CRKVA IZ 15. VEKA, A KLIMA-UREĐAJ IZ NOVOG MILENIJUMA: Slika iz svetinje u Smederevu iznenadila vernike (FOTO)
Inače, srednjovekovna crkva Uspenja Presvete Bogorodice nalazi se u centralnom delu Starog smederevskog groblja.
Inače, srednjovekovna crkva Uspenja Presvete Bogorodice nalazi se u centralnom delu Starog smederevskog groblja.
U jedinoj pravoslavnoj svetinji u Finskoj, mladići pronalaze smisao i duhovni mir, uprkos predviđanjima stručnjaka da će vera nestajati iz njihovih života.
Ne zna se mnogo ni o tome kome je ova drevna bogomolja bila posvećena.
Od više od 20 crkava koje su nekada stajale u selu, samo njih šest je preostalo, uključujući pet sa freskama.
O vremenu podizanja hrama i njegovom osnivaču nema podataka ni u drugim pisanim izvorima srednjeg veka, a prema narodnom predanju manastir je podigao despot Stefan Lazarević
Od neobičnih fresaka Presvete Bogorodice sa krilima i Svetog Hristofora sa psećom glavom, do čudesnih isceljenja i manastirskih proizvoda – otac Teofil za portal religija.rs otkriva tajne ovog duhovnog bisera.
Koncipirana je jednostavno kao jednobrodna građevina s poluobličastom apsidom i pevničkim prostorom i utvrđena za spomenik kulture 1948. godine.
Ovo je jedna od tri ikone koje je Bogorodica svojom rukom blagoslovila.
Kroz tri "upucane" freske, prikazuju dramatične događaje koji govore o krvavim i tragičnim momentima u istoriji nekadašnje Jugoslavije.
Hram Svetog Nikole je mesto okupljanja i nade za Srbe u Gnjilanu, a renoviran je zahvaljujući trudu naroda i sveštenika.
Otkriće drevne hrišćanske svetinje u Izraelu pruža ne samo uvid u istoriju vere, već i u jedinstveno umetničko nasleđe koje datira iz vremena rimskog i vizantijskog perioda, sa značajnim simbolima i blagoslovima sa svetih stranica Biblije.
Od ranog jutra kolone vernika slivale su se ka tumanskoj svetinji na presvlačenje moštiju Svetog Zosima, dok je posle liturgije ogromna litija krenula kroz šumu ka isposnici svetitelja.
Od Vaznesenjske crkve do Hrama Svetog Save slivala se nepregledna reka vernog naroda, dok je jedna od najvećih svetinja pravoslavlja prvi put posle više vekova proneta ulicama prestonice.
Čudotvorni pojas svečano je dočekan u porti Vaznesenjske crkve u Beogradu, uz najviše crkvene počasti i more vernika koje je ispunilo centar prestonice.
Rukopisi, ikone i predmeti iz Hilandara, ali i potpuno nova postavka u srcu prestonice, donose drugačiji pogled na jednu od najvažnijih ličnosti srpske istorije - Svetog Savu.
U jednoj kratkoj misli blaženopočivšeg patrijarha srpskog sadržano je merilo koje odvaja ravnodušnost od istinske ljudskosti.
Zašto ne nosi krst, kako mu se pravilno obraća i kada mu ne treba prilaziti - to su detalji koje većina vernika nikada nije učila.
Jevanđelja ga pominju samo u tragovima, a predanje mu pripisuje više identiteta, ko je bio Juda Jakovljev i zašto i dalje izaziva nedoumice među tumačima