Netruležni ostaci tela sveca dospele su u našu zemlju zahvaljujući poznanstvu oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice kod Paraćina, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije.
U tihom okrilju Manastira Lešje kod Paraćina već skoro deceniju počivaju mošti svetitelja iz daleke Afrike - Svetog Flavijan Kartaginskog. Ovaj mučenik iz trećeg veka, čiji su život i stradanje obeležili borbu hrišćana protiv surove rimske vlasti, pronašao je svoje mesto u Srbiji, donoseći sa sobom blagoslov i svedočanstvo vere.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje
Drevna Kartagina, grad koji je svetu podario legendarnog vojskovođu Hanibala Barku, čiji su podvizi na bojnom polju pred vratima Rima ostali u istorijskom sećanju, ima još jednu, manje poznatu, ali podjednako herojsku priču. U trećem veku, Kartagina je bila svedok hrabrosti i stradanja Hristovih vojnika – kartaginskih mučenika. Među njima se posebno ističu učenici Svetog Kiprijana, koji je ranije stradao za hrišćansku veru. Sveti sveštenomučenik Flavijan i njegovih sedam saboraca, pretežno sveštenika, postradali su u ime Hrista, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva.
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Protosinđel Jovan Milenković
Manastir Lešje, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, objavio je knjigu o ovom svetitelju i kartaginskim mučenicima „Akatist i žitije Svetog sveštenomučenika Flavijana Kartaginskog”, koju je osmislio i uredio protosinđel Jovan Milenković, duhovnik ovog manastira. On je sastavio i akatist, a žitije je priredila antropolog kustos Mila Radovanović, koja je napisala i propratne tekstove o istoriji prostora severne Afrike,
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Otac Jovan Milenković pored moštiju Svetog Flavijana
Priča o dolasku moštiju Svetog Flavijana u Srbiju započinje poznanstvom između oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira Lešje, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije. Mošti, koje su vekovima počivale u Crkvi posvećenoj Santa Mariji imakolata u Italiji, stigle su u manastir Lešje 2015. godine, uz blagoslov episkopa kruševačkog Davida (Perovića).
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Kivot sa moštima Svetog Flavijana
Pošto nisu bile položene u kivot po pravoslavnom običaju već rimokatoličkom, nakon dolaska u Srbiju mošti su po pravoslavnom običaju omivene u ružinom ulju i crvenom vinu, te smeštene u kivot koji priliči našoj tradiciji. Manastir Lešje posvetio je mnogo pažnje i ljubavi ovom svetitelju, objavivši knjigu i akatist u njegovu čast, čime je šira javnost upoznata sa ranim hrišćanstvom u severnoj Africi.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje nalazi se pored Paraćina
Njegov kivot se otvara nakon svake nedeljne liturgije, kada se čita moleban, a vernici se okupljaju u molitvi i zahvalnosti. Posebno je dirljivo videti kako vernici iz okoline Paraćina, nadahnuti životom ovog svetitelja, daju ime Flavijan svojim sinovima. Njegove mošti, koje su prešle dug put od Kartagine do Srbije, sada sijaju kao svetionik vere i nade u manastiru Lešje, spajajući nas sa drevnim mučenicima i njihovom nepokolebljivom verom.
Samo nekoliko meseci nakon što su obnovile liturgijsko jedinstvo, dve drevne patrijaršije, jerusalimska i antiohijska, ponovo su u sukobu zbog jurisdikcije u Kataru.
Hodočasnici se za put pripremaju postom i molitvom, uvek odlaze s blagoslovom srpskog patrijarha, a najbolji period da se poseti Jerusalim je na Preobraženje Hristovo
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Uoči druge godišnjice od tragedije koja je odnela 57 života, otac Hristodulos Papaioanu kaže da je kroz ovaj neverojatan gubitak pronašao snagu da se nosi s patnjom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
Ove crkve svedoče o različitosti izraza hrišćanske vere kroz vreme i prostor. Bilo da su uklesane u stenu, sagrađene od kostiju ili skrivene u drvetu, sve one predstavljaju mesto susreta čoveka sa Bogom – u tišini, divljenju i molitvi.
Izgradnja konaka trajala je od 2021. do 2025. godine, a objekat je opremljen dvokrevetnim, četvorokrevetnim, petokrevetnim i višekrevetnim sobama. Sve sobe imaju sopstvena kupatila i klimatizaciju.
Njegove duhovite opaske, britke dosetke i nenametljive poruke, izrečene s blagim osmehom i dubokom verom, ostale su zapamćene i prepričavaju se i danas. i.
Otkrijte kako se priprema ovo starinsko jelo koje je generacijama krasilo trpeze prizrenskih domaćinstava – jednostavni sastojci, bogat ukus i sećanja koja ne blede.
Tokom posete manastiru u Suroti, Elena Georgiadou zabeležila je neobjašnjivu svetlost iznad groba jednog od najvoljenijih svetitelja našeg vremena. Njena objava na društvenoj mreži rasplamsala je veru i izazvala snažne emocije među pravoslavnim vernicima.