U tišini stvaranja sveta, dok nebo i zemlja još nisu dobili svoj oblik, otkriva se nevidljivi tok Božje volje i mudrosti. Vladika Nikolaj Velimirović nas u svojoj besedi za 28. utorak po Duhovima podseća da čovek ne može spoznati sve nebeske tajne odjednom; Bog otkriva samo onoliko koliko duša može da primi, u skladu sa njenom spremnošću i zrelošću.
Danas, kroz ovu besedu, otvara nam se pogled na dva sveta - zemaljski, vidljivi, i nebeski, skriveni, a obe stvarnosti obuhvata ista Božja ljubav i istina, koja se postepeno razotkriva onima koji istrajavaju u veri i čistoći srca.
Beseda o dva sveta
U početku stvori Bog nebo i zemlju. (Postanje 1,1)
Što Bog hoće, braćo, ono i otkriva ljudima, a što On neće, ostaje neotkriveno.
Bogovidac Mojsej ništa nije mogao reći više o nebu izuzev samo da je nebo Bog stvorio u početku; i rekavši to, on produžuje iscrpno opisivati stvaranje zemlje. Zašto on ne govori tako iscrpno i o stvaranju neba? Zato što mu Bog nije hteo više otkriti.
A Bog mu nije hteo više otkriti zato što ljudi njegovog doba još nisu bili dorasli niti sposobni da razumeju nadčulne, nebeske predmete. Tek kad su vekovi mnogi prohujali i kad je došao Novi Zavet Boga s ljudima, Bog je otkrio mnogo više o nebeskom svetu vernim i izbranim ugodnicima Svojim.
Otvoreno nebo počeli su tek hrišćani viđati. Sveti Jovan Bogoslov svedoči: vidjeh, i gle, vrata otvorena na nebu (Otk. 4,1). I Stefan prvomučenik svedočaše: evo vidim nebesa otvorena (Dela Ap. 7,56).
Apostol Pavle, koji bi odnesen do trećega neba i ču neiskazane reči (2. Kor 12,2), govori o angelskim horovima, o prestolima, gospodstvima, poglavarstvima, vlastima, i veli: sve se kroza Nj i za Nj sazda (Kološ. 1,16). Njegov učenik, sv. Dionisije, opisuje nebesku hijerarhiju onako iscrpno kao što Mojsej opisuje zemaljski svet pri stvaranju.
Tako je htela bezmerna mudrost Božja: ono što Bog nije hteo otkriti Mojseju, otkrio je apostolima i njihovim sledbenicima. Ono što se ne kazuje deci, kazuje se zrelim ljudima, prema uzrastu duhovnom i otkrovenju tajni.
Evo krasne pouke za sve nas. Budimo vredni u iskanju istine, još vredniji u očišćenju srca svoga, strpljivi u čekanju i nepokolebljivi u veri, da će nam Bog dati sve u svoje vreme, onako i onoliko koliko nam je nužno za naše spasenje.
O Gospode premudri i čovekoljubivi, koji bez brzanja i bez odlaganja učiš nas i vodiš ka spasenju, Tebi blagom slava i hvala. Tebi slava i hvala u vekove. Amin.
Beseda Svetog Nikolaja Ohridskog i Žičkog za 23. nedelju po Duhovima otkriva unutrašnju snagu vere i način da pronađemo mir i harmoniju u svetu koji često izgleda razbijeno.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žiški u besedi za 24. utorak po Duhovima razotkriva kako vaskrsli Hristos otvara ljudskom biću horizonte nevidljive veličine i večnog spasenja.
U besedi za 26. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako jedinstvo vernih pretvara običnu molitvu u neizbrisiv hvalospev Bogu.
U besedi za 26. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različita mera milosti oblikuje našu odgovornost, poziva na poštovanje darova bližnjih i pokazuje zašto svaki dar, bez obzira na veličinu, nosi dublju pouku.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 27. četvrtak po Duhovima pokazuje kako istina i ljubav oslobađaju od lažnih uticaja i vode ka unutrašnjem miru i duhovnom rastu.
U besedi za 28. ponedeljak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski bavi se neočekivanim pitanjem: ako svet ima početak, gde je kraj čovekove čežnje i zašto ona ne pripada prolaznosti.