Dok koračate kroz unutrašnjost crkve, osećate dah prošlosti koji vas obuzima.
Zamislite sebe kako stojite pred zdanjem koje je svedok vekova, mesto gde se istorija i duh prošlosti isprepliću u jedinstvenom spoju lepote i tajni. Sa svojim srednjovekovnim korenima i delimično očuvanim živopisom, ova građevina se uzdiže kao jedno od najdragocenijih kulturnih blaga Srbije.
Dok koračate kroz unutrašnjost crkve, osećate dah prošlosti koji vas obuzima. Očaravajući arhitektonski detalji i pažljivo obnovljeni živopis vode vas na putovanje kroz vekove, otkrivajući tajne i priče koje su se ovde odigravale. Svaki korak je susret sa istorijom koja se oživljava pred vašim očima.
Jug Bogdanova - Latinska crkva
Wikipedia
Jug Bogdan
Jug Bogdanova, poznata i kao Latinska crkva, smeštena je u samom centru današnjeg Prokuplja, nedaleko od stare gradske crkve koja potiče iz kraja IX ili početka X veka. Ova impozantna građevina je verovatno podignuta sredinom XIV veka od strane lokalnog vlastelina, kao deo podgrađa Prokupačkog grada. Unutrašnjost crkve čuva delimično očuvane ostatke prelepog živopisa.
Latinska crkva je prošla kroz konzervatorsko-restauratorske radove, što je omogućilo njeno očuvanje u izvornom stanju. Danas je ova crkva pod zaštitom Republike Srbije kao spomenik kulture od velikog značaja. Posetioci imaju priliku da uživaju u arhitektonskim detaljima i preostalim delovima živopisa koji svedoče o bogatoj istoriji i kulturnom nasleđu ove regije.
Važno je napomenuti da je Latinska crkva, poznata i kao Jug Bogdanova, jedan od najznačajnijih verskih objekata u Prokuplju i privlači pažnju turista i ljubitelja kulturne baštine. Njena centralna lokacija čini je pristupačnom posetiocima koji žele da se upuste u fascinantno putovanje kroz prošlost i otkriju bogatu tradiciju Latinske crkve.
Naziv Crkve
Wikipedia
Jug Bogdanova crkva
Jug Bogdanova crkva nosi ime po legendarnom Jug Bogdanu, istorijskom županu Vratka Nemanjića, koji je prema narodnom predanju bio vladar ovog područja i sagradio Prokupačko utvrđenje. Ova bogata narodna tradicija je preneta kroz generacije i danas se može videti kako crkva nosi ime po ovom mitskom vođi. Njegovo ime nije samo povezano sa crkvom, već i sa najbolje očuvanom kulom nekadašnjeg utvrđenja, glavnom gradskom ulicom i obližnjim selom. Ova tradicija je čak simbolično prikazana i na grbu grada, što svedoči o dubokom korenu ove priče u lokalnoj kulturi.
Sa druge strane, Latinska crkva dobija svoje ime po Dubrovčanima ili Latinima, koji su tokom XVII i XVIII veka formirali svoju koloniju u Prokuplju. Kao katolici, oni su koristili ovu crkvu kao mesto za svoje bogosluženje koje se odvijalo na latinskom jeziku. Ovo je rezultiralo nazivom Latinska crkva, koji je postao deo bogate istorije ovog verskog objekta. Ova crkva predstavlja svedočanstvo o raznolikosti kulture i verskih tradicija koje su oblikovale Prokuplje tokom vekova.
Latinska Crkva - Živopis
Wikipedia
Jug Bogdanova crkva
Jug Bogdanova crkva, koja je podignuta sredinom XIV veka, nalazi se na vrhu uskog prevoja poznatog kao Brana. Ovaj prevoj predstavlja jedini kopneni prilaz brdu Hisar i utvrđenju koje se na njemu nalazi. Naziv Brana dolazi od posebnog prirodnog fenomena – reka Toplica menja svoj tok za 180 stepeni od prevoja i teče „unazad“, okružujući brdo Hisar sa tri strane, pre nego što nastavi svoj put ka istoku i Južnoj Moravi.
Mesto na kojem je crkva izgrađena ima dugu istoriju verskih objekata još pre njenog postojanja. Na temeljima crkve mogu se videti ostaci ranohrišćanske bazilike, dok je sama bazilika izgrađena na mestu hrama posvećenog Herkulu. Tokom arheoloških istraživanja na tom mestu, pronađena je statua Herkula. Veruje se da je Herkulov hram pripadao rimskom Hameumu, dok je bazilika bila deo vizantijskog Komplosa.
Jug Bogdanova crkva je mala jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom. Na zapadnoj strani se mogu videti temelji narteksa, a iznad ulaza se očuvala niša u kojoj je nekada bio prikaz sveca zaštitnika. Bočne strane crkve imaju male prozore slične puškarnicama. Korišćen je žućkasti kamen i crvenkasta opeka za gradnju crkve, što je tipično za vizantijsku arhitekturu. Ovaj stil gradnje je bio karakterističan za crkve Vardarskog i Moravskog stila srpske arhitekture.
Živopis u Jug Bogdanovoj crkvi je delimično očuvan. Pored pričanja narativnih scena, odlikuje ga svetao kolorit, snažni svetlo-tamni kontrasti i preciznost u crtežu. Iako delovi živopisa su izgubljeni tokom vremena, oni koji su ostali svedoče o lepoti i umetničkom majstorstvu koje je oblikovalo ovu crkvu.
Jedna od najlepših i najšumovitijih planina u regiji pravi je raj za ljubitelje hajkinga, ali i za one koji imaju problema sa plućima, jer, kao svojevrsna vazdušna banja, poseduje i lekovite moći.
Jerej Ruske pravoslavne crkve, teolog i misionar u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“, detaljno opisuje duhovnu prirodu demonske opsednutosti i ističe da je jedini put izlečenja vera, molitva i post.
Na ovom sabranju mitropolit Ignatije služio liturgiju, uručio odlikovanja i pozvao vernike da se sabiraju u svojim parohijskim hramovima, podsećajući da samo Gospod daruje život večni.
Veliki propovednik 19. veka nas uči da žalost nikada ne sme da prevlada veru i nadu u Boga: i kada je srce obuzeto tugom, molitva i nada otvaraju vrata utehe i smisla.
U regionalnom centru Vest Jorkšira čitava zajednica odlučila je da krene putem apostolske vere – prva liturgija već je služena, a uskoro sledi čin sabornog krštenja 34 vernika.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Otkrijte kako pivo pretvara ovo jednostavno jelo u ukusnu salatu sa istorijom dugom vekovima, zapisanu još 1855. u "Srbskom kuvaru" jeromonaha Jerotija iz Krušedola.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Veći deo bratstva manastira na Sinaju samoinicijativno je izabrao novu upravu i zatražio priznanje Jerusalimske patrijaršije, dok arhiepiskop Damjan, uz podršku grčke države, pokreće žalbu Vaseljenskoj patrijaršiji.
Predsednik MZ i istoimenog sela Gornje Luge u Andrijevici Božo Ćulafić.odlučio da s meštanima sela sagradi crkvu i da na taj način zaustavi nedaće koje godinama zavijaju u crno Gornje Luge.
Sveštenik Goran Nuhanović otkrio je kako obična štićenica staračkog doma, pred odlazak s ovoga sveta, kroz ispovest i pričešće doživela viziju nebeske svetlosti i prizvala prisustvo svetitelja.
Centar je takođe saopštio da je u njegovim obrazovnim programima u istom periodu učestvovalo 1.300 studenata, što potvrđuje njegovu sve značajniju ulogu u kulturnom povezivanju i obrazovanju.
Na praznik Svetih Zosima i Jakova, gospođa Vukotić iz Minhena ispričala kako su joj nestali bolovi nakon operacije, verujući da su joj tumanski svetitelji doneli isceljenje i novi život.
Arhijerej Ruske pravoslavne crkve upozorava da spasenje nije u pripadnosti Crkvi i formi, već u ljubavi, pravdi i milosrđu – delima koja mogu ispunjavati i oni van pravoslavlja, dok pojedini hrišćani ostaju samo na rečima.
U Srpskom kuvaru jeromonaha Jerotija Draganovića iz 1855. sačuvan je dragoceni zapis o jednostavnom, a raskošnom kolaču posta, koji spaja molitvu, duhovnost i toplinu domaće trpeze.
U besedi za 11. subotu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žiučki nas uči kako da prepoznamo unutrašnji nered, sačuvamo dušu i podseća da red dolazi samo iz Božjeg zakona.