Natpisi "4. korpus" i "1981", ispisani na zidu uz sedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, Generalni konzulat Srbije i kulturne institucije, izazvali su talas zabrinutosti i pozive da se počinioci što pre pronađu.
Na zgradi Muzeja Saborne crkve u Mostaru, u ranim jutarnjim satima 12. oktobra 2025. godine, osvanuli su grafiti "4. korpus" i "1981". Naizgled jednostavne crne šare po fasadi starog Vladičanskog dvora, koji predstavlja sedište Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske, a u kojem se danas nalazi Muzej, odjeknule su kao tihi, ali jasni znak nemira i zabrinutosti među sveštenstvom i institucijama koje tu deluju.
Iza ovih kratkih natpisa mnogi prepoznaju jasnu poruku: aluziju na Četvrti korpus tzv. Armije BiH i navijačku grupu „Red armi“ FK „Velež“. Iako oskudni u rečima, grafiti su teški po značenju — jer su ispisani upravo na mestu koje ima dubok duhovni, kulturni i nacionalni značaj za srpsku zajednicu Mostara.
U zgradi Vladičanskog dvora, pored Muzeja Saborne crkve, smešteni su Crkvena opština Mostar, Generalni konzulat Srbije, Kancelarija Republike Srpske i mostarski odbor Srpskog prosvetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“. Upravo zato je ovaj čin izazvao veliku zabrinutost i sveštenstva i diplomatskog osoblja.
"Ružne poruke ne vode ničemu dobrom"
Starešina Saborne crkve u Mostaru, protojerej Duško Kojić, istakao je da je prizor koji su zatekli duboko uznemirujući.
— Ovo su ružne poruke koje ne vode ničemu dobrom. Zabrinutost je utoliko veća što je prostor pod stalnim nadzorom policije —rekao je otac Duško, dodajući da je ovakav čin u suprotnosti sa naporima da Mostar bude grad dijaloga, a ne podela.
Njegove reči odjekuju posebno snažno jer Muzej Saborne crkve i Vladičanski dvor nisu samo zgrade od kamena — to su mesta molitve, istorije i susreta, u kojima svakodnevno prolaze vernici, đaci, diplomate i kulturni radnici.
Printscreen/youtube/Nermin Leto, Foto SPC
Saborna crkva u Mostaru
Diplomatija traži brzu reakciju
Incident je uznemirio i diplomatske predstavnike. Generalni konzul Srbije u Mostaru Vaso Gujić naglasio je da je čitav slučaj dodatno zabrinjavajući jer se dogodio svega nekoliko metara od policijskog obezbeđenja.
— Nemili događaj se desio na samo nekoliko metara od policijskog obezbeđenja. Nadam se da će počinioci biti brzo pronađeni, jer je prostor pokriven kamerama — izjavio je Gujić, prenose bosanski mediji.
On je najavio da će se Generalni konzulat, u skladu sa diplomatskom praksom, obratiti nadležnim institucijama u Bosni i Hercegovini kako bi se preduzele mere za sprečavanje sličnih incidenata u budućnosti.
Iz Crkvene opštine Mostar potvrđeno je da je MUP Hercegovačko-neretvanskog kantona odmah obavešten i da se očekuju prvi rezultati istrage.
Poruka koja zabrinjava
Ovaj čin dolazi u trenutku kada se u Mostaru već duže vreme ulažu ozbiljni napori da se gradi poverenje i međusobno razumevanje između zajednica. Upravo zato, grafiti ispisani na zidu Muzeja Saborne crkve ne doživljavaju se kao bezazleno škrabanje, već kao pokušaj da se unese nemir tamo gde treba da vlada mir.
„Mostar je grad težak po svojoj prošlosti, ali i grad u kojem se može i mora živeti zajedno. Ovakve poruke to pokušavaju da naruše“, poručili su iz Crkvene opštine.
U očekivanju da nadležni organi rasvetle slučaj, nad zidinama ovog svetog mesta lebdi osećaj nelagode — i tiho pitanje koje odzvanja: ko želi da naruši mir koji se mukotrpno gradi?
Meštani naselja Raštani u Mostaru zatekli razbijene prozore, razbacane ikone i opljačkane svetinje u hramu koji su sami podigli pre dve godine – sveštenik očajan, a narod u suzama traži istinu i pravdu
Dok se zidovi hrama pretvaraju u mete vandala, Srbi u ovoj enklavi žive u stalnom strahu, a iz Kancelarije za KiM upozoravaju da Priština želi da iskoreni njihovo prisustvo na Kosovu i Metohiji.
U besedi za ponedeljak 5. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća da svaka reč ima težinu pred Bogom i poziva hrišćane na čuvanje misli, govora i srca.
Probajte čorbu od sočiva po receptu iz Studenice, pročitajte molitvu Gospodu za oproštaj, zastupništvo i pomoć i duhovno se nadahnite uz pouku Svetog Vasilija Velikog.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Veliki duhovnik sa Svete Gore objasnio je da se promena ponašanja najmlađih ne traži samo u njihovim postupcima, već i u preispitivanju odraslih, jer iskreno pokajanje roditelja može doneti blagoslov celoj kući.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Mitropolit zahumsko-hercegovački Dimitrije predvodio je na Duhove liturgijsko slavlje i čin rukopoloženja u obnovljenom svetilištu, podstičući mnogobrojni okupljeni verni narod na jedinstvo i nadu.
Episkop novobrdski poručio je da kosovski zavet Svetog kneza Lazara nije poziv na sukob, već svedočanstvo vere, ljubavi i dostojanstvenog čuvanja onoga što je povereno kroz vekove.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
Na liturgiji u manastiru Ravanici poglavar Srpske Pravoslavne Crkve poručio je da Kosovski zavet nije samo istorijsko sećanje, već jevanđeljsko opredeljenje za Hrista.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Od Kosovskog boja i opredeljenja kneza Lazara za carstvo nebesko do pokušaja da se promeni istorijsko sećanje na ovaj dan, Vidovdan vekovima ostaje simbol vere, žrtve i zaveta duboko ukorenjenog u srpskom narodu.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.