Jedan od najvažnijih trenutaka vladavine ovog ugodnika Božjeg bio je kada je sa Kijevskog brda uklonio dotadašnjeg idola Peruna, bacio ga u reku Dnjepar i prihvatio hrišćansku veru, potpuno menjajući svoj život i posvećujući se novoj veri.
Svakoga dana, po crkvenom kalendaru, obeležavamo nekoliko svetaca. Pored Svetog Kirika i Julite, Svetih mučenika Veličko-gornjepolimskih, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju i praznik Svetog kneza Vladimira, jednog od najvažnijih figura u hrišćanskoj istoriji.
Sveti Vladimir, poznat i kao veliki knez ruski, na krštenju je dobio ime Vasilije. Njegov životni put predstavlja nadahnuće za sve verne, jer je izveo duboku promenu od neznabožačkog života do posvećenog hrišćanina. U početku, Vladimir je bio posvećen neznaboštvu, kako u verovanju tako i u svakodnevnom životu. Međutim, kada je saznao za postojanje drugih vera, odlučio je da istraži koja je od njih najbolja.
YouTube/printscreen
Ikona Svetog kneza Vladimira
Poslao je izaslanstvo u Carigrad, a kada su se izaslanici vratili, preneli su mu svoje iskustvo sa službe u pravoslavnoj crkvi Svete Sofije. Rekli su da su bili u čudu, "ne znajući da li su na zemlji ili na nebu." Ova rečenica je duboko dirnula Vladimira i podstakla ga da se krsti, te da krsti i svoj narod u Rusiji.
Jedan od najznačajnijih trenutaka njegove vladavine bio je kada je glavni idol, Perun, skinut sa Kijevskog brda i bačen u reku Dnjepar. Prihvativši hrišćansku veru, Vladimir je potpuno promenio svoj način života i posvetio se ispunjavanju svih propisa nove vere. Naredio je izgradnju crkava širom svoje države, a sam je podigao veličanstvenu crkvu Presvetoj Bogorodici u Kijevu.
YouTube/printscreen
Ikona Svetog kneza Vladimira
Vladimir je s istim žarom s kojim je nekada branio idolopoklonstvo, sada širio hrišćanstvo. Njegova predanost novoj veri nije bila samo površna, već duboko ukorenjena u svakodnevnom životu i vladanju. Svoj ovozemaljski život skončao je 1015. godine, ostavljajući za sobom nasleđe koje nas podseća na snagu preobražaja i moć vere da promeni srca i umove.
Neka nas svi blagoslovi Svetog kneza Vladimira podstaknu da sledimo njegov primer i da s ljubavlju i verom ispunjavamo Božije zapovesti.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svete mučenike Manuila, Savela i Ismaila po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sabor Svetih dvanaest apostola (Pavlovdan). Katolička crkva obeležava spomendan Rimskih prvomučenika, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznat veliki praznik.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Posle 15 godina postupka, Strazbur je utvrdio da je Turska prekršila prava klirika i osporio tumačenje Lozanskog sporazuma, što može uticati i na druge slučajeve u Istanbulu.
Kimberli Gilfojl, nekadašnja voditeljka i tužiteljka, primila je svetinju sa Atosa u gestu koji je u prvi plan stavio duhovnu simboliku, a ne protokol i funkciju.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Porodica, sveštenstvo i verni narod oprostili su se od sina sveštenika Ostoje Kneževića, dok je mitropolit crnogorsko-primorski u besedi poručio da se bol nosi krstom Hristovim, a da se duša čistote sabira u večnom životu.
Na sahrani dvanaestogodišnjaka koji je tragično preminuo, mitropolit Dimitrije govorio o veri, večnom životu i susretu bez rastanka, dok su porodica i vernici u tišini slušali poruke utehe i nade.
Na periferiji ruske prestonice, između svetlosti mozaika i senki istorije, uzdiže se hram koji čuva duhovnu snagu nacije i duboke simbole neispričanih sudbina.
Na praznik Svetog kneza Vladimira, kada Rusija obeležava i dan svog krštenja, u muškom manastiru u Sevastopolju održane su svečanosti povodom manastirske slave i otvaranja kompleksa "Novi Hersones" koji spaja hrišćansku tradiciju sa savremenim tehnologijama.
Odlikovanje koje nosi naziv po velikom svecu, simbol duhovne obnove i očuvanja pravoslavne baštine, naglašava sinergiju između države i Crkve u unapređenju moralnih i duhovnih vrednosti.
Desetine hiljada vernika u Moskvi obeležile su krštenje Rusi, a poglavar Ruske pravoslavne crkve poručio da narod bez duhovnih temelja sam sebe uništava.
Sveti Manuil, Savel i Ismail bili su Persijanci, sinovi oca neznabošca i majke hrišćanke, koja ih je odmalena vaspitala u duhu Jevanđelja i privela svetom krštenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog Tihona Amatuntskog po starom, odnosno Svete apostole Petra i Pavla po novom kalendaru. Katolička crkva obeležava blagdan Svetih apostola Petra i Pavla, dok muslimani i Jevreji nemaju univerzalno priznati veliki praznik.
Na mestu gde se čuva sećanje na Kosovsku bitku služen je pomen knezu Lazaru i kosovskim mučenicima, dok su završetak okupljanja obeležila privođenja posle intervencije Kosovske policije.
I zaista, svaki Srbin danas domaćin, i svaka majka Srpkinja danas na Kosovu je na putu svetoga kneza Lazara i majke Jugovića, istakao je mitropolit Joanikije.
Mozaična ikona Presvete Bogorodice Odigitrije, pred kojom je, prema predanju, poslednje trenutke proveo otac Svetog Save, prvi put je izneta iz riznice Manastira Hilandar i predstavljena javnosti u prestonom gradu Srbije.
Recept monahinje Atanasije Rašić iz knjige "Ko posti, dušu gosti" spaja krompir, šargarepu, celer i karfiol sa mirisnim sosom od paradajza i belog luka u jednostavno, zasitno jelo koje se lako priprema i dugo pamti.
Crkveno predanje razlikuje ličnu molitvu za takve osobe od liturgijskog pominjanja, a ljubav prema njima ostaje poziv da se za njihovo dobro i spasenje ne prestaje moliti.