printskrin youtube/zaboravljeni korijeniCrkva na Baščaršiji
Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi.
Stara srpska pravoslavna crkva u Sarajevu, posvećena Svetim Arhangelima Mihailu i Gavrilu, jedan je od najvažnijih kulturno-istorijskih spomenika glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Ova crkva, koja se često naziva i Crkvom na Baščaršiji, nalazi se u starom delu Sarajeva, u ulici Mule Mustafe Bašeskije, nedaleko od čuvene Baščaršije. Zanimljivo je da je crkva starija od samog grada, jer je podignuta još u 14. veku.
printskrin youtube/zaboravljeni korijeni
Crkva na Baščaršiji
Ona je deo stare Dabarske episkopije, koju je osnovao Sveti Sava, a njen kontinuitet postoji sve do danas, jer deluje unutar Mitropolije dabrobosanske. Ovaj dragoceni spomenik proglašen je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine i smatra se najstarijim i jednim od najvrednijih kulturnih spomenika u Sarajevu.
Crkva je delimično ukopana u zemlju, pravougaonog je oblika, a zidovi su napravljeni od debelog krečnjaka. Na temeljima crkve nalazi se ranohrišćanska bazilika.
Najveća vrednost crkve čine, osim ikonostasa iz 17. veka, i delovi moštiju koje se čuvaju u njoj, među kojima su mošti Svetog Pantelejmona, Jakova Persijanaca, Svetog Trifuna, kao i Svete Tekle.
Predanje kaže da je ruka Svete Tekle, učenice apostola Pavla, donesena iz Svete zemlje u Srbiju, a darovao ju je patrijarh Arsenije Četvrti. Osim toga, crkvu krase i mošti jednog mladenca, odnosno jednogmesečne bebe. Prema predanju koje traje već dva veka, zla maćeha je bacila to dete niz stepenice, zbog čega se dete posvetilo i na kraju bilo pohranjeno u crkvi. Posetioci, naročito oni koji nemaju dece ili koji mole za zdravlje svoje porodice, često dolaze da se pomole pred ovim moštima.
Crkva Svetih Arhangela Mihaila i Gavrila, poznata i kao crkva Svete Tekle, ujedno je i mesto okupljanja vernika svih vera koji dolaze da se pomole, a njena bogata istorija i tradicija čine je neizmerno dragocenom za sve posetioce Sarajeva.
Zanimljivo je da ono, za čim većina ljudi juri u ovozemaljskom životu - novac, karijera, bogatstvo – pred smrt postaju nebitni i ostaju daleko u senci stvari koji se najčešće zanemaruju u životu.
Zapis iz „Srbskog kuvara“ otkriva jednostavan način pripreme hleba na kiselu vodu, čuvan u domaćinstvima i manastirima gde se testo mesi strpljenjem, a deli rukama uz osećaj zajedništva i blagoslova.
U crkvi Svete Petke, pred mnoštvom vernika, mitropolit šumadijski govorio o veri kao ličnom susretu sa Bogom i upozorio da bez istine nema ni mira ni izlaza iz očaja.
Dok su meštani tugovali za preminulim komšijom, zvuk pucnjave prekinuo je molitvu i odneo život protojereju Sergeju Kljahinu, ostavljajući šest ranjenih i duboku tugu među vernicima.
Selo Divejevo u Nižegorodskoj oblasti i manastir prepodobnog Serafima Sarovskog čuva priče o Svetoj kanavki, duhovnoj stazi za koju vernici veruju da je zaštićena od zla.
Predsednik Vrhovnog sabora Islamske zajednice Srbije otvara lične i duhovne teme – od značenja praznika, preko tišine posta i borbe sa sopstvenim egom, do sećanja na svoje odrastanje i poruka o snazi zajedništva među ljudima.
Od zajedničke molitve na musali do susreta za porodičnom trpezom, praznični dani donose posebnu kulturu ophođenja u kojoj svaka izgovorena čestitka nosi poruku poštovanja, vere i bliskosti među ljudima
Ketrin Krik je od audicija za filmove došla do punih arena i miliona pregleda, uz egzorcizme obećava isceljenja, dok verski analitičari upozoravaju da iza svega stoji zloupotreba vere i profit.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Svetog mučenika Kodrata Korintskog po starom i Sveštenomučenike Nikona po novom kalendaru. Katolici slave spomendan Svetog Turibija Mongrovejskog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju većeg opšteg praznika.
Arhiepiskop sumski Nikodim tvrdi da je telo patrijarha Filareta premešteno protivno njegovoj poslednjoj volji, dok dve crkvene strukture ulaze u otvoren sukob oko opela i mesta sahrane.