KAKO DA PREPOZNATE KOJE MISLI SU OD BOGA, A KOJE OD ĐAVOLA: Varsanufije Optinski objasnio po čemu ćete ih uvek razlikovati
Reči velikog ruskog duhovnika otkrivaju zašto je stanje duše važno za duhovno rasuđivanje.
Oštra pouka svetitelja otkriva zašto žaljenje zbog učinjenog samo po sebi nije dovoljno i šta čovek mora da promeni da bi pokajanje zaista imalo smisla.
Čovek može da plače zbog svojih grešaka, da oseća grižu savesti i da obećava sebi da će se promeniti, a da ipak ostane isti. U pravoslavnom shvatanju, suze same po sebi nisu dokaz pokajanja ako za njima ne dođe promena života. Na tu opasnost upozorava i jedna oštra pouka Svetog Kozme Etolskog.
- Teško onima koji plaču i ne prestaju da greše, jer plaču bez koristi! - govorio je Sveti Kozma Etolski.
Njegove reči ne potcenjuju suze niti iskreno žaljenje zbog učinjenog. Naprotiv, one podsećaju da pokajanje nije samo osećanje bola zbog greha, već i spremnost da se čovek od njega udalji. Suze mogu biti početak, ali ako se posle njih sve nastavi po starom, čovek ostaje zarobljen u istom krugu.
Pouka Svetog Kozme zato je kratka, ali zahtevna: nije dovoljno žaliti zbog onoga što činimo pogrešno, potrebno je pokušati da to više ne činimo.
U tome je i njena težina: pravo pokajanje ne meri se količinom suza, već promenom koja posle njih nastupi.

Druga Poslanica Svetog apostola Pavla Korinćanima, začalo 180 (5,15-21)
15. I On za sve umre, da oni koji žive ne žive više sebi, nego Onome koji za njih umre, i vaskrse. 16. Zato mi od sada nikoga ne znamo po telu; a ako i poznasmo Hrista po telu, no sada ga više ne poznajemo. 17. Stoga, ako je ko u Hristu, nova je tvar; staro prođe, gle, sve novo postade. 18. A sve je od Boga, koji pomiri nas sa sobom kroz Isusa Hrista, i koji nam dade službu pomirenja,
19. jer Bog beše u Hristu koji pomiri svet sa sobom, ne uračunavši im grehe njihove, i metnuvši u nas reč pomirenja. 20. Umesto Hrista, dakle, molimo, kao da Bog poziva kroz nas: „Molimo u ime Hristovo - pomirite se sa Bogom. 21. Jer Njega, koji nije znao greha, učini grehom nas radi, da mi postanemo pravda Božija u Njemu.”
Jevanđelje po Marku, začalo 3. (1,16-22)
16. A hodeći pokraj mora Galilejskog vide Simona i Andreja brata njegova gde bacaju mreže u more; jer behu ribari. 17. I reče im Isus: „Hajdete za mnom, i učiniću vas da postanete lovci ljudi.” 18. I odmah, ostavivši mreže svoje, pođoše za njim. 19. I otišavši malo odande, ugleda Jakova Zevedejeva, i Jovana brata njegova, i oni u lađi krpljahu mreže. 20. I odmah ih pozva; i oni ostavivši oca svoga Zevedeja u lađi s najamnicima, pođoše za njim. 21. I dođoše u Kapernaum; i odmah u subotu ušavši u sinagogu učaše. 22. I divljahu se nauci njegovoj; jer ih učaše kao onaj koji vlast ima a ne kao književnici.
Reči velikog ruskog duhovnika otkrivaju zašto je stanje duše važno za duhovno rasuđivanje.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Jedna njegova pouka govori o opasnosti koja se ne prepoznaje po krstu, molitvi i izgovorenim rečima, već po onome što čovek čini kada ga niko ne posmatra.
Reči velikog svetitelja otkrivaju zašto je prvi korak u svetinju važniji nego što nam se čini.
Na kraju otac Bojan upozorava da stalno pucanje zbog sitnica ne može biti način života.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svete mučenike Trofima, Savatija i Dorimedonta po starom kalendaru, dok po novom obeležavaju Svetog sveštenomučenika Kiprijana. Katolička crkva proslavlja Svete anđele čuvare. Jevreji obeležavaju Hošana Raba, dok muslimani danas nemaju veliki praznik.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Na kraju otac Bojan upozorava da stalno pucanje zbog sitnica ne može biti način života.
U besedi za petak 18. sedmice po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava kako se u tim rečima otkriva istinita ljudska priroda Gospoda Isusa Hrista i zašto je, uprkos strahu od smrti, prihvatio put Golgote.
Razbojnik sa krsta i Hristov apostol našli su se na potpuno različitim stranama večnosti, a mitropolit objašnjava šta njihov primer govori o pokajanju, očajanju i našoj sklonosti da drugome prerano presudimo.
Brzina, rasuta pažnja i mehaničko izgovaranje reči mogu da udalje um od onoga što usne izgovaraju, a svetitelj savetuje kako da se tome suprotstavimo.
Na Belom kamenu iznad metohijske ravnice čuva se priča o srednjovekovnom čudu, starim rukopisima koji su stigli do Sankt Peterburga, ikonama iz različitih epoha i monahinjama koje danas čuvaju ovu svetinju.
Posle razaranja 2004. godine, u Prizren su se vratili učenici, nastava i crkveno pojanje, a obnovljeni kompleks danas ponovo služi svojoj prvobitnoj nameni.
U Pećkoj patrijaršiji raste crni dud star oko 750 godina koji čuva narodna kazivanja o opstanku i obnovi srpskog naroda na Kosmetu.
Crkva Pokrova Presvete Bogorodice podignuta je na mestu za koje predanje kaže da je kneginja Milica na njemu podigla oltar u spomen na kosovske junake, a sada je dobila dar koji treba da traje generacijama.
Nekada se kuvao bez mnogo komplikovanja, od namirnica koje su bile pri ruci, a upravo spoj povrća, začina i kremastog završetka daje mu poseban karakter.
Verski kalendar Srpske pravoslavne crkve za 10. mesec 2026. godine, sa detaljima o postu, slavama i danima posvećenim svetiteljima.
Od Začeća Svetog Jovana Preteče do Svetog Luke, porodični praznici nižu se tokom celog meseca, a jedan od najpoznatijih datuma ove godine pada u sredu i obeležava se uz post na ulju.