printskrin youtube/zaboravljeni korijeniCrkva na Baščaršiji
Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi.
Stara srpska pravoslavna crkva u Sarajevu, posvećena Svetim Arhangelima Mihailu i Gavrilu, jedan je od najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Ova crkva, koja se često naziva i Crkvom na Baščaršiji, nalazi se u starom delu Sarajeva, u ulici Mule Mustafe Bašeskije, nedaleko od čuvene Baščaršije. Zanimljivo je da je crkva starija od samog grada, jer je podignuta još u 14. veku.
printskrin youtube/zaboravljeni korijeni
Crkva na Baščaršiji
Ona je deo stare Dabarske episkopije, koju je osnovao Sveti Sava, a njen kontinuitet postoji sve do danas, jer deluje unutar Mitropolije dabrobosanske. Ovaj dragoceni spomenik proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i smatra se najstarijim i jednim od najvrednijih kulturnih spomenika u Sarajevu.
Crkva je delimično ukopana u zemlju, pravougaonog je oblika, a zidovi su napravljeni od debelog krečnjaka. Na temeljima crkve nalazi se ranohrišćanska bazilika.
Najveća vrednost crkve čine, osim ikonostasa iz 17. veka, i delovi moštiju koje se čuvaju u njoj, među kojima su mošti Svetog Pantelejmona, Jakova Persijanaca, Svetog Trifuna, kao i Svete Tekle.
Predanje kaže da je ruka Svete Tekle, učenice apostola Pavla, donesena iz Svete zemlje u Srbiju, a darovao ju je patrijarh Arsenije Četvrti. Osim toga, crkvu krase i mošti jednog mladenca, odnosno jednogmesečne bebe. Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi. Posetioci, naročito oni koji nemaju dece ili koji mole za zdravlje svoje porodice, često dolaze da se pomole pred ovim moštima.
Crkva Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, poznata i kao crkva Svete Tekle, ujedno je i mesto okupljanja vernika svih vera koji dolaze da se pomole, a njena bogata istorija i tradicija čine je neizmerno dragocenom za sve posetioce Sarajeva.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Episkop Jerotej je u svom pozdravnom slovu zahvalio arhijerejima, sveštenstvu, sestrinstvu manastira, gostima i vernom narodu na radosti evharistijskog sabranja, a prazničnu besedu "proizneo" je vladika Heruvim.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Manastir Dajbabe kod Podgorice, u kojem počivaju mošti Svetog Simeona Dajbabskog, spolja izgleda kao skromna crkva uz planinu, dok se unutra kriju pećinski hodnici i freske naslikane na kamenu.
U okviru pokloničkog putovanja, posetili smo manastir u podnožju Prokletija, poklonili se moštima Svetog kralja Stefana Dečanskog i upoznali se sa duhovnim i kulturnim nasleđem jedne od najznačajnijih srpskih zadužbina.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Radovi su izvođeni na osnovu tehničke dokumentacije, uz ispitivanje kvaliteta materijala i nosivosti konstruktivnih elemenata, kaže se, između ostalog.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnom učenju porodica ima posebno mesto, a roditeljska odgovornost ne završava se na tome da deci samo obezbede sve što im je potrebno za život.