Netruležni ostaci tela sveca dospele su u našu zemlju zahvaljujući poznanstvu oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice kod Paraćina, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije.
U tihom okrilju Manastira Lešje kod Paraćina već skoro deceniju počivaju mošti svetitelja iz daleke Afrike - Svetog Flavijan Kartaginskog. Ovaj mučenik iz trećeg veka, čiji su život i stradanje obeležili borbu hrišćana protiv surove rimske vlasti, pronašao je svoje mesto u Srbiji, donoseći sa sobom blagoslov i svedočanstvo vere.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje
Drevna Kartagina, grad koji je svetu podario legendarnog vojskovođu Hanibala Barku, čiji su podvizi na bojnom polju pred vratima Rima ostali u istorijskom sećanju, ima još jednu, manje poznatu, ali podjednako herojsku priču. U trećem veku, Kartagina je bila svedok hrabrosti i stradanja Hristovih vojnika – kartaginskih mučenika. Među njima se posebno ističu učenici Svetog Kiprijana, koji je ranije stradao za hrišćansku veru. Sveti sveštenomučenik Flavijan i njegovih sedam saboraca, pretežno sveštenika, postradali su u ime Hrista, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva.
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Protosinđel Jovan Milenković
Manastir Lešje, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, objavio je knjigu o ovom svetitelju i kartaginskim mučenicima „Akatist i žitije Svetog sveštenomučenika Flavijana Kartaginskog”, koju je osmislio i uredio protosinđel Jovan Milenković, duhovnik ovog manastira. On je sastavio i akatist, a žitije je priredila antropolog kustos Mila Radovanović, koja je napisala i propratne tekstove o istoriji prostora severne Afrike,
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Otac Jovan Milenković pored moštiju Svetog Flavijana
Priča o dolasku moštiju Svetog Flavijana u Srbiju započinje poznanstvom između oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira Lešje, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije. Mošti, koje su vekovima počivale u Crkvi posvećenoj Santa Mariji imakolata u Italiji, stigle su u manastir Lešje 2015. godine, uz blagoslov episkopa kruševačkog Davida (Perovića).
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Kivot sa moštima Svetog Flavijana
Pošto nisu bile položene u kivot po pravoslavnom običaju već rimokatoličkom, nakon dolaska u Srbiju mošti su po pravoslavnom običaju omivene u ružinom ulju i crvenom vinu, te smeštene u kivot koji priliči našoj tradiciji. Manastir Lešje posvetio je mnogo pažnje i ljubavi ovom svetitelju, objavivši knjigu i akatist u njegovu čast, čime je šira javnost upoznata sa ranim hrišćanstvom u severnoj Africi.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje nalazi se pored Paraćina
Njegov kivot se otvara nakon svake nedeljne liturgije, kada se čita moleban, a vernici se okupljaju u molitvi i zahvalnosti. Posebno je dirljivo videti kako vernici iz okoline Paraćina, nadahnuti životom ovog svetitelja, daju ime Flavijan svojim sinovima. Njegove mošti, koje su prešle dug put od Kartagine do Srbije, sada sijaju kao svetionik vere i nade u manastiru Lešje, spajajući nas sa drevnim mučenicima i njihovom nepokolebljivom verom.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.
Prema hrišćanskom učenju, čovek je pozvan da čuva svoj jezik od zlih reči, osude i proklinjanja, a roditeljska ljubav ne bi trebalo da se pretvori u ponižavanje i osuđivanje deteta.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Obeležavajući praznik posvećen proroku iz Morisija, koji je prvi najavio rođenje Mesije u Vitlejemu, podsećamo se njegovog značaja u hrišćanstvu i čuda kada su u Rumuniji otkrivene njegove mošti, koje svedoče o veličini njegove misije.
Praznik posvećen ovom svecu podseća nas na snagu vere koja nadilazi zemaljske nevolje. Njegova čudotvorna dela privukla su mnoge veri Hristovoj, a njegova nepokolebljiva hrabrost i milosrđe ostaju večna inspiracija.
Verni pravoslavni narod okuplja se u hramovima slaveći ovog svedoka vremena kada je Hrist hodao Zemljom. On nas podseća na moć molitve i Božju zaštitu u situacijama koje deluju beznadežno, dok njegova dela ostaju večni svetionik u tami sveta.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Pravoslavno učenje podseća da čovek ne bi trebalo da vrednuje život samo kroz ono što poseduje i postiže, već i kroz odnos prema bližnjima, sopstvenim postupcima i Bogu.