CRKVENI KALENDAR ZA DECEMBAR 2025.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Sofonija po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog proroka Ageja. Katolici se nalaze u Trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju treći dan Hanuke, a u islamu je ovo dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavni, gregorijanski (novi) kalendar: 16. decembar
Pravoslavni, julijanski (stari) kalendar — SPC: 3. decembar
Katolički, gregorijanski kalendar: 16. decembar
Jevrejski (judaizam): 26. kislev 5786. godine
Islamski (hidžretski) kalendar: 25. džumada al-sani 1447. godine
Pomesne crkve koje koriste stari (julijanski) kalendar, među kojima je i Srpska pravoslavna crkva, danas, u 27. četvrtak po Duhovima, proslavljaju:
• Svetog Jovana Ćutljivog (Molčalnika)Prema Tipiku Srpske pravoslavne crkve, 16. decembar 2025. godine je posni dan, kada je dozvoljena hrana na vodi i na ulju.
Pomesne crkve koje koriste novi (gregorijanski) kalendar, među kojima je i Carigradska patrijaršija, danas proslavljaju:
• Svetog mučenika MarijaZa vernike Katoličke crkve, 16. decembar 2025. godine spada u Treću nedelju Adventa. Toga dana se ne proslavlja poseban svetitelj, a imendan obeležavaju Adela, Albina i Zorka.
Datum 16. decembar 2025. godine po gregorijanskom kalendaru odgovara 26. kislevu 5786. godine po jevrejskom kalendaru. To je treći dan Hanuke - pali se treća sveća.
Po hidžretskom kalendaru, 16. decembar 2025. godine odgovara 25. džumada al-sani 1447. godine.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 12. mesec 2025. leta Gospodnjeg, s detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog Andreja Prvozvanog po starom kalendaru, a po novom kalendaru Svetog mučenika Evstratija. Katolici su u Drugoj nedelji Adventa, dok su u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Nauma po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svete mučenike Tirsa, Levkiju i Kalinika. Katolici obeležavaju Svetog Ivana od Križa, Jevreji proslavljaju prvi dan Hanuke, a u islamu je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pravoslavci danas proslavljaju Svetog proroka Avakuma po starom kalendaru, dok po novom slave Svetog sveštenomučenika Elevterija. Katolici slave Svete drinske mučenice, Jevreji obeležavaju drugi dan Hanuke, a u islamu, je dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Budi deo Religija.rs zajednice.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Čak i kada mnogo puta padne, čovek ne treba da odustane od pokajanja, molitve i borbe za sopstveno spasenje.
Otac Joil Bulatović bio je izričit u stavu da je bolje slavu ne obeležavati nego je pretvoriti u nešto što nema veze sa njenim pravim značenjem.
Bog vidi i ono što mi ne možemo.
Dom ima dubok duhovni značaj, jer se u njemu uči ljubavi, praštanju, strpljenju i požrtvovanosti.
Na video-snimcima vidi se evakuacija monahinja, dok se u blizini svetinje vatrogasci bore sa vatrenom stihijom.
Otkrijte kako se priprema raskošna torta od beze kora, oraha i čokolade koja je obeležila generacije i svečane trenutke u našim domovima.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Priprema se bez komplikovanih postupaka, a najvažniji korak dolazi kada se izvadi iz rerne i prelije mirisnom mešavinom peršuna, ulja i belog luka.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog apostola Tadeja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti sveštenomučenik Antim. Katolička crkva obeležava Svetog Grgura Velikog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Flora i Prepodobnog Jovana Rilskog po starom, dok se po novom kalendaru obeležava Polaganje časnog pojasa Presvete Bogorodice. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Rajmunda Nonskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Vidovdan i spomen Svetog velikomučenika kneza Lazara i Svetih srpskih mučenika po starom i Prenos moštiju Svetih mučenika Kira i Jovana po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ireneja Lionskog, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Lukilijana i druge s njim po starom, i Svetog Tihona Amatuntskog po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava spomen Svetog Franje Regisa, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Đurđic se obeležava kao uspomena na prenos moštiju Svetog Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku.
Njihovo stradanje postalo je svedočanstvo vere i za one koji su do tada progonili hrišćane.
Poznati kao besrebrenici i čudotvorci, lečili su bolesne ne tražeći zauzvrat novac niti bilo kakvu nagradu, zbog čega su dobili ime bezmezdni lekari.
Njegov miris prati molitvu, praznike i važne porodične trenutke, dok se kadenje u pravoslavlju smatra mnogo više od običaja koji se prenosi sa generacije na generaciju.
Ova velika svetinja, donesena sa Svete Gore od strane hilandarskih monaha predvođenih visokoprepodobnim igumanom Metodijem, naišla je na veličanstven prijem kod vernog naroda sa gotovo svih krajeva regije.
Govoreći o poniženju i strahu od tuđih reči, sveštenik je naglasio da niko ne može drugog čoveka istinski da ponizi, jer poniženje u duhovnom smislu nastaje iz čovekovih sopstvenih postupaka i greha.
Još kao dečak čuvao je ovce, ali je vreme koje je provodio na pašnjacima koristio za molitvu.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Otac Dejan Krstić objasnio je i istorijsko poreklo crkvenih zapovesti, navodeći da je reč o pravilima koja su se razvijala kroz različite tradicije i crkvenu praksu.
Kađenje je blagosiljanje i osvećenje prostora, a ne obaveza da se svaki kvadratni metar kuće na isti način kadi, objasnio je sveštenik.