KAKO OTERATI TAMU KOJA NAS GUŠI: Sveti Porfirije Kavsokalivit upozorio da ne činimo ono što većina ljudi radi
Jedan od najvoljenijih pravoslavnih svetitelja ostavio je savet za trenutke kada nas obuzmu strah, nemir i unutrašnja borba.
Ruski svetitelj je upozoravao na stanje koje čoveka navodi da izgubi veru u Božiju milost, oproštaj i mogućnost da se posle svakog pada ponovo vrati na pravi put.
Kada čovek poveruje da za njega više nema izlaza, problem više nije samo u nevolji kroz koju prolazi. Očajanje tada počinje da određuje njegov pogled na život, druge ljude, ali i na Boga. Sveti Serafim Sarovski upravo zato nije blago govorio o ovom stanju, već ga je nazivao jednim od najpogubnijih duhovnih stanja.
- Nema goreg greha, i ništa strašnije i pogubnije od duha očajanja - govorio je Sveti Serafim Sarovski.
U pravoslavnom učenju tuga i očajanje nisu isto. Čovek može da pati, da bude pogođen gubitkom, da se suoči sa sopstvenim greškama i da ne zna kako dalje. Sve to ne znači da je izgubio veru. Očajanje nastupa kada se u srcu učvrsti uverenje da nema povratka, da oproštaj nije moguć i da trud više nema smisla.
Zato je pouka Svetog Serafima važna upravo onda kada čovek svoju prošlost i sadašnjost počne da posmatra samo kroz ono što je izgubio, pogrešio ili pretrpeo. Pravoslavlje ne negira težinu patnje, ali odbacuje misao da je patnja konačna presuda nad čovekom. Pokajanje ostaje moguće, promena ostaje moguća, a Božija milost nije ograničena ljudskim padom.
Očajanje ne rešava nijedan problem. Ono samo ubeđuje čoveka da rešenje više ne postoji. A upravo tu počinje borba za nadu.

Poslanica Svetog apostola Pavla Rimljanima, začalo 119 (15,30-33)
30. Ali vas molim, braćo, radi Gospoda našeg Isusa Hrista, i radi ljubavi Duha, da mi budete saborci molitvama Bogu za mene; 31. da se izbavim od nepokornih u Judeji, i da služenje moje za Jerusalim bude po volji svetima; 32. da s radošću dođem k vama, po volji Božijoj, i da se uspokojim s vama. 33. A Bog mira neka je sa svima vama. Amin.
Prva Poslanica Svetog apostola Pavla Solunjanima, začalo 270 (4,13-17)
13. Nećemo pak, braćo, da vam bude nepoznato šta je sa onima koji su usnuli, da ne biste tugovali kao oni koji nemaju nade. 14. Jer ako verujemo da Isus umre i vaskrse, tako će i Bog one koji su usnuli u Isusu dovesti s Njim. 15. Jer vam ovo kazujemo rečju Gospodnjom da mi koji budemo živi o dolasku Gospodnjem, nećemo preteći one koji su usnuli. 16. Jer će sam Gospod sa zapovešću, glasom arhanđela i sa trubom Božijom, sići s neba, i prvo će mrtvi u Hristu vaskrsnuti; 17. a potom mi živi koji ostanemo bićemo zajedno s njima uzneseni na oblacima u sretanje Gospodu u vazduhu, i tako ćemo svagda s Gospodom biti.
Jevanđelje po Mateju 73 (17,24-27; 18,1-3)
24. A kada dođoše u Kapernaum, pristupiše Petru oni što kupe didrahme, i rekoše: „Zar učitelj vaš ne daje didrahme?” 25. Petar reče: „Daje.” I kad uđe u kuću, preteče ga Isus govoreći: „Šta misliš, Simone? Carevi zemaljski od koga uzimaju porez ili carinu, od svojih sinova ili od tuđih?” 26. Reče mu Petar: „Od tuđih.” Reče mu Isus: „Znači, sinovi su oslobođeni. 27. Ali da ih ne sablaznimo, idi na more i baci udicu, i koju ribu prvu uhvatiš, uzmi je; i kad joj otvoriš usta, naći ćeš statir: uzmi ga te im podaj za mene i za sebe.”1. U onaj čas pristupiše učenici Isusu govoreći: „Ko je, dakle, najveći u Carstvu nebeskome?” 2. I dozva Isus dete, i postavi ga među njih, 3. i reče: „Zaista vam kažem, ako se ne obratite i ne budete kao deca, nećete ući u Carstvo nebesko."
Jedan od najvoljenijih pravoslavnih svetitelja ostavio je savet za trenutke kada nas obuzmu strah, nemir i unutrašnja borba.
Posle greške mnogi ostaju zarobljeni u krivici i beznađu, ali veliki gruzijski svetitelj podseća da pravi put nije očajavanje, već iskreno pokajanje i hrabar povratak Bogu
Veliki grčki svetitelj objašnjava da nevolje nisu samo teret koji čovek nosi, već trenutci u kojima se otkrivaju skrivene slabosti, jača vera i pronalazi dublji smisao stradanja.
Reči velikog ruskog duhovnika otkrivaju zašto je stanje duše važno za duhovno rasuđivanje.
Veliki ruski svetitelj ostavio je savet koji i danas privlači pažnju vernika: čovek mora da čuva svoje srce od očajanja, gneva i udaljavanja od Boga.
Veliki ruski svetitelj podseća da uzrok nemira često ne dolazi iz sveta koji nas okružuje, već iz sopstvenog srca, i ostavlja pouku o putu ka unutrašnjoj tišini i duhovnoj snazi.
Kada čovek misli da je predaleko od Boga, ove reči ruskog svetitelja vraćaju nadu.
Prirodni lekovi, molitve i zdrave navike – saveti koji povezuju telo i veru za pravu zaštitu od negativnosti
Okupljanje povodom sećanja na pokojnika nije samo porodični običaj, već pre svega trenutak molitve, sećanja i utehe
Iako traje kratko, ovaj post ima veliki duhovni značaj i vekovima okuplja vernike u pripremi za praznik posvećen Presvetoj Bogorodici.
Crkva vekovima uči da odgovor na svakodnevni nemir ne počinje u boljoj organizaciji vremena, već u odnosu čoveka sa Bogom.
Arhimandrit Kleopa u svom poučnom obraćanju objašnjava da će Hristos suditi svetu prema četiri zakona koja je Bog dao ljudima, u skladu sa onim što je svakome bilo otkriveno i povereno.
Šestorica osumnjičenih uhapšena su zbog incidenta u manastiru Svetog Jakova, dok hrišćanski predstavnici upozoravaju na sve učestalije nasilje nad vernicima i svetinjama u Jerusalimu.
Posebnu umetničku vrednost predstavlja ikonostas od orahovog drveta, izrađen 1833. godine.
Dok se sa roditeljima pripremaju za odlazak kod kumova na slavu, Stefan i Uroš kreću u potragu za tajnom koja vodi do najvećeg blaga.
Mnogi koji prolaze kroz Himaru zastaju da se pomole, zapale sveću i odaju poštovanje svetitelju čiji je život bio posvećen služenju Bogu i narodu.
Pašteta od prirodnih sastojaka priprema se jednostavno, a u sebi spaja ukuse i blagodeti biljaka koje su naše bake dobro poznavale.
Crkva vekovima uči da odgovor na svakodnevni nemir ne počinje u boljoj organizaciji vremena, već u odnosu čoveka sa Bogom.
Praznik Svetih prebilovačkih i ostalih hercegovačkih mučenika okupio je Crkvu i narod u selu koje je prošlo kroz najteža iskušenja 1941. godine, ali je iz pepela ponovo vaskrslo kao simbol vere, nade i nepokolebljivog pamćenja.