Arhimandrit Kleopa u svom poučnom obraćanju objašnjava da će Hristos suditi svetu prema četiri zakona koja je Bog dao ljudima, u skladu sa onim što je svakome bilo otkriveno i povereno.
Mnogi vernici razmišljaju o tome po čemu će Gospod suditi ljudima na Strašnom sudu i da li će svi biti odgovorni na isti način.
Arhimandrit Kleopa u svom poučnom obraćanju objašnjava da će Hristos suditi svetu prema četiri zakona koja je Bog dao ljudima, u skladu sa onim što je svakome bilo otkriveno i povereno.
1. Zakon prirode ili zakon savesti
Govoreći o Božijem sudu, arhimandrit Kleopa ističe da prvi zakon predstavlja zakon prirode, odnosno zakon savesti. Prema njegovim rečima, savest je pravedni sudija kojeg je Bog usadio u svakog čoveka. Ona nije delo materije, već glas Božiji u čoveku koji ga neprestano opominje kada učini greh.
Kako objašnjava, ovaj zakon postoji u svakom čoveku, bez obzira na narod ili veru. Imaju ga i hrišćani i oni koji nisu upoznali Hrista, jer je Bog prilikom stvaranja položio zakon savesti u ljudsko srce. Po tom zakonu čovečanstvo je živelo pre nego što je dat pisani zakon.
Kao primer navodi Kaina, koji je nakon ubistva svog brata Avelja bio izobličen upravo sopstvenom savešću. Zbog učinjenog zločina pao je u očaj i priznao težinu svog greha. Tako i danas, ističe arhimandrit Kleopa, savest svakog čoveka opominje kada učini zlo i pita ga: "Zašto si učinio zlo?"
- Ovaj zakon prirode postoji i u Kinezima, i u hrišćanima, i u budistima, i u hinduistima, i u muslimanima. To je prvi zakon, koji je Bog položio u srce čoveka pri njegovom stvaranju i po njemu je svet živeo do pojave pisanog zakona - govorio je arhimandrit Kleopa.
2. Zakon stvaranja
Printscreen/Youtube/ Redeemer's Hand Ministries
Čovek je dužan da prepozna Božju silu
Drugi zakon jeste zakon stvaranja. Pozivajući se na Svetog Grigorija Niskog, arhimandrit Kleopa kaže da sama tvorevina svedoči o svom Tvorcu. Nebo, zemlja, sunce, mesec, mora, reke, planine, biljke, životinje i čitav poredak vasione ukazuju da svet nije nastao sam od sebe.
Ko je stvorio nebo i zemlju? Ko upravlja poretkom u prirodi i održava sklad u čitavoj vasioni? Odgovor je, kaže arhimandrit, samo jedan - dobri Bog, Tvorac svega vidljivog i nevidljivog. Zato čovek, posmatrajući stvoreni svet, treba da prepozna Božiju silu, da ga se boji i da mu bude poslušan "da nas on ne bi kaznio po svojoj pravdi".
3. Pisani Zakon - dat od Boga Mojsiju na Sinaju
Treći zakon jeste pisani Zakon koji je Bog dao proroku Mojsiju na Sinajskoj gori.
Shutterstock
Po Starom zavetu biće suđeno samo Jevrejima
Arhimandrit Kleopa objašnjava da će po ovom zakonu biti suđeno izabranom narodu, odnosno Jevrejima kojima je taj zakon bio dat.
4. Zakon ljubavi i savršenstva
Četvrti i poslednji zakon jeste zakon Blagodati - zakon savršenstva i ljubavi koji je doneo Gospod Isus Hristos. To je Sveto Jevanđelje i po njemu će, naglašava arhimandrit Kleopa, biti suđeno svim hrišćanima koji su kršteni u ime Presvete Trojice.
Arhimandrit Kleopa objašnjava da je prvi zakon prirodni i da je opšti za sve narode do kraja sveta. Drugi, zakon stvaranja, odgovara prvome.
- Po prvom i drugom zakonu biće suđeno svim narodima sveta, osim hrišćana i Jevreja. Po pisanom zakonu, tojest po Starom zavetu, biće suđeno Jevrejima. A po zakonu Blagodati i Jevanđelju biće suđeno nama, hrišćanima, zbog toga što je naš zakon savršeniji od svih ostalih. Ukoliko ga narušimo, pašće na nas veliki greh i očekivaće nas teže muke, nego one što ne znaju za Jevanđelje - tvrdio on i navodi:
Ruska pravoslavna crkva
Arhimandrit Kleopa
- Bog nam je tako namenio sličnog advokata. Ne obmanjujmo sebe, braćo, i ne govorimo da Bog ne zna šta radi svako od nas. Ti ne možeš reći da si bez greha, jer ti ne znaš za Jevanđelje, jer si Kinez, Turčin ili ateista. Neka si ti i neznabožac, ali savesti imaš i po njenom zakonu će ti se suditi. Božije tvorevine si video, i nijedanput se nisi zapitao ko je stvorio nebo, sunce, zemlju i sve ostalo, kako bi dublje razmislio i uplašio se Boga, koji je stvorio sve.
Gospod ne kažnjava, već otkriva istinu o nama. Poslednji sud nije proizvoljna presuda, već odraz našeg života – ljubav prema Bogu vodi u večnu radost, a udaljenost od Njega u duhovnu tamu.
U svojoj besedi za 10. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako strpljenje Boga krije duboku želju za spasenjem svake duše, pozivajući na iskreno pokajanje pre nepovratnog trenutka koji dolazi.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Peticija je predata crnogorskim državnim zvaničnicima, dok istorijski navodi i pismo mitropolita Amfilohija svedoče o starom hramu Svete Trojice i litijskoj tradiciji koja je vekovima okupljala vernike na vrhu Rumije.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
U pravoslavnoj tradiciji sveća je povezana sa Hristovim rečima: "Ja sam svetlost svetu; ko ide za mnom neće hoditi po tami, nego će imati svetlost života."
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.
Celivanje pokojnika je duboko ukorenjen hrišćanski, pre svega pravoslavni, običaj koji simbolizuje poslednji pozdrav, izraz ljubavi, opraštanja i vere u večni život i vaskrsenje.
Čovek ne može uvek da utiče na postupke drugih ljudi, da spreči neprijatnosti ili promeni ono što mu život donosi, ali može da se trudi da ne dozvoli da ga svaka reč, svađa ili prolazna teškoća udalji od spokojstva.
Njegovo stradanje dogodilo se u vreme kada su hrišćani bili izloženi strašnim progonima, a pred bezbožnim carem i njegovim zahtevima ostao je nepokolebljiv do poslednjeg trenutka života.
Odnos prema majci i ocu zauzima posebno mesto u hrišćanskom učenju, a jedna od deset Božjih zapovesti upravo nalaže: "Poštuj oca svojega i mater svoju".
Čovek često zaboravlja da nije dovoljno samo govoriti o dobru, već da se ono mora pokazati u odnosu prema drugima, naročito onda kada je teško ostati čovek.