Svetu arhijerejsku liturgiju služili su mitropolit Jefrem i episkop Sava, uz prisustvo visokih zvanica i rukopoloženje novog đakona, okupljajući verni narod u molitvi i zahvalnosti pred čudotvornom ikonom koja je najveća svetinja srpskog naroda.
Manastir Osovica, čuvar duhovnog blaga srpske pravoslavne tradicije, ponovo je postao središte molitve i duhovne radosti povodom praznika Čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Trojeručice. Bratstvo ovog svetog manastira ugostilo je više hiljada vernika koji su došli da podele radost ovog značajnog dana.
Printscreen/TV Hram
Svečani doček arhijepiskopa SPC u manastorskoj porti
Liturgiju su služili mitropolit banjalučki Jefrem i vikarni episkop marčanski Sava, uz sasluženje igumana Pantelejmona, profesora na Duhovnoj akademiji u Varšavi, sveštenomonaha, sveštenika i đakona Eparhije banjalučke. Svečanosti su prisustvovali brojni gosti i visoki državni zvaničnici, čineći ovaj događaj dodatno svečanim i značajnim. Tokom liturgije, diplomirani teolog Nemanja Malinović iz Kozarske Dubice rukopoložen je u čin đakona, po odluci mitropolita Jefrema, čime je ovaj duhovni skup dobio još jedan poseban pečat.
Printscreen/TV Hram
Vikarni episkop Sava
Vladika Sava je u svojoj besedi nadahnuto govorio o značaju okupljanja u ovom svetom manastiru:
- Evo nas i ove godine ponovo sabrani pod svodovima ovog svetog manastira da svi zajedno uznesemo zahvalnost Bogu za sve i za sva dobra, da svi zajedno učestvujemo u Svetoj tajni evharistije, odnosno u tajni zahvalnosti, da svi uznesemo svoje molitve pred ikonom Presvete Bogorodice Trojeručice, najdražeg i najvoljenijeg bića svih vremena, svih naroda i svakog čoveka ponaosob
Upravo Presveta Bogorodica je svakom hrišćaninu srcu najbliža i najdraža, ona kojoj pritičemo u svim svojim molitvama, ištući bilo šta što je na našu duhovnu korist ili zahvaljujući za sve ono dobro što nam je od Boga dato, moleći se da nas svojim materinskim molitvama preporuči svom Sinu, Gospodu našem Isusu Hristu, jer znamo da mnogo može molitva maternja pred Sinom njenim.
Printscreen/TV Hram
Sveštenoslužitelji i vernici u porti Manastira Osovica
Iguman manastira Osovice, arhimandrit Teofil, u svom obraćanju vernicima, podsetio je na trajnu vrednost duhovnog blaga koje manastir čuva.
- Ikona Presvete Bogorodice Trojeručice je poseban blagoslov i današnji praznik je izuzetno važan za sve pravoslavce. Kao i svake godine, danas proslavljamo dan ikone Presvete Bogorodice Trojeručice, naše najveće nacionalne svetinje, ikone koja je blagoslov Svete carske lavre manastira Hilandara manastiru Osovici, ali i one originalne koja se nalazi u manastiru Hilandar, ali i svake druge ikone Presvete Bogorodice Trojeručice koja je u svakom srpskom pravoslavnom domu.
Printscreen/TV Hram
Ikona Presvete Bogorodice Trojeručice
Zaista je ta ikona poseban blagoslov prvo Svetom Savi, a potom i celoj Svetosavskoj Crkvi. Posebno smo blagodarni Bogu što nam je dao da ikona bude dar Svete carske lavre manastira Hilandar našem manastiru i što i mi ovde možemo da se molimo Presvetoj Bogorodici za izobilje nebeskih i zemaljskih blagoslova, za zdravlje, spasenje i ono što je neophodno da bismo došli do života večnog - rekao je arhimandrit Teofil.
Printscreen/TV Hram
Hiljade vernika iz Republike Srpske sabralo se da proslavi praznik posvećen Ikoni Presvete Bogorodice Trojeručice
U manastiru Osovica, gde se vera i tradicija prepliću sa svakodnevnim životom, proslava praznika Čudotvorne ikone Presvete Bogorodice Trojeručice ostaje simbol duhovne snage i nade. Ovogodišnja svečanost, ispunjena molitvom, pesmom i blagoslovima, ponovo je potvrdila da duhovna blaga Srpske pravoslavne crkve žive i cvetaju, okupljajući vernike u zajedničkoj molitvi i ljubavi prema Presvetoj Bogorodici.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
U subotu, 10. maja, verni narod Eparhije zvorničko-tuzlanske sabraće se oko svog arhijereja, mitropolita Fotija, kako bi prisustvovao osvećenju hrama koji sada sija nad obroncima između Kalesije I Zvornika.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.