Inicijativa da se na mestu porušene crkve izgradi ugostiteljski objekat otvorila je dubok sukob između urbanističkih odluka i crkvenog sećanja na žrtvu srpskih vojnika.
Na mestu koje je bilo namenjeno molitvi, pamćenju i zavetu, danas se planira šank. Upravo tu, na temeljima srušenog hrama u Banji Koviljači, podignutog kao spomen srpskim vojnicima koji su za otadžbinu živote položili na Gučevu i Drini, urbanistički nacrt predviđa izgradnju ugostiteljskog objekta. Ta namera izazvala je snažnu i teološki tešku reakciju Eparhije šabačke, koja je odlučila da bez zadrške stane u odbranu svetinje zatrpane zemljom još 1948. godine, ali ne i izbrisane iz pamćenja.
- Eparhija šabačka ima obavezu i dužnost da upozna verni narod Banje Koviljače i širu javnost“, navodi se u saopštenju, uz upozorenje da predlog urbanista Grada Loznice podrazumeva da se na temeljima i kripti stare koviljačke crkve izgradi objekat „ugostiteljske namene, npr. kafe - navodi u saopštenju Eparhija koja taj predlog naziva pravim imenom - kafana na svetinji.
Od zadužbine i spomen-hrama do rušenja
Gradnja crkve započeta je 1939. godine, a temelji su osvećeni 1943. godine, kada je u njih položena i povelja o gradnji. Pet godina kasnije, hram je po nalogu tadašnje vlasti sravnjen sa zemljom.
Foto: SPC
Moba za izgradnju stare crkve u Banji Koviljači
Nije bio to običan parohijski objekat, već zadužbina generala Ranka Alimpića i njegove supruge Mileve - spomen-hram sa kriptom, posvećen Prenosu moštiju Svetog velikomučenika Georgija, podignut u znak sećanja na herojske žrtve vojnika Drinske divizije.
Eparhija šabačka posebno naglašava da je projekat crkve uradio Vasilije Androsov, arhitekta koji je obeležio obnovu nacionalnog stila u srpskoj međuratnoj arhitekturi. Time je ovaj hram bio i duhovno i kulturno svedočanstvo epohe. Njegovim rušenjem nije nestala samo građevina, već i jasno izražena namera da se pamti i poštuje žrtva.
Foto: SPC
Osvećenje temelja stare crkve u Banji Koviljači
Restoran nad kriptom i propuštena prilika za ispravku nepravde
Na zatrpanim temeljima, decenijama kasnije, niknuo je mlečni restoran "Švajcarija", objekat bez trajne vrednosti, koji je radio do 2010. godine. Posle zatvaranja i propadanja, usledila je prodaja 2020. godine.
Eparhija podseća da su njeni predstavnici neposredno pre prodaje pokušali da spreče da se zemljište vrati Crkvi i narodu, uz molbu tadašnjem gradonačelniku Loznice. "Nažalost, pomoći nije bilo", konstatuje se u saopštenju, uz podatak da je objekat prodat privatnom vlasniku.
Posebno težak deo saopštenja odnosi se na činjenicu da prilikom licitacije nije uzet u obzir zahtev Eparhije šabačke za restituciju parcele, podnet još 2008. godine. Još oštrija je ocena elaborata Zavoda za zaštitu spomenika kulture, u kojima se, kako se navodi, potpuno ignoriše postojanje temelja crkve i kripte, dok se konstatuje samo postojanje restorana - i to kao objekta bez značaja.
Foto: SPC
Moba za izgradnju stare crkve u Banji Koviljači
Zakon, kanoni i pitanje poštovanja prema svetinji
Pozivajući se na svoja zakonska prava, Eparhija je uložila primedbe na Nacrt plana generalne regulacije, uz bogatu dokumentaciju, fotografije i originalni projekat Vasilija Androsova. Na javnoj raspravi u Loznici jasno je istaknuto da se, po novim uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture iz Valjeva, temelji stare crkve definišu kao arheološki lokalitet sa trajnom zaštitom.
Na takvom mestu, naglašava se, nije dozvoljena izgradnja ugostiteljskih objekata, jer bi to bilo u suprotnosti sa Zakonom o kulturnom nasleđu i Zakonom o kulturnim dobrima. Jedina moguća budućnost tog prostora jeste rekonstrukcija crkve, nakon arheoloških istraživanja, i to na osnovu arhivskog projekta.
Na javnoj raspravi, kako se navodi, jedino su izostali predstavnici Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture, koji nisu došli da obrazlože zašto u svojim studijama ignorišu postojanje temelja stare koviljačke crkve. Uprkos tome, Eparhija apeluje na Komisiju za planove Grada Loznice da prostor u budućem planu opredeli isključivo za verski objekat.
Između urbanističkog plana i glasa savesti
Završnica saopštenja izlazi iz okvira administrativnog spora i ulazi u zonu savesti. Za pravoslavne hrišćane, ali i za sve druge vernike, naglašava se, postoji nešto teže i od ljudskih zakona - strahopoštovanje prema svetinji. To potvrđuju i brojni meštani Banje Koviljače koji se javljaju sa željom da pomognu obnovu porušene crkve.
Onima kojima to nije jasno, Eparhija podseća na 13. kanon Sedmog vaseljenskog sabora, koji nalaže da se hramovi pretvoreni u „opšta svratišta“ moraju vratiti u pređašnje stanje, uz upozorenje na isključenje iz Crkve i tešku kletvu. "Ne dao Bog", zaključuje se, uz snažno jevanđeljsko upozorenje: "Ne činite od Doma Oca mojega doma trgovačkoga."
U toj rečenici sabrana je sva drama ovog spora. Nije ovde reč o parceli, nacrtu ili investiciji, već o pitanju da li se zemlja natopljena zavetom i sećanjem može još jednom svesti na mesto trgovine – ili će, posle decenija ćutanja, ponovo biti prepoznata kao svetinja.
Odluka direktorke Osnovne škole „Anta Bogićević“ da onemogući verski obred na dan školske slave izazvala je buru nezadovoljstva u Loznici i glasnu reakciju Eparhije šabačke.
Povodom navoda da Srpska pravoslavna crkva pregovara s kosovskim institucijama o pravnom statusu Crkve na Kosmetu, usledio je odlučan demanti uz razotkrivanje motiva plasiranja lažnih vesti.
Nakon teksta objavljenog u „Vijestima”, Mitropolija je javno demantovala navode i ukazala na pogrešno tumačenje izjava sveštenika i — kako ističu — „sračunate neistine” koje se o Crkvi plasiraju.
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Iz srpske svetinje ukazuju na razliku između prvobitnih navoda o šest srušenih objekata i podataka sa terena o najmanje devet porušenih kuća, uz salu Svete Trojice koja je godinama bila mesto okupljanja meštana.
Sabrat Osovice upokojio se svega nekoliko sati nakon što je služio Svetu božanstvenu liturgiju, a njegov monaški i sveštenički put bio je neraskidivo vezan za ovu svetinju.
U pustinji Južne Australije srpski vernici podigli su jedinstveni podzemni hram sa ikonama na staklu i freskama isklesanim u kamenu, koji danas svedoči o snazi vere hiljadama kilometara daleko od otadžbine.
U besedi za petak 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto čovek ne prepoznaje pogubnost greha i zašto je očišćenje uma prvi korak ka povratku Bogu.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Osiju po starom kalendaru, dok crkve koje koriste novi kalendar obeležavaju Svetog sveštenomučenika Zinovija i njegovu sestru, Svetu mučenicu Zinoviju. Katolička crkva spominje Svetog Alfonsa Rodrigeza, dok se Jevreji pripremaju za Šabat, a muslimani klanjaju džuma-namaz.
Proslavljamo starozavetnog svetitelja koji je ukoravao Izrailj i Judu zbog idolopoklonstva, proricao propast Samarije i dolazak Gospoda, ali i govorio o Božjoj milosti prema onima koji ostanu verni Bogu.
Veliki hrišćanski svetitelj je još početkom 5. veka upozoravao na pogubne posledice lošeg društva i objašnjavao kako tuđe navike mogu promeniti čoveka.
Povoljan ishod dodatnih pregleda znači da poglavaru Rimokatoličke crkve nije potrebno dalje onkološko lečenje, a već 6. novembra očekuje ga putovanje u tri južnoameričke zemlje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U besedi za sredu 22. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto ni oganj, ni grob, ni protok vremena ne mogu osujetiti vaskrsenje, ali i zbog čega dobra dela ostaju trajno svedočanstvo čovekovog života pred Bogom.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Vernici su praznik Svete Petke proslavili u svetinjama na Kalemegdanu. U Crkvi Ružici služene su dve liturgije, a mnogi su došli i u Kapelu Svete Petke da se poklone moštima svetiteljke i uzmu vodu sa izvora.
Uzbudljiva priča o Tari i njenim drugarima, neobičnoj tajni na krovu zgrade i pouci Prepodobne mati Paraskeve da se prava ljubav prema Bogu pokazuje brigom za druge.
Od molbi za zdravlje i duševni mir do molitava za porodicu i pokoj upokojenih, donosimo tri molitve Prepodobnoj mati Paraskevi, kao i video-snimak molitve koju sveštenici čitaju nad njenim moštima.
Jedan od najpoštovanijih pravoslavnih podvižnika, upozoravao je da će se presudna razlika između onih koji će prepoznati obmanu i onih koji će joj poverovati pokazati tamo gde je mnogi najmanje traže.