JEVANĐELJE ZA NEDELJU, 22. DECEMBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 26. nedelju po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju po Luki pripoveda se o tome kako Bog opominje bogatog čoveka da se ne usavršava samo u materijalnom bogatstvu već i u duhovnom.
U ovom Jevanđelju po Luki se govori o tome kako je Isus Hrist od demona oslobodio ženu, nakon što ju je nečastivi mučio 18 godina.
Jevanđelje Luka, začalo 71. (13,10-17)10. A učaše u jednoj sinagogi subotom. 11. I gle, beše onde žena koja imađaše duha nemoći osamnaest godina, i beše zgrčena, i ne mogaše se nikako uspraviti. 12. A kad je vide Isus, prizva je i reče joj: „Ženo, oslobođena si od nemoći svoje.” 13. I stavi na nju ruke, i odmah se uspravi i slavljaše Boga. 14. A starešina sinagoge, negodujući što je Isus isceli u subotu, odgovorivši reče narodu: „Šest je dana u koje treba raditi; u ove, dakle, dolazite te se lečite, a ne u dan subotni.” 15. A Gospod mu odgovori i reče: „Licemere, svaki od vas ne odrešuje li u subotu svog vola ili magarca od jasala i vodi da napoji? 16. A ovu, kćer Avraamovu, koju sveza satana evo osamnaest godina, ne trebaše li odrešiti od ove sveze u dan subotni?” 17. I dok on ovo govoraše stiđahu se svi koji mu se protivljahu; a sav narod radovaše se za sva slavna dela što ih on činjaše.
U ovom Jevanđelju po Luki pripoveda se o tome kako Bog opominje bogatog čoveka da se ne usavršava samo u materijalnom bogatstvu već i u duhovnom.
U ovom Jevanđelju po Luki se pominje kada je Noje ušao u kovčeg, a potop je uništio sve, kao i Lotov izlazak iz Sodome, kada je Bog uništio grad ognjem i sumporom.
U ovom Jevanđelju po Luki priča se o mukama koje predstoje pred Isusom Hristom, nakon kojih će ga ubiti.
U ovom Jevanđelju po Luki govori se o čudesnoj moći koju je Gospod dao bezazlenima, a sakrio je od mudrih i razboritih ljudi.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Jedan od najznačajnijih ruskih duhovnika 19. veka ostavio je praktična uputstva o molitvi koja pomažu da se um umiri, pažnja zadrži i unutrašnji život usmeri ka Bogu.
Pravoslavni hrišćani vekovima su dan započinjali i završavali molitvom, verujući da se kroz nju osvećuje i čovek i dom u kojem živi.
Smirenje ne znači ponižavanje sebe, već sposobnost da čovek prizna svoje slabosti, bez potrebe da stalno dokazuje drugima koliko vredi.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
Svečani početak Sabora označen je nakon liturgije tradicionalnim "prizivom Duha Svetog" u kripti Hrama Svetog Save.
Ova svetinja postala je novo veliko hodočasničko središte Hercegovine, gde se prepliću istorija, vera i narodna predanja o pronalasku moštiju majke Ostroškog Čudotvorca.
Kod Trebinja se nalazi Tvrdoš, jedna od najstarijih pravoslavnih svetinja na Balkanu, mesto koje su obnavljali mitropolit Amfilohije i vladika Atanasije, vraćajući mu nekadašnji značaj.
U besedi za ponedeljak šeste sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da čovekov unutrašnji život ne miruje, već neprestano ide ka stvaranju ili ka raspadanju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetu velikomučenicu Irinu po starom i Svetog mučenika Teodota i sedam mučenica po novom kalendaru. Katolici obeležavaju spomendan Svetog Ivana I, pape, dok Jevreji i muslimani nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Veliki duhovnik 20. veka govorio je o iskušenjima koja prete Crkvi i vernicima, upozoravajući da se put vere može sačuvati jedino duhovnom budnošću, molitvom i istrajnošću, uprkos pritiscima savremenog društva.