Netruležni ostaci tela sveca dospele su u našu zemlju zahvaljujući poznanstvu oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice kod Paraćina, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije.
U tihom okrilju Manastira Lešje kod Paraćina već skoro deceniju počivaju mošti svetitelja iz daleke Afrike - Svetog Flavijan Kartaginskog. Ovaj mučenik iz trećeg veka, čiji su život i stradanje obeležili borbu hrišćana protiv surove rimske vlasti, pronašao je svoje mesto u Srbiji, donoseći sa sobom blagoslov i svedočanstvo vere.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje
Drevna Kartagina, grad koji je svetu podario legendarnog vojskovođu Hanibala Barku, čiji su podvizi na bojnom polju pred vratima Rima ostali u istorijskom sećanju, ima još jednu, manje poznatu, ali podjednako herojsku priču. U trećem veku, Kartagina je bila svedok hrabrosti i stradanja Hristovih vojnika – kartaginskih mučenika. Među njima se posebno ističu učenici Svetog Kiprijana, koji je ranije stradao za hrišćansku veru. Sveti sveštenomučenik Flavijan i njegovih sedam saboraca, pretežno sveštenika, postradali su u ime Hrista, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva.
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Protosinđel Jovan Milenković
Manastir Lešje, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, objavio je knjigu o ovom svetitelju i kartaginskim mučenicima „Akatist i žitije Svetog sveštenomučenika Flavijana Kartaginskog”, koju je osmislio i uredio protosinđel Jovan Milenković, duhovnik ovog manastira. On je sastavio i akatist, a žitije je priredila antropolog kustos Mila Radovanović, koja je napisala i propratne tekstove o istoriji prostora severne Afrike,
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Otac Jovan Milenković pored moštiju Svetog Flavijana
Priča o dolasku moštiju Svetog Flavijana u Srbiju započinje poznanstvom između oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira Lešje, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije. Mošti, koje su vekovima počivale u Crkvi posvećenoj Santa Mariji imakolata u Italiji, stigle su u manastir Lešje 2015. godine, uz blagoslov episkopa kruševačkog Davida (Perovića).
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Kivot sa moštima Svetog Flavijana
Pošto nisu bile položene u kivot po pravoslavnom običaju već rimokatoličkom, nakon dolaska u Srbiju mošti su po pravoslavnom običaju omivene u ružinom ulju i crvenom vinu, te smeštene u kivot koji priliči našoj tradiciji. Manastir Lešje posvetio je mnogo pažnje i ljubavi ovom svetitelju, objavivši knjigu i akatist u njegovu čast, čime je šira javnost upoznata sa ranim hrišćanstvom u severnoj Africi.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje nalazi se pored Paraćina
Njegov kivot se otvara nakon svake nedeljne liturgije, kada se čita moleban, a vernici se okupljaju u molitvi i zahvalnosti. Posebno je dirljivo videti kako vernici iz okoline Paraćina, nadahnuti životom ovog svetitelja, daju ime Flavijan svojim sinovima. Njegove mošti, koje su prešle dug put od Kartagine do Srbije, sada sijaju kao svetionik vere i nade u manastiru Lešje, spajajući nas sa drevnim mučenicima i njihovom nepokolebljivom verom.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog proroka Jeliseja po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti Sampson Stranoprimac. Katolička crkva obeležava spomendan Svetog Ćirila Aleksandrijskog i Svetog Ladislava, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik
Svetiteljka je govorila o vremenu velikih nevolja, mogućem svetskom ratu i moralnom posrnuću ljudi, ali je njena najvažnija poruka bila da se čovek spasava ljubavlju, smirenjem, trpljenjem i čvrstom verom u Boga.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Manastir Žiča, koji je Sveti Sava izabrao za sedište prve srpske arhiepiskopije, mnogo je više od mesta molitve: u njegovim zidovima oblikovala se duhovna ideja Srbije, krunisani su vladari i ispisivane stranice istorije
Manastir Svetih arhangela, zadužbina cara Stefana Dušana podignuta između 1343. i 1352. godine, bio je jedno od najznačajnijih duhovnih središta srednjovekovne Srbije i njegovo poslednje počivalište.
Na obalama Bistrice vekovima opstaje kompleks u kojem se prepliću tragovi Svetog Save, srpskih patrijaraha, srednjovekovnih vladara i manje poznatih priča ispisanih u kamenu, freskama i obnovama kroz različite epohe.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Kada je mali Vukan odlučio da pomogne čoveku kome je pomoć bila potrebna, nije ni slutio da će njegovo delo pokrenuti stari zvonik i promeniti srca svih ljudi oko njega.
Iz knjige "Ko posti, dušu gosti" monahinje Atanasije stiže recept za mirisno i zasitno jelo od povrća, pripremljeno bez komplikovanja, a sa svim čarima domaće posne kuhinje.
Posetioci će 27. i 28. juna moći besplatno da vide najstariju sačuvanu srpsku ćiriličnu rukopisnu knjigu, dragoceni spomenik duhovnosti, pismenosti i umetnosti koji se retko izlaže javnosti.