Na praznik Svetog kneza Vladimira, kada Rusija obeležava i dan svog krštenja, u muškom manastiru u Sevastopolju održane su svečanosti povodom manastirske slave i otvaranja kompleksa "Novi Hersones" koji spaja hrišćansku tradiciju sa savremenim tehnologijama.
Hersones Tavričeski (vizantijski Herson, Korzun u ruskim letopisima) ima direktnu vezu sa događajima iz 988. godine. Upravo je u ovom gradu, prema "Povesti minulih leta", Veliki knez Vladimir primio Svetu tajnu krštenja i venčao se sa vizantijskom princezom Anom, sestrom careva Vasilija II i Konstantina VIII. Hrišćanstvo je kasnije odredilo pravac razvoja cele Rusi, koja je preuzela tradicionalne duhovne vrednosti Vizantije. Upravo je Hersones postao kolevka pravoslavlja Ruske države.
Pres služba Krimske mitropolije
"Novi Hersones"
Na dan kada Rusija obeležava 1036. godišnjicu nacionalno-verskog praznika Krštenje Rusije, po blagoslovu patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila, svečano bogosluženje i liturgiju u Hersonesu služio je stalni član Svetog sinoda Ruske pravoslavne crkve, mitropolit naro-fominski, vikar patrijarha moskovskog i cele Rusije, uz sasluženje velikog broja arhijereja i sveštenstva Ruske pravoslavne crkve.
Pre početka Božanstvene liturgije, 12 arhijereja i više od 100 sveštenoslužitelja prošli su svečanom litijom kroz prostor hramovno-muzejskog kompleksa "Novi Hersones", od Muzeja hrišćanstva do Svetovladimirovog muškog manastira u Hersonesu Tavričeskom. Zgrade i objekti, ukupne površine 140.000 kvadratnih metara, smešteni su na 24 hektara pažljivo uređenog prostora, pretvorenog u jedinstveni vrtno-parkovski “ansambl”.
Pres služba Krimske mitropolije
"Novi Hersones"
Arhijereji su osveštali glavne objekte ovog hramovno-muzejskog kompleksa: Muzej hrišćanstva, antike i Vizantije, Krima i Novorosije, hram-park, amfiteatar "Grifon-arena" (koji je dobio naziv po predstavi "Grifon", koja je već postala zaštitni znak Hersonesa), rekonstruisani "Vizantijski kvart" iz vremena vladavine kneza Vladimira.
Litija je bila praćena nošenjem mnogih barjaka, bogoslužbenih predmeta, antiminsa, predmeta crkvenog inventara, lokalno poštovanih ikona, kovčežića sa česticama moštiju svetog apostola Andreja Prvozvanog, svetih mučenika Hersoneskih, svetih knezova Vladimira i Olge, Svetog Luke Krimskog.
Pres služba Krimske mitropolije
Spomenik Svetom knezu Vladimiru ispred impozantnog hrama koji mu je posvećen u "Novom Hersonesu"
Dva bela konja, upregnuta u vizantijsku kočiju, vukla su krstionicu sa svetom vodom, koju je protojerej Sevastopoljskog crkvenog okruga, protojerej Sergej Haljuta, zahvatao i delio sveštenoslužiteljima za osveštavanje brojnih objekata "Novog Hersonesa".
Zatim je usledio čin osvećenja Svetovladimirovog sabora, osvećenja spomenika Svetom knezu Vladimiru, postavljenog kod Svetovladimirovog sabora. Nakon toga je služena arhijerejska Božanstvena liturgija. Na sužbenoj jekteniji uznesene su posebne molitve i pročitana molitva za Rusiju.
Pres služba Krimske mitropolije
Liturgija u Hramu Svetog kneza Vladimira
Na bogosluženju su prisustvovali: punomoćni predstavnik predsednika Ruske Federacije u Južnom federalnom okrugu Vladimir Ustinov, ministar prosvete RF Sergej Kravcov, guverner grada Sevastopolja Mihail Razvožajev, predsednik Republike Krim Sergej Aksionov, kao i brojni drugi predstavnici federalnih i regionalnih vlasti, vojnici, mecene-dobrotvori, zvanice, svi koji su bili direktno uključeni u izgradnju hramovno-muzejskog kompleksa „Novi Hersones“.
Bogoslužbene pesme izveo je veliki mešoviti hor simferopolske i krimske eparhije pod upravom đakona Aleksandra Amerhanova.
Pres služba Krimske mitropolije
Crkveni hor doprineo je da svečanost bude velinčastvenija
Besedu vernicima održao je mitropolit simferopolski i krimski Tihon. U svom obraćanju vladika je posebno izrazio srdačnu zahvalnost svima koji su učestvovali u izgradnji „Novog Hersonesa“, kompleksa koji ima veliki značaj za Rusiju, ali i vaskoliki pravoslavni svet.
U svečanoj sali Sevastopoljske dečje škole umetnosti „Korzun“ održana je svečana ceremonija posvećena otvaranju hramovno-muzejskog kompleksa „Novi Hersones“. Mitropolit Nikandar je pročitao pozdravno pismo Patrijarha moskovskog i cele Rusije Kirila.
- Hersones Tavričeski, pored kojeg je izgrađen ovaj predivni kompleks, ima drevnu istoriju koja traje više od hiljadu godina. Već u 1. veku ovde je stigla svetlost Hristova: upravo na ovu zemlju je prognan Sveti Klement Rimski, jedan od 70 apostola. Ovde je tešio i poučavao druge osuđenike, ovde je sačekao i mučeničku smrt.
Skoro 8 vekova kasnije, po putu u Hazariju, Sveti Ćirilo i Metodije su pronašli svete mošti ovog svetitelja. Za širenje Jevanđelja među Slovenima solunska braća su prevela Sveto pismo i bogoslužbene knjige na lokalne jezike. U X veku u Hersonesu je kršten Sveti knez Vladimir. Zahvaljujući njegovoj odluci, dobili smo ne samo blago istinske vere i ušli u porodicu hrišćanskih naroda, već smo formirali i jedinstvenu državu. Upravo o velikoj snazi duhovnog i kulturnog jedinstva podseća nas danas ovaj hramovno-muzejski kompleks“, navodi se u pozdravnom pismu poglavara RPC Kirila.
Poruku predsednika Rusije Vladimira Vladimiroviča Putina pročitao je Vladimir Ustinov:
- Simbolično je da se danas u Sevastopolju otvara istorijsko-arheološki park „Hersones Tavričeski“. U kratkom roku ovde je stvoren savremeni, udobni prostor, restauriran je Svetovladimirov sabor, izgrađene su nove izložbene i muzejske platforme, organizovana su udobna mesta za odmor. Važno je da je ovaj projekat realizovan zahvaljujući zajedničkim naporima Ruske pravoslavne crkve, Vlade grada Sevastopolja i drugih regiona, naučnika i arhitekata, građevinara i volontera, uz aktivnu podršku poslovnih krugova i društvenih organizacija.
Želim da izrazim iskrenu zahvalnost svima koji su učestvovali u ovom jedinstvenom projektu. Uveren sam da će „Hersones Tavričeski“ postati jedan od glavnih turističkih i obrazovnih centara Krima i celokupne naše zemlje - poručio je predsednik Rusije Vladimir Vladimirovič Putin u svom obraćanju.
Svečanost otvaranja se završila velikim koncertom u novoizgrađenom amfiteatru „Grifon-arena“ sa pogledom na more, na kojem su nastupali najpoznatiji izvođači pravoslavne duhovne muzike.
Danas je ovaj kompleks, jedinstven po arhitektonskom, kulturnom i obrazovnom značaju, postao stvarnost. Igraće ogromnu ulogu ne samo u očuvanju pravoslavnog duhovnog nasleđa, već i u obrazovanju i vaspitanju novih pokolenja.
Spor u parohiji Sabornog hrama Svetog Save u Klivlendu prerastao je u višemesečni sukob zbog smene sveštenika i pitanja finansijske odgovornosti u Eparhiji istočnoameričkoj.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
Bez pompe i velikih reči, u molitvi i sabranosti, Sabor Svetog Jovana Krstitelja u ostroškoj svetinji protekao je kao retka prilika da se vera ne objašnjava - već doživi.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Pišinger je jednostavna, ali raskošna poslastica koja vekovima krasi slavske trpeze — savršena za sve koji vole spoj hrskavih oblandi i čokolade, uz miris doma i prazničnu toplinu.
Pripremite ove nežne kolačiće po receptu koji se čuva generacijama i otkrijte kako svaki zalogaj može da probudi sećanja, poveže porodicu i upotpuni praznično slavlje.
Osvećeno znamenje koje je potonulo pre plivanja pronađeno je dan kasnije i sada se čuva u hramu Svete Trojice, gde mu vernici prilaze na poklonjenje i celivanje.
Dok Jovanjdan u mnoge domove dolazi i kao krsna slava, Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već kao iskrena potreba da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Preteča Gospodnji jedini je svetac koji se u Pravoslavnoj crkvi proslavlja čak sedam puta godišnje – kroz praznike koji prate njegov život, služenje, stradanje i čudesnu istoriju njegove najveće svetinje.
Dok Jovanjdan u mnoge domove dolazi i kao krsna slava, Crkva podseća na molitvu koja se ne čita iz navike, već kao iskrena potreba da se čovek vrati sebi, veri i pokajanju.