Arhimandrit Kleopa u svom poučnom obraćanju objašnjava da će Hristos suditi svetu prema četiri zakona koja je Bog dao ljudima, u skladu sa onim što je svakome bilo otkriveno i povereno.
Mnogi vernici razmišljaju o tome po čemu će Gospod suditi ljudima na Strašnom sudu i da li će svi biti odgovorni na isti način.
Arhimandrit Kleopa u svom poučnom obraćanju objašnjava da će Hristos suditi svetu prema četiri zakona koja je Bog dao ljudima, u skladu sa onim što je svakome bilo otkriveno i povereno.
1. Zakon prirode ili zakon savesti
Govoreći o Božijem sudu, arhimandrit Kleopa ističe da prvi zakon predstavlja zakon prirode, odnosno zakon savesti. Prema njegovim rečima, savest je pravedni sudija kojeg je Bog usadio u svakog čoveka. Ona nije delo materije, već glas Božiji u čoveku koji ga neprestano opominje kada učini greh.
Kako objašnjava, ovaj zakon postoji u svakom čoveku, bez obzira na narod ili veru. Imaju ga i hrišćani i oni koji nisu upoznali Hrista, jer je Bog prilikom stvaranja položio zakon savesti u ljudsko srce. Po tom zakonu čovečanstvo je živelo pre nego što je dat pisani zakon.
Kao primer navodi Kaina, koji je nakon ubistva svog brata Avelja bio izobličen upravo sopstvenom savešću. Zbog učinjenog zločina pao je u očaj i priznao težinu svog greha. Tako i danas, ističe arhimandrit Kleopa, savest svakog čoveka opominje kada učini zlo i pita ga: "Zašto si učinio zlo?"
- Ovaj zakon prirode postoji i u Kinezima, i u hrišćanima, i u budistima, i u hinduistima, i u muslimanima. To je prvi zakon, koji je Bog položio u srce čoveka pri njegovom stvaranju i po njemu je svet živeo do pojave pisanog zakona - govorio je arhimandrit Kleopa.
2. Zakon stvaranja
Printscreen/Youtube/ Redeemer's Hand Ministries
Čovek je dužan da prepozna Božju silu
Drugi zakon jeste zakon stvaranja. Pozivajući se na Svetog Grigorija Niskog, arhimandrit Kleopa kaže da sama tvorevina svedoči o svom Tvorcu. Nebo, zemlja, sunce, mesec, mora, reke, planine, biljke, životinje i čitav poredak vasione ukazuju da svet nije nastao sam od sebe.
Ko je stvorio nebo i zemlju? Ko upravlja poretkom u prirodi i održava sklad u čitavoj vasioni? Odgovor je, kaže arhimandrit, samo jedan - dobri Bog, Tvorac svega vidljivog i nevidljivog. Zato čovek, posmatrajući stvoreni svet, treba da prepozna Božiju silu, da ga se boji i da mu bude poslušan "da nas on ne bi kaznio po svojoj pravdi".
3. Pisani Zakon - dat od Boga Mojsiju na Sinaju
Treći zakon jeste pisani Zakon koji je Bog dao proroku Mojsiju na Sinajskoj gori.
Shutterstock
Po Starom zavetu biće suđeno samo Jevrejima
Arhimandrit Kleopa objašnjava da će po ovom zakonu biti suđeno izabranom narodu, odnosno Jevrejima kojima je taj zakon bio dat.
4. Zakon ljubavi i savršenstva
Četvrti i poslednji zakon jeste zakon Blagodati - zakon savršenstva i ljubavi koji je doneo Gospod Isus Hristos. To je Sveto Jevanđelje i po njemu će, naglašava arhimandrit Kleopa, biti suđeno svim hrišćanima koji su kršteni u ime Presvete Trojice.
Arhimandrit Kleopa objašnjava da je prvi zakon prirodni i da je opšti za sve narode do kraja sveta. Drugi, zakon stvaranja, odgovara prvome.
- Po prvom i drugom zakonu biće suđeno svim narodima sveta, osim hrišćana i Jevreja. Po pisanom zakonu, tojest po Starom zavetu, biće suđeno Jevrejima. A po zakonu Blagodati i Jevanđelju biće suđeno nama, hrišćanima, zbog toga što je naš zakon savršeniji od svih ostalih. Ukoliko ga narušimo, pašće na nas veliki greh i očekivaće nas teže muke, nego one što ne znaju za Jevanđelje - tvrdio on i navodi:
Ruska pravoslavna crkva
Arhimandrit Kleopa
- Bog nam je tako namenio sličnog advokata. Ne obmanjujmo sebe, braćo, i ne govorimo da Bog ne zna šta radi svako od nas. Ti ne možeš reći da si bez greha, jer ti ne znaš za Jevanđelje, jer si Kinez, Turčin ili ateista. Neka si ti i neznabožac, ali savesti imaš i po njenom zakonu će ti se suditi. Božije tvorevine si video, i nijedanput se nisi zapitao ko je stvorio nebo, sunce, zemlju i sve ostalo, kako bi dublje razmislio i uplašio se Boga, koji je stvorio sve.
Gospod ne kažnjava, već otkriva istinu o nama. Poslednji sud nije proizvoljna presuda, već odraz našeg života – ljubav prema Bogu vodi u večnu radost, a udaljenost od Njega u duhovnu tamu.
U svojoj besedi za 10. ponedeljak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako strpljenje Boga krije duboku želju za spasenjem svake duše, pozivajući na iskreno pokajanje pre nepovratnog trenutka koji dolazi.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
Paroh podgorički govorio je o darovima koje čovek prima od Boga, odgovornosti koju oni nose, ali i o strahu koji ne sme da postane stanje iz kojeg čovek više ne vidi sopstvene mogućnosti.
U besedi iz 1964. godine svetitelj otkriva duboko značenje praznika i objašnjava kakvu vezu imaju Presveta Bogomajka, Hristova pobeda nad smrću, Sveto Pričešće i čovekov put ka spasenju.
Pravoslavni vernici danas obeležavaju Malu Gospojinu, po starom kalendaru, dok se po novom kalendaru obeležava Sveti apostol Kodrat. Katolička crkva obeležava Svetog apostola Mateja, dok Jevreji danas obeležavaju Jom Kipur, a muslimani nastavljaju mesec rebiul-ahir.
U besedi za ponedeljak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava nerazdeljivo jedinstvo Oca i Sina i pokazuje koliko je duboka razlika između ljubavi koja sjedinjuje i volje koja traži svoje.
Ako čovek ponižava druge, vređa ih, osuđuje i prema njima pokazuje prezir, ne može očekivati da će takav odnos ostati bez posledica po njegov duhovni život.
U besedi za 16. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje zbog čega je spasenje ljudi za Gospoda bilo poput hrane bez koje ne može da bude.
U besedi za utorak 16. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički tumači početak Jevanđelja po Jovanu i govori o Sinu Božjem kroz koga je sve stvoreno i koji je radi spasenja došao među ljude.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.
U besedi za ponedeljak 17. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava nerazdeljivo jedinstvo Oca i Sina i pokazuje koliko je duboka razlika između ljubavi koja sjedinjuje i volje koja traži svoje.
Pouka ruskog svetitelja govori o trenutku kada nas povreda i ljutnja potpuno savladaju, a sopstvena snaga više nije dovoljna da zaustavi ono što se događa u nama.
Sedmi Festival manastirskih proizvoda održan je 19. i 20. septembra ispred Hrama Svetog Save, gde su posetioci mogli da upoznaju rad monaških zajednica i da na jednom mestu vide njihove brojne proizvode.