printskrin youtube/zaboravljeni korijeniCrkva na Baščaršiji
Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi.
Stara srpska pravoslavna crkva u Sarajevu, posvećena Svetim Arhangelima Mihailu i Gavrilu, jedan je od najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Ova crkva, koja se često naziva i Crkvom na Baščaršiji, nalazi se u starom delu Sarajeva, u ulici Mule Mustafe Bašeskije, nedaleko od čuvene Baščaršije. Zanimljivo je da je crkva starija od samog grada, jer je podignuta još u 14. veku.
printskrin youtube/zaboravljeni korijeni
Crkva na Baščaršiji
Ona je deo stare Dabarske episkopije, koju je osnovao Sveti Sava, a njen kontinuitet postoji sve do danas, jer deluje unutar Mitropolije dabrobosanske. Ovaj dragoceni spomenik proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i smatra se najstarijim i jednim od najvrednijih kulturnih spomenika u Sarajevu.
Crkva je delimično ukopana u zemlju, pravougaonog je oblika, a zidovi su napravljeni od debelog krečnjaka. Na temeljima crkve nalazi se ranohrišćanska bazilika.
Najveća vrednost crkve čine, osim ikonostasa iz 17. veka, i delovi moštiju koje se čuvaju u njoj, među kojima su mošti Svetog Pantelejmona, Jakova Persijanaca, Svetog Trifuna, kao i Svete Tekle.
Predanje kaže da je ruka Svete Tekle, učenice apostola Pavla, donesena iz Svete zemlje u Srbiju, a darovao ju je patrijarh Arsenije Četvrti. Osim toga, crkvu krase i mošti jednog mladenca, odnosno jednogmesečne bebe. Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi. Posetioci, naročito oni koji nemaju dece ili koji mole za zdravlje svoje porodice, često dolaze da se pomole pred ovim moštima.
Crkva Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, poznata i kao crkva Svete Tekle, ujedno je i mesto okupljanja vernika svih vera koji dolaze da se pomole, a njena bogata istorija i tradicija čine je neizmerno dragocenom za sve posetioce Sarajeva.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Bio je najbliži saputnik apostola Petra, zapisao je jedno od četiri Jevanđelja i doneo hrišćanstvo u Egipat, a zbog vere je prošao kroz strašna stradanja. Predanje kaže da mu se u tamnici javio sam Hristos pred poslednje trenutke života.
Ava Justin Popović govorio je o strahu, očajanju i trenucima kada čovek pomisli da više nema snage da ustane, ali i o pomoći koja, prema pravoslavnom učenju, nikada ne izostaje onome ko je prizove.
Nekada je ovo jelo bilo čest ručak u domovima širom Balkana, a danas ga mnogi ponovo otkrivaju zbog jednostavne pripreme, kremastog ukusa i topline koju donosi na porodičnu trpezu.
Poslednji ispraćaj 12-godišnjeg sina protojereja Ostoje Kneževića i popadije Viktorije duboko potresa vernike i bližnje, ostavljajući porodicu u tišini, molitvi i najtežem iskušenju koje jedan dom može da doživi.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Bez struje i ikakvih oznaka, crkva-brvnara kod Duba vekovima krije ruske ikone, ratne tajne i neobično predanje o sili koja ju je sklonila od očiju ljudi, a do nje se ne dolazi slučajno.
Dok jedni u njemu vide simbol zajedništva, drugi postavljaju pitanja o njegovom mestu u prostoru grada i značenju koje nosi u širem društvenom kontekstu.
U Sabornom hramu Hristovog Vaskrsenja služena zaupokojena liturgija za Jovana Kneževića, uz prisustvo mitropolita Joanikija i brojnih vernika; emotivni oproštaj nastavljen molitvom i ispraćajem ka manastiru Kosijerevo.
Eparhija zagrebačko-ljubljanska ne ostavlja prostor za relativizaciju – traži odgovornost, upozorava na posledice i ukazuje da je pogođeno nešto mnogo dublje od same svetinje
Dobrun kod Višegrada krije priču o monasima, carevima, razaranjima i obnovama koje prkose vremenu, mesto gde se slojevi istorije ne čitaju, nego osećaju pod nogama i u tišini zidova.
Profesor Bogoslovskog fakulteta u Foči otkriva kako tehnologija utiče na veru i ponašanje ljudi, zašto mreže mogu biti i korisne i opasne i gde počinje trenutak kada digitalno potiskuje ono suštinsko u čoveku.
U besedi za četvrtak 4. sedmice po Vaskrsu, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički podseća na razliku između onoga što prolazi i onoga što ostaje, otvarajući pitanje koje čovek retko postavlja sebi dok ne ostane bez svega.
Jedna duhovna poruka blaženopočivšeg grčkog mitropolita objašnjava kako se unutrašnji mir ne stiče pobedom u sukobu, već promenom pogleda na one koji nas povređuju.