Veliki duhovnik 20. veka upozorava na reakcije koje često pravdamo tuđim postupcima, ne sluteći šta one otkrivaju o našem duhovnom stanju i zašto je važno da ih prepoznamo na vreme.
Uvređenost, zavist i ljutnja lako se pravdaju tuđim postupcima, pa čovek retko zastane da ispita šta se u tom trenutku događa u njegovom srcu. Starac Jefrem Arizonski u jednoj pouci podseća da put ka čistoti srca ne počinje sticanjem znanja, već iskrenim suočavanjem sa sobom.
„Kad god u sebi primetimo zlobu, zavist, osuđivanje, roptanje ili bilo šta demonsko, moramo shvatiti da nemamo čisto srce. Činjenica da smo uvređeni, uznemireni i ogorčeni pokazuje da naše srce nije čisto. Čoveku nije potrebno nikakvo veliko znanje niti obrazovanje da bi dostigao čistotu srca”, govorio je starac Jefrem Arizonski.
Prvi korak je iskrenost prema sebi
Borba sa sopstvenim pomislima i strastima počinje onda kada prestanemo da opravdavamo svaku svoju reakciju. Lako je pronaći razlog za ljutnju, objasniti zavist tuđim uspehom ili osudu predstaviti kao brigu za druge. Mnogo je teže priznati da problem nije uvek samo u onome što nam je neko učinio već i u onome što se zbog toga pokrenulo u nama.
Pouka starca Jefrema ne poziva na poricanje nepravde niti na prihvatanje svega bez rasuđivanja. Ona usmerava pažnju na sopstveno srce, jer čovek može biti u pravu u nekom sporu, a ipak dopustiti da ga obuzmu mržnja, ogorčenost ili želja da drugome uzvrati istom merom.
Čistota srca ne počinje onda kada nestanu ljudi koji nas ljute, već kada prestanemo da svoje slabosti prepoznajemo samo u drugima.
Čitanje Jevanđelja za petak 20. sedmice po Duhovima
Foto: SPC
Jevanđelje
Poslanica Svetog apostola Pavla Filipljanima, začalo 245 (3,8-19)
8. No šta više, ja i smatram sve za štetu prema prevashodnome poznanju Hrista Isusa, Gospoda mog, radi koga sam sve ostavio, i smatram sve za trice, da bih Hrista dobio. 9. i da se nađem u Njemu ne sa svojom pravednošću koja je od zakona, nego onom koja je po veri u Hrista, pravednošću od Boga na osnovu vere; 10. da poznam Njega i silu vaskrsenja njegova i udeo u njegovim stradanjima, saobražavajući se smrti njegovoj, 11. da bih kako dostigao u vaskrsenje mrtvih.
12. Ne kao da to već postigoh ili se već usavrših, nego stremim ne bih li to dostigao, kao što mene dostiže Hristos Isus. 13. Braćo, ja za sebe ne mislim još da sam to dostigao; jedno pak činim: što je za mnom zaboravljam, a stremim za onim što je preda mnom, 14. i trčim prema cilju radi nagrade nebeskoga prizvanja Božijeg u Hristu Isusu. 15. Mi, dakle, koji smo savršeni, ovako da mislimo; ako li što drugačije mislite, i ovo će vam Bog otkriti.
16. Uostalom, ono što smo dostigli, toga pravila da se držimo i isto da mislimo. 17. Ugledajte se na mene, braćo, i gledajte na one koji tako žive kao što nas imate za primer. 18. Jer mnogi, za koje vam mnogo puta govorih, a sad i plačući govorim, vladaju se kao neprijatelji krsta Hristova; 19. njihov je kraj pogibao, njihov bog je trbuh, i slava u sramoti njihovoj, oni misle ono što je zemaljsko.
Jevanđelje po Luki, začalo 32. (7,31-35)
31. A Gospod reče: „S kime ću, dakle, uporediti ljude ovoga roda, i kome su slični? 32. Slični su deci što sede na trgu i dovikuju jedni drugima govoreći: 'Svirasmo vam, i ne igraste; naricasmo vam, i ne plakaste.' 33. Jer je došao Jovan Krstitelj koji heba ne jede niti vina pije, a vi govorite: 'Demon je u njemu'. 34. Došao je Sin Čovečiji koji i jede i pije, a vi kažete: 'Gle čoveka izjelice i pijanice, druga carinicima i grešnicima'. 35. I bi opravdana premudrost od sve dece njene.”
Jedna jevanđelska priča ruši uverenje da možemo znati ko je izgubljen, a ko će se promeniti, jer ono što danas vidimo kod nekoga ne mora biti njegova poslednja stranica.
Njegove reči otvaraju pitanje koje se često prećuti kada nestanu bliskost, strpljenje i razumevanje, a odgovor ne upućuje prvo na drugoga, već na naš odnos prema Bogu.
Pravoslavni podvižnik objašnjava zašto je važno prepoznati sopstvene slabosti, osloboditi se potrebe da uvek budemo u pravu i kroz smirenje se otvoriti za Božju blagodat.
Reči blaženopočivšeg srpskog patrijarha Pavla otkrivaju zašto sujeta i gordost dovode do nesporazuma i kako da sačuvamo unutrašnji mir čak i kada nas drugi provociraju.
Veliki duhovnik 20. veka upozorava na reakcije koje često pravdamo tuđim postupcima, ne sluteći šta one otkrivaju o našem duhovnom stanju i zašto je važno da ih prepoznamo na vreme.
Mitropolija Grevene Grčke pravoslavne crkve razrešila ga je dužnosti nakon prijave 43-godišnje žene, dok on negira da je zloupotrebio njene intimne snimke.
Veliki gruzijski svetitelj ostavio je snažnu poruku o osuđivanju, dobroti i ljudskim slabostima, otkrivajući zašto osuda ne popravlja onoga kome je upućena, već najpre menja naše sopstveno srce.
Veliki svetogorski duhovnik podseća da pravi nemir ne dolazi samo spolja, već iz naših misli i odnosa prema drugima, a put ka miru vodi kroz smirenje i ljubav.
Mitropolija Grevene Grčke pravoslavne crkve razrešila ga je dužnosti nakon prijave 43-godišnje žene, dok on negira da je zloupotrebio njene intimne snimke.
Tumačeći prvi psalam, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se mudrost ne meri samo znanjem i kako nas nesklad sa voljom Božjom može odvesti u greh.
U ovu svetinju na Kosovu i Metohiji svakodnevno stižu poklonici iz svih krajeva, a gostoljubivi domaćini poručuju da im ništa nam ne trebate, samo Srbi posećuju svetinje u što većem broju.
Šest jaja, šest kašika šećera i šest kašika brašna dovoljno je za mekan biskvit sa omiljenim voćnim filom, bez komplikovanog merenja i dugog zadržavanja u kuhinji.
Tumačeći prvi psalam, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički objašnjava zašto se mudrost ne meri samo znanjem i kako nas nesklad sa voljom Božjom može odvesti u greh.