printskrin youtube/zaboravljeni korijeniCrkva na Baščaršiji
Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi.
Stara srpska pravoslavna crkva u Sarajevu, posvećena Svetim Arhangelima Mihailu i Gavrilu, jedan je od najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Ova crkva, koja se često naziva i Crkvom na Baščaršiji, nalazi se u starom delu Sarajeva, u ulici Mule Mustafe Bašeskije, nedaleko od čuvene Baščaršije. Zanimljivo je da je crkva starija od samog grada, jer je podignuta još u 14. veku.
printskrin youtube/zaboravljeni korijeni
Crkva na Baščaršiji
Ona je deo stare Dabarske episkopije, koju je osnovao Sveti Sava, a njen kontinuitet postoji sve do danas, jer deluje unutar Mitropolije dabrobosanske. Ovaj dragoceni spomenik proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i smatra se najstarijim i jednim od najvrednijih kulturnih spomenika u Sarajevu.
Crkva je delimično ukopana u zemlju, pravougaonog je oblika, a zidovi su napravljeni od debelog krečnjaka. Na temeljima crkve nalazi se ranohrišćanska bazilika.
Najveća vrednost crkve čine, osim ikonostasa iz 17. veka, i delovi moštiju koje se čuvaju u njoj, među kojima su mošti Svetog Pantelejmona, Jakova Persijanaca, Svetog Trifuna, kao i Svete Tekle.
Predanje kaže da je ruka Svete Tekle, učenice apostola Pavla, donesena iz Svete zemlje u Srbiju, a darovao ju je patrijarh Arsenije Četvrti. Osim toga, crkvu krase i mošti jednog mladenca, odnosno jednogmesečne bebe. Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi. Posetioci, naročito oni koji nemaju dece ili koji mole za zdravlje svoje porodice, često dolaze da se pomole pred ovim moštima.
Crkva Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, poznata i kao crkva Svete Tekle, ujedno je i mesto okupljanja vernika svih vera koji dolaze da se pomole, a njena bogata istorija i tradicija čine je neizmerno dragocenom za sve posetioce Sarajeva.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Dok su bili na kampovanju, Heder Šmit Jaroč i njen suprug Dominik Jaroč primili su poziv od Hederine sestre Hajdi, koja im je saopštila neočekivanu i uzbudljivu vest.
Nakon značajnog boravka u Beogradu, sveta relikvija vraćena je u manastir gde vekovima osnažuje dušu srpskog naroda, uz dirljivo slovo mitropolita Atanasija o obnovi Crkve i životu u skladu sa Božanskim promisom.
U vreme mrsnih dana, kada se mirisi mlečnih jela i toplog hleba šire konacima, monahinje pripremaju salatu od sremuša — lekovitog zelenog dara prirode, koji u ovom receptu postaje hranljiv i lagan obrok, pogodan za doručak ili večeru.
U vreme strogog posta često ponestane ideja za ukusne obroke na vodi. Donosimo autentičan recept za paštetu od belog pasulja – kremastu, zasitnu i punu ukusa!
Ne morate se odricati bogatih ukusa ni tokom posta – kombinacija crvenog pasulja, prepečenih oraha i začina trpezu će učiniti bogatom vitaminima i vlaknima.
Legenda kaže da je Raka Milošević, dvorjanin despota Jovana Brankovića, krajem 15. veka na mestu današnjeg manastira ubio jelena, simbola monaške čistote, posle čega je, da bi se iskupio, odlučio da podigne manastir.
Sastanak je protekao u izuzetno pozitivnoj atmosferi, a ministri su istakli duboke veze dve zemlje, kao i višestruki značaj Manastira Svete Katarine na Sinaju kao duhovnog, verskog i kulturnog stuba.
Današnja izgled crkva je dobila 1876. godine, kada je sazidana spoljašnja priprata, a osim crkve u manastirskom kompleksu izgrađeni su i sačuvani stari konaci i drugi prateći objekti.
Nakon snažnog podrhtavanja tla u februaru, a zatim ponovo 7. juna, mnogi svetogorski manastiri upozoravaju da su ostavljeni bez adekvatne zaštite, dok se sveti prostor suočava s ozbiljnim oštećenjima i potpunim izostankom konkretnih mera.
Četvorodnevni simpozijum u Vatikanu obeležio 1700 godina od Prvog vaseljenskog sabora: papa Lav XIV pozivao na jedinstvo i sinodalnost svih hrišćana, dok pravoslavni glasovi upozoravaju na opasnosti relativizacije vere i gubitka svetootačkog nasleđa.