Nekadašnji reprezentativac i prvotimac Crvene zvezde, krstio se u 22. godini, a u 33. je doživeo potpunu transformaciju i krenuo duhovnim putem, na kome služi kao primer da istinska sreća i ispunjenje dolaze iz duhovne posvećenosti.
Nekadašnji fudbalski reprezentativac i prvotimac Crvene zvezde Dragan Bogavac, povukao se iz javnosti i potpuno posvetio veri, pružajući inspiraciju svojom duhovnom transformacijom. Rođen 1980. godine u Bijelom Polju, Dragan je započeo fudbalsku karijeru u FK Breskovo, da bi potom nastavio u pljevaljskom Rudaru, gde je prvi put skrenuo pažnju fudbalske javnosti.
Njegov put do slave došao je kroz crveno-beli dres Crvene zvezde. Posle uspešnog perioda u Zvezdi, Bogavac je nastavio karijeru u inostranstvu, noseći dresove nekoliko evropskih klubova. Međutim, 2012. godine vratio se u Srbiju, pridruživši se ekipi OFK Beograda, gde je završio svoju aktivnu fudbalsku karijeru.
Printscreen
Dragan Bogavac igrao je u Crvenoj zvezdi od 2002. do 2005.
Krstio se sa 22 godine, što je za mnoge već zrela faza života, ali za Dragana je to bio samo početak njegovog duhovnog putovanja. Krstio ga je tadašnji episkop, sada mitropolit Joanikije, što je bio značajan trenutak u njegovom životu. Ipak, pravi preokret i potpuna posvećenost veri dogodili su se kada je napunio 33, godine u kojima je Isus Hrist postradao za ljudski rod.
- Preokret se dogodio u 33. godini. Do tad nisam toliko verovao u Hrista, samo sam postio sredom i petkom. Nisam sebe video u crkvi i nisam prepoznao Hrista, ali izgleda da mora neka muka da nas spopadne da bismo spasili svoju dušu. To se dogodilo kada sam se lečio posle operacije Ahilove tetive kada sam ostavio fudbal. To su bili tužni dani za mene, ali dolazi radost jer sam spoznao Hrista - ispričao je Bogavac u emisiji “Dok anđeli spavaju”, a potom je otkrio da je prvi put otišao na Svetu Goru na poziv svog kuma Branka Boškovića.
Printscreen/Youtube/Dok anđeli spavaju
Prvi put je otišao na Svetu Goru na poziv svog kuma Branka Boškovića
- Kum mi je rekao da idemo u Hilandar, jer su ga pozvali jedan sveštenik i njegov kum. Prvo sam pomislio šta ću tamo, što bih išao? Došao sam kući I nisam ni pomišljao da idem na Svetu goru. Uključio sam televizor i neko je pričao o Hilandaru. Pogledam, da li je ovo moguće? Nije prošlo svega par minuta i objasnim Boškoviću da bih išao.
Otišli smo i kad sam tamo kročio, obuzelo me je neko smirenje. Gledam one monahe i ne znam ništa... Probudio sam se ujutru i slušao kako pevaju kanone, ja ništa ne razumem, ali osetim da su mi suze krenule. Rekao sam sebi da je to baš lepo i sve se promenilo. Fudbal me više nije zanimao – rekao je u emisiji “Dok anđeli spavaju” Dragan Bogavac koji je u trenutku kada je mnogima karijera na vrhuncu, odabrao drugačiji put.
Povukao se iz svetla reflektora, iz gužve stadiona i sjaja profesionalnog sporta, kako bi se posvetio mirnijem, ali nimalo manje značajnom životu vere. Njegova transformacija od fudbalske zvezde do posvećenika veri svedoči o dubokim unutrašnjim promenama koje su ga vodile ka ovom duhovnom putu, na kome služi kao primer da istinska sreća i ispunjenje dolaze iz duhovne posvećenosti i vere.
Dok milioni širom sveta slave Helouvin kao veseli maskenbal, pravoslavni sveštenik apeluje da taj praznik ima mračne, paganske korene i da nema mesta u hrišćanskom domu.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.
Iguman manastira Svetog Nikole, otac Ignjatije, tvrdi da znakovi sa glinenih pločica prikazuju geometrijske obrasce, a ne reči, otvarajući novu perspektivu na jednu od najvećih arheoloških dilemma.
U kuhinjama pravoslavnih domaćica, ova čorba se pripremala s ljubavlju – za praznike, slave i nedeljne porodične ručkove. Sada je pravo vreme da je ponovo otkrijete i spremite po originalnom receptu iz tradicije srpske kuhinje.
Od pažljivo prženog luka do mirisa ljute paprika - otkrijte tajnu starinskog monaškog ribljeg paprikaša koji spaja duh pravoslavnog života i prazničnih trpeza.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Divac je na Svetu goru došao zajedno sa članovima Upravnog odbora i saradnicima fondacije – Čuvajmo Hilandar fondacija SAD, a sastao se sa arhimandritom Metodijem i monasima srpske carske lavre.
U Hilandaru su ubrani i blagosloveni plodovi čudotvorne loze Svetog Simeona. Grožđe se osvećuje za Krstovdan, a vernicima se deli uz molitvu i uputstvo.
Najstariji sin Mite Pantića iz serijala „Tesna koža“, glumac Gojko Baletić, svedočio je o svom duhovnom putovanju kroz Svetu goru i Svetu zemlju, gde je pronašao blagodet, snagu vere i novu perspektivu za život.
Opštežiće se svakako vezuje za drevno monaško predanje, a idioritmijski poredak je karakterističan za prelomne istorijske trenutke, doba pozne Vizantije i period turske vlasti.
Dok milioni širom sveta slave Helouvin kao veseli maskenbal, pravoslavni sveštenik apeluje da taj praznik ima mračne, paganske korene i da nema mesta u hrišćanskom domu.
Na mrežama kruže snimci "svetitelja" i "monaštva" koji pozivaju vernike da napišu Amin ili kliknu za „blagoslov“, a starešina hrama Svete Trojice u Mudrakovcu upozorava da je to duhovna manipulacija koja koristi tehnologiju i emocije da bi vam izvukla novac.
Iguman manastira Svetog Nikole, otac Ignjatije, tvrdi da znakovi sa glinenih pločica prikazuju geometrijske obrasce, a ne reči, otvarajući novu perspektivu na jednu od najvećih arheoloških dilemma.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Na blagoslovenom mestu gde se spajaju Dunav i Sava, patrijarh srpski služio je liturgiju i predvodio litiju do kapele Svete Petke, pozvavši vernike da se saberu u veri i Hristovu reč postave kao temelj života.
Od molitava za zdravlje i porodičnu sreću do isceljenja koja se prepričavaju generacijama — žene širom Srbije svedoče kako im je Sveta Petka vratila snagu, veru i mir u srcu.
Uz nekoliko sastojaka i malo strpljenja, svaka domaćica može da oblikuje ruže, listiće i cvetove od testa koji će slavski kolač pretvoriti u istinski simbol vere, lepote i porodičnog blagoslova.
Sveti Nikolaj Ohridski i Žički u besedi za 21. četvrtak po Duhovima prikazuje kako greh gnoji dušu i zašto je čišćenje uma prvi korak ka miru i Božjoj svetlosti.
Ajete iz sure Eš-Šura (42:52 53) podsećaju da Božija objava može otvoriti srce, usmeriti dušu ka Pravom putu i osvetliti odluke čak i kada ljudsko znanje nije dovoljno.