ZAŠTO U TRENUTKU ISHODA DUŠE IZ TELA IZ ČOVEKOVIH OČIJU TEKU SUZE: Starac Jefrem o susretu koji nas sve čeka u momentu smrti
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.
Prepoznavanje sopstvenih slabosti, prema pravoslavlju, jedan je od koraka na putu ka njihovom prevazilaženju.
Čistota srca u pravoslavlju ne ogleda se samo u rečima i delima, već i u mislima, osećanjima i odnosu prema drugim ljudima.
Zavist, zloba, osuđivanje i nezadovoljstvo mogu da otkriju ono što čovek nosi u sebi, čak i kada pred drugima pokušava da ostavi drugačiji utisak. U pravoslavnom učenju, rad na sopstvenom srcu predstavlja važan deo duhovnog života, a prepoznavanje sopstvenih slabosti jedan je od koraka na putu ka njihovom prevazilaženju.
Čovek često lakše primećuje tuđe greške nego sopstvene.
Tuđe postupke može brzo da osudi, dok za svoje ponašanje pronalazi opravdanja. Kada ga neko uvredi, u njemu se mogu javiti ljutnja, ogorčenost i želja da uzvrati istom merom. Zavist se pojavljuje kada tuđi uspeh doživljava kao sopstveni gubitak, a roptanje kada teško prihvata okolnosti u kojima se nalazi.
U pravoslavlju se čistota srca ne svodi samo na spoljašnje ponašanje, već podrazumeva i unutrašnju borbu sa mislima i osećanjima koja čoveka udaljavaju od ljubavi prema bližnjima. Zbog toga je važno da čovek prepozna šta se u njemu događa i da ne zanemaruje svoje duhovne slabosti.
O tome je govorio i starac Jefrem Arizonski, ukazujući na to da za sticanje čistote srca nije presudno formalno obrazovanje, već prepoznavanje onoga što se u čoveku javlja i potreba da se sa tim suoči.
- Kad god u sebi primetimo zlobu, zavist, osuđivanje, roptanje, ili bilo šta demonsko, moramo shvatiti da nemamo čisto srce. Činjenica da smo uvređeni, uznemireni i ogorčeni, pokazuje da naše srce nije čisto. Čoveku nije potrebno nikakvo veliko znanje niti obrazovanje, da bi dostigao čistotu srca!
Bonus video
Kako uče Sveti oci, nije strašan sam kraj života, već stanje duše u kojem čovek dočekuje taj trenutak.
Crkva uči da strah nije dat čoveku da ga porazi, već da kroz njega nauči da se još više približi Bogu.
Gledajući tuđe imanje, položaj, ugled ili bogatstvo, mnogi zaboravljaju da svako nosi svoj krst, svoje borbe i svoj put pred Bogom.
Ništa se ne dešava bez Božijeg dopuštenja, govorio je starac Jefrem.
Hrišćanin je pozvan da svojim ponašanjem svedoči Hristovu ljubav, čak i onda kada je suočen s nerazumevanjem ili neprijateljstvom.
Pravoslavna vera nije spojiva sa sujeverjem.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
U pravoslavnom učenju, odnos prema bližnjem zauzima važno mesto u duhovnom životu.
Tumačeći prvi psalam, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se mudrost ne meri samo znanjem i kako nas nesklad sa voljom Božjom može odvesti u greh.
Reči blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla otkrivaju zašto sujeta i gordost dovode do nesporazuma i kako da sačuvamo unutrašnji mir čak i kada nas drugi provociraju.
Veliki ruski podvižnik govorio je o značaju obraćanja Presvetoj Bogorodici u trenucima straha, nemira i životnih iskušenja.
U besedi za sredu 20. sedmice po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava kako loša pomisao prerasta u greh, a loš primer može da odvede i druge na stranputicu.
Prepoznavanje sopstvenih slabosti, prema pravoslavlju, jedan je od koraka na putu ka njihovom prevazilaženju.
Obeležamo praznik posvećen čudesnom javljanju Majke Božje u carigradskoj crkvi Vlaherni.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Pravoslavna vera poziva čoveka da se ne predaje očajanju i strahu zbog porodične prošlosti, već da svoj život usmerava prema Bogu.
Reči blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla otkrivaju zašto sujeta i gordost dovode do nesporazuma i kako da sačuvamo unutrašnji mir čak i kada nas drugi provociraju.
Njihovo žitije govori o mladiću koji je želeo da osvoji Justinu po svaku cenu, ali i o preobražaju čoveka koji je napustio dotadašnji put i postao Hristov služitelj.
Brojna pitanja prate veliki bogorodični praznik koji se obeležava 14. oktobra po gregorijanskom kalendaru.