipendije za bogoslovske škole, uz poruku o značaju dolaska Pojasa Presvete Bogorodice.
U crkvi Uspenja Presvete Bogorodice jubilej je proslavljen kroz liturgiju, zvuke hilandarskih pojaca i sabranje koje je pokazalo duboku vezu ovog prostora sa svetogorskim nasleđem i živim predanjem Crkve.
Arhimandrit Jefrem poručio je da prisustvo Časnog Pojasa nije slučajno, govorio je o „milion poklonika“, zavetu kneza Lazara i duhovnoj vezi koja ostaje i posle odlaska svetinje u Vatoped.
Na Vračaru, pred odlazak Časnog pojasa Presvete Bogorodice, emotivni prizori i molitvena tišina obeležili su ispraćaj koji je, uz suze patrijarha i sabranost vernika, zatvorio 17 dana hodočašća kroz Hram Svetog Save.
Svetinja je u molitvenoj tišini ispraćena iz srpske prestonice ka manastiru Vatoped, u kojem se vekovima čuva.
U Ježevici, nadomak Čačka, srednjovekovni zidovi i živo narodno sabranje stapaju se u istu priču, od predanja o 1330. godini do današnjih okupljanja vernika i praznika koji i dalje pune manastirsku portu.
U besedi za 2. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Velimirović pokazuje zašto se i najveće znanje gubi bez pravog početka i kako se tek tada otvara prostor za istinsku mudrost koja ne zavisi od količine informacija.
Svakodnevni vodič kroz Petrovski post sa predlozima posnih obroka, molitvama i duhovnim poukama velikih svetitelja pravoslavlja.