Netruležni ostaci tela sveca dospele su u našu zemlju zahvaljujući poznanstvu oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira posvećenog Pokrovu Presvete Bogorodice kod Paraćina, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije.
U tihom okrilju Manastira Lešje kod Paraćina već skoro deceniju počivaju mošti svetitelja iz daleke Afrike - Svetog Flavijan Kartaginskog. Ovaj mučenik iz trećeg veka, čiji su život i stradanje obeležili borbu hrišćana protiv surove rimske vlasti, pronašao je svoje mesto u Srbiji, donoseći sa sobom blagoslov i svedočanstvo vere.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje
Drevna Kartagina, grad koji je svetu podario legendarnog vojskovođu Hanibala Barku, čiji su podvizi na bojnom polju pred vratima Rima ostali u istorijskom sećanju, ima još jednu, manje poznatu, ali podjednako herojsku priču. U trećem veku, Kartagina je bila svedok hrabrosti i stradanja Hristovih vojnika – kartaginskih mučenika. Među njima se posebno ističu učenici Svetog Kiprijana, koji je ranije stradao za hrišćansku veru. Sveti sveštenomučenik Flavijan i njegovih sedam saboraca, pretežno sveštenika, postradali su u ime Hrista, ostavljajući neizbrisiv trag u istoriji hrišćanstva.
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Protosinđel Jovan Milenković
Manastir Lešje, posvećen Pokrovu Presvete Bogorodice, objavio je knjigu o ovom svetitelju i kartaginskim mučenicima „Akatist i žitije Svetog sveštenomučenika Flavijana Kartaginskog”, koju je osmislio i uredio protosinđel Jovan Milenković, duhovnik ovog manastira. On je sastavio i akatist, a žitije je priredila antropolog kustos Mila Radovanović, koja je napisala i propratne tekstove o istoriji prostora severne Afrike,
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Otac Jovan Milenković pored moštiju Svetog Flavijana
Priča o dolasku moštiju Svetog Flavijana u Srbiju započinje poznanstvom između oca Jovana Milenkovića, duhovnika manastira Lešje, i profesora Mihaela Hesmena, stručnjaka za relikvije. Mošti, koje su vekovima počivale u Crkvi posvećenoj Santa Mariji imakolata u Italiji, stigle su u manastir Lešje 2015. godine, uz blagoslov episkopa kruševačkog Davida (Perovića).
Printscreen/YouTube/Svetosavska bašta
Kivot sa moštima Svetog Flavijana
Pošto nisu bile položene u kivot po pravoslavnom običaju već rimokatoličkom, nakon dolaska u Srbiju mošti su po pravoslavnom običaju omivene u ružinom ulju i crvenom vinu, te smeštene u kivot koji priliči našoj tradiciji. Manastir Lešje posvetio je mnogo pažnje i ljubavi ovom svetitelju, objavivši knjigu i akatist u njegovu čast, čime je šira javnost upoznata sa ranim hrišćanstvom u severnoj Africi.
Printscreen/Youtube/AgroTV Srbija
Manastir Lešje nalazi se pored Paraćina
Njegov kivot se otvara nakon svake nedeljne liturgije, kada se čita moleban, a vernici se okupljaju u molitvi i zahvalnosti. Posebno je dirljivo videti kako vernici iz okoline Paraćina, nadahnuti životom ovog svetitelja, daju ime Flavijan svojim sinovima. Njegove mošti, koje su prešle dug put od Kartagine do Srbije, sada sijaju kao svetionik vere i nade u manastiru Lešje, spajajući nas sa drevnim mučenicima i njihovom nepokolebljivom verom.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na proročanstvo Isaije o svetu bez rata i poziva svakog vernika da preobrazi strasti u ljubav, stid u pokajanje i duhovnu borbu u seme unutrašnjeg mira.
U manastiru Kovilj snimljeni prvi kadrovi antiratne drame Dragoljuba Elčića po scenariju Željka Pržulja, nastale po „Dnevniku ratnog hirurga“ dr Miodraga Lazića, uz podršku Srpske pravoslavne crkve i Filmskog centra Srbije.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Na Preobraženje Gospodnje pre tri decenije, omiljeni duhovni vođa je u svojim molitvama i opomenama ukazao na snagu vere, mira i odanosti Bogu, ostavljajući poruku koja i danas inspiriše pravoslavne vernike u svetu punom izazova.
Recept iz Velikog posnog kuvara autorke Nade Marković otkriva kako se od najjednostavnijih sastojaka može napraviti brzo, ukusno i iznenađujuće fino jelo koje će obogatiti svaku trpezu u vreme posta.