Netruležni ostaci tela sveca dospele su u našu zemlju zahvaljujući poznanstvu oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice kod Paraćina, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije.
U tihom okrilju Manastira Lešje kod Paraćina već skoro deceniju počivaju mošti svetitelja iz daleke Afrike - Svetog Flavijan Kartaginskog. Ovaj mučenik iz trećeg veka, čiji su život i stradanje obeležili borbu hrišćana protiv surove rimske vlasti, pronašao je svoje mesto u Srbiji, donoseći sa sobom blagoslov i svedočanstvo vere.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje
Drevna Kartagina, grad koji je svetu podario legendarnog vojskovođu Hanibala Barku, čiji su podvizi na bojnom polju pred vratima Rima ostali u istorijskom sećanju, ima još jednu, manje poznatu, ali podjednako herojsku priču. U trećem veku, Kartagina je bila svedok hrabrosti i stradanja Hristovih vojnika – kartaginskih mučenika. Među njima se posebno ističu učenici Svetog Kiprijana, koji je ranije stradao za hrišćansku veru. Sveti sveštenomučenik Flavijan i njegovih sedam saboraca, pretežno sveštenika, postradali su u ime Hrista, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva.
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Protosinđel Jovan Milenković
Manastir Lešje, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, objavio je knjigu o ovom svetitelju i kartaginskim mučenicima „Akatist i žitije Svetog sveštenomučenika Flavijana Kartaginskog”, koju je osmislio i uredio protosinđel Jovan Milenković, duhovnik ovog manastira. On je sastavio i akatist, a žitije je priredila antropolog kustos Mila Radovanović, koja je napisala i propratne tekstove o istoriji prostora severne Afrike,
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Otac Jovan Milenković pored moštiju Svetog Flavijana
Priča o dolasku moštiju Svetog Flavijana u Srbiju započinje poznanstvom između oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira Lešje, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije. Mošti, koje su vekovima počivale u Crkvi posvećenoj Santa Mariji imakolata u Italiji, stigle su u manastir Lešje 2015. godine, uz blagoslov episkopa kruševačkog Davida (Perovića).
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Kivot sa moštima Svetog Flavijana
Pošto nisu bile položene u kivot po pravoslavnom običaju već rimokatoličkom, nakon dolaska u Srbiju mošti su po pravoslavnom običaju omivene u ružinom ulju i crvenom vinu, te smeštene u kivot koji priliči našoj tradiciji. Manastir Lešje posvetio je mnogo pažnje i ljubavi ovom svetitelju, objavivši knjigu i akatist u njegovu čast, čime je šira javnost upoznata sa ranim hrišćanstvom u severnoj Africi.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje nalazi se pored Paraćina
Njegov kivot se otvara nakon svake nedeljne liturgije, kada se čita moleban, a vernici se okupljaju u molitvi i zahvalnosti. Posebno je dirljivo videti kako vernici iz okoline Paraćina, nadahnuti životom ovog svetitelja, daju ime Flavijan svojim sinovima. Njegove mošti, koje su prešle dug put od Kartagine do Srbije, sada sijaju kao svetionik vere i nade u manastiru Lešje, spajajući nas sa drevnim mučenicima i njihovom nepokolebljivom verom.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Obrezanje Isusa Hrista i Svetog Vasilija Velikog po starom kalendaru i Svetog Savu po novom. Katolici proslavljaju Svetog Feliksa iz Nole, dok muslimani i Jevreji nemaju veliki verski praznik.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Na uzvišenju kod Novog Pazara nalazi se drevni hram čiji slojeviti zidovi, jedinstvena osnova i živopis pamte odricanje vladara, rađanje monaštva i kontinuitet vere duži od jednog milenijuma.
Podignuta na temeljima vizantijske bazilike, sa sačuvanim ugovorom o gradnji iz 1281. i grobovima potomaka loze Nemanjića, ova svetinja kod Brodareva svedoči o veri, razaranju i tihom opstanku uprkos pljačkama, ruševinama i zaboravu.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.
Dok mnogi zaboravljaju koliko njihove reči oblikuju svet oko njih, starac pokazuje kako molitva i čistota misli čuvaju unutrašnji mir i otvaraju put ka blagoslovu.