Na praznik Svetog kneza Vladimira, kada Rusija obeležava i dan svog krštenja, u muškom manastiru u Sevastopolju održane su svečanosti povodom manastirske slave i otvaranja kompleksa "Novi Hersones" koji spaja hrišćansku tradiciju sa savremenim tehnologijama.
Hersones Tavričeski (vizantijski Herson, Korzun u ruskim letopisima) ima direktnu vezu sa događajima iz 988. godine. Upravo je u ovom gradu, prema "Povesti minulih leta", Veliki knez Vladimir primio Svetu tajnu krštenja i venčao se sa vizantijskom princezom Anom, sestrom careva Vasilija II i Konstantina VIII. Hrišćanstvo je kasnije odredilo pravac razvoja cele Rusi, koja je preuzela tradicionalne duhovne vrednosti Vizantije. Upravo je Hersones postao kolevka pravoslavlja Ruske države.
Pres služba Krimske mitropolije
"Novi Hersones"
Na dan kada Rusija obeležava 1036. godišnjicu nacionalno-verskog praznika Krštenje Rusije, po blagoslovu patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila, svečano bogosluženje i liturgiju u Hersonesu služio je stalni član Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve, mitropolit naro-fominski, vikar patrijarha moskovskog i cele Rusije, uz sasluženje velikog broja arhijereja i sveštenstva Ruske pravoslavne crkve.
Pre početka Božanstvene liturgije, 12 arhijereja i više od 100 sveštenoslužitelja prošli su svečanom litijom kroz prostor hramovno-muzejskog kompleksa "Novi Hersones", od Muzeja hrišćanstva do Svetovladimirovog muškog manastira u Hersonesu Tavričeskom. Zgrade i objekti, ukupne površine 140.000 kvadratnih metara, smešteni su na 24 hektara pažljivo uređenog prostora, pretvorenog u jedinstveni vrtno-parkovski “ansambl”.
Pres služba Krimske mitropolije
"Novi Hersones"
Arhijereji su osveštali glavne objekte ovog hramovno-muzejskog kompleksa: Muzej hrišćanstva, antike i Vizantije, Krima i Novorosije, hram-park, amfiteatar "Grifon-arena" (koji je dobio naziv po predstavi "Grifon", koja je već postala zaštitni znak Hersonesa), rekonstruisani "Vizantijski kvart" iz vremena vladavine kneza Vladimira.
Litija je bila praćena nošenjem mnogih barjaka, bogoslužbenih predmeta, antiminsa, predmeta crkvenog inventara, lokalno poštovanih ikona, kovčežića sa česticama moštiju svetog apostola Andreja Prvozvanog, svetih mučenika Hersoneskih, svetih knezova Vladimira i Olge, Svetog Luke Krimskog.
Pres služba Krimske mitropolije
Spomenik Svetom knezu Vladimiru ispred impozantnog hrama koji mu je posvećen u "Novom Hersonesu"
Dva bela konja, upregnuta u vizantijsku kočiju, vukla su krstionicu sa svetom vodom, koju je protojerej Sevastopoljskog crkvenog okruga, protojerej Sergej Haljuta, zahvatao i delio sveštenoslužiteljima za osveštavanje brojnih objekata "Novog Hersonesa".
Zatim je usledio čin osvećenja Svetovladimirovog sabora, osvećenja spomenika Svetom knezu Vladimiru, postavljenog kod Svetovladimirovog sabora. Nakon toga je služena arhijerejska Božanstvena liturgija. Na sužbenoj jekteniji uznesene su posebne molitve i pročitana molitva za Rusiju.
Pres služba Krimske mitropolije
Liturgija u Hramu Svetog kneza Vladimira
Na bogosluženju su prisustvovali: punomoćni predstavnik predsednika Ruske Federacije u Južnom federalnom okrugu Vladimir Ustinov, ministar prosvete RF Sergej Kravcov, guverner grada Sevastopolja Mihail Razvožajev, predsednik Republike Krim Sergej Aksionov, kao i brojni drugi predstavnici federalnih i regionalnih vlasti, vojnici, mecene-dobrotvori, zvanice, svi koji su bili direktno uključeni u izgradnju hramovno-muzejskog kompleksa „Novi Hersones“.
Bogoslužbene pesme izveo je veliki mešoviti hor simferopolske i krimske eparhije pod upravom đakona Aleksandra Amerhanova.
Pres služba Krimske mitropolije
Crkveni hor doprineo je da svečanost bude velinčastvenija
Besedu vernicima održao je mitropolit simferopolski i krimski Tihon. U svom obraćanju vladika je posebno izrazio srdačnu zahvalnost svima koji su učestvovali u izgradnji „Novog Hersonesa“, kompleksa koji ima veliki značaj za Rusiju, ali i vaskoliki pravoslavni svet.
U svečanoj sali Sevastopoljske dečje škole umetnosti „Korzun“ održana je svečana ceremonija posvećena otvaranju hramovno-muzejskog kompleksa „Novi Hersones“. Mitropolit Nikandar je pročitao pozdravno pismo Patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila.
- Hersones Tavričeski, pored kojeg je izgrađen ovaj predivni kompleks, ima drevnu istoriju koja traje više od hiljadu godina. Već u 1. veku ovde je stigla svetlost Hristova: upravo na ovu zemlju je prognan Sveti Klement Rimski, jedan od 70 apostola. Ovde je tešio i poučavao druge osuđenike, ovde je sačekao i mučeničku smrt.
Skoro 8 vekova kasnije, po putu u Hazariju, Sveti Ćirilo i Metodije su pronašli svete mošti ovog svetitelja. Za širenje Jevanđelja među Slovenima solunska braća su prevela Sveto pismo i bogoslužbene knjige na lokalne jezike. U X veku u Hersonesu je kršten Sveti knez Vladimir. Zahvaljujući njegovoj odluci, dobili smo ne samo blago istinske vere i ušli u porodicu hrišćanskih naroda, već smo formirali i jedinstvenu državu. Upravo o velikoj snazi duhovnog i kulturnog jedinstva podseća nas danas ovaj hramovno-muzejski kompleks“, navodi se u pozdravnom pismu poglavara RPC Kirila.
Poruku predsednika Rusije Vladimira Vladimiroviča Putina pročitao je Vladimir Ustinov:
- Simbolično je da se danas u Sevastopolju otvara istorijsko-arheološki park „Hersones Tavričeski“. U kratkom roku ovde je stvoren savremeni, udobni prostor, restauriran je Svetovladimirov sabor, izgrađene su nove izložbene i muzejske platforme, organizovana su udobna mesta za odmor. Važno je da je ovaj projekat realizovan zahvaljujući zajedničkim naporima Ruske pravoslavne crkve, Vlade grada Sevastopolja i drugih regiona, naučnika i arhitekata, građevinara i volontera, uz aktivnu podršku poslovnih krugova i društvenih organizacija.
Želim da izrazim iskrenu zahvalnost svima koji su učestvovali u ovom jedinstvenom projektu. Uveren sam da će „Hersones Tavričeski“ postati jedan od glavnih turističkih i obrazovnih centara Krima i celokupne naše zemlje - poručio je predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin u svom obraćanju.
Svečanost otvaranja se završila velikim koncertom u novoizgrađenom amfiteatru „Grifon-arena“ sa pogledom na more, na kojem su nastupali najpoznatiji izvođači pravoslavne duhovne muzike.
Danas je ovaj kompleks, jedinstven po arhitektonskom, kulturnom i obrazovnom značaju, postao stvarnost. Igraće ogromnu ulogu ne samo u očuvanju pravoslavnog duhovnog nasleđa, već i u obrazovanju i vaspitanju novih pokolenja.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća nas da Bog otkriva nebeske misterije onima čija su srca spremna da prime istinu, otvarajući pogled na dva sveta u kojima vlada Njegova ljubav.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetog proroka Sofonija po starom kalendaru, dok po novom kalendaru proslavljaju Svetog proroka Ageja. Katolici se nalaze u Trećoj nedelji Adventa, Jevreji obeležavaju treći dan Hanuke, a u islamu je ovo dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim obavezama.
Pouka podvižnice sa Krita otkriva kako usrdno prizivanje Presvete Bogorodice i jednostavna molitva mogu obuzdati strah, osnažiti srce i čuvati čoveka ceo dan.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća nas da Bog otkriva nebeske misterije onima čija su srca spremna da prime istinu, otvarajući pogled na dva sveta u kojima vlada Njegova ljubav.
Pouka podvižnice sa Krita otkriva kako usrdno prizivanje Presvete Bogorodice i jednostavna molitva mogu obuzdati strah, osnažiti srce i čuvati čoveka ceo dan.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Susret patrijarha Porfirija i princa Gazija na obali Jordana i sećanje na kosovsko-metohijsku svetinju otvorili su put daru bez presedana - odluci jordanskog kralja da SPC ustupi zemljište na prostoru od izuzetnog značaja za hrišćane.