GIL COHEN-MAGEN / AFP / ProfimediaPatrijarh jerusalimski Teofil
Tokom onlajn skupa solidarnosti, poglavar Jerusalimske patrijaršije je apelovao na globalnu posvećenost hrišćanskim vrednostima i naglasio duhovnu odgovornost za očuvanje mira na Bliskom istoku.
U jeku rastućih tenzija u pojasu Gaze, patrijarh jerusalimski Teofil uputio je poziv na pomirenje tokom onlajn skupa solidarnosti u Svetoj zemlji, koji je organizovao Svetski savet crkava. U vremenu kada svet svedoči pogoršanju stanja na Bliskom istoku, patrijarh Teofil je naglasio značaj globalne posvećenosti i hrišćanskog prisustva u ovom regionu, posebno u Jerusalimu, opisujući to kao prioritet „od najveće važnosti“.
U svom obraćanju, patrijarh Teofil je podsetio na duhovnu odgovornost onih koji služe reči Gospodnjoj.
- Kao sluge reči Gospodnje, molimo se za mir, pravdu i pomirenje - istakao je patrijarh, dodajući da trenutna situacija predstavlja opasnost ne samo za region Bliskog istoka i Svetu zemlju, već i za ceo svet.
- Naša je moralna obaveza kao duhovnika da promovišemo i služimo vrednostima Jevanđelja.
GIL COHEN-MAGEN / AFP / Profimedia
Jerusalimski patrijarh Teofil
Patrijarh je takođe istakao da je ovaj skup osmišljen kako bi poslao snažnu poruku mira i pomirenja svetu, ali i ljudima koji su direktno pogođeni sukobima u Svetoj zemlji.
- Ovaj skup ima za cilj da pošalje poruku celom svetu i ljudima ovde, poruku mira i pomirenja – ako dolazi iz naših srca, verujem da će Gospod čuti naše molitve - rekao je patrijarh Teofil.
Reči patrijarha Teofila osvetljavaju put kroz tminu konflikta, podsećajući sve vernike i ljude dobre volje da pomirenje i mir nisu samo politički ciljevi, već duhovna zaduženja, duboko ukorenjena u veri i univerzalnim vrednostima koje treba negovati. U ovom vremenu nesigurnosti, njegov poziv odjekuje kao podsećanje na važnost duhovnog jedinstva i zajedničkog napora ka očuvanju mira u Svetoj zemlji i šire.
Poljoprivrednik iz Portugala, otac sedmoro dece i čovek koji je druge vodio ka krštenju, tek na pragu 101. godine ostvario je ličnu duhovnu želju koja ga nije napuštala od mladosti.
U svetinji kod Priboja dve iskušenice stupile su na put monaškog služenja, a ovaj duhovni događaj sabrao je verni narod i sveštenstvo, spojivši vekovno pamćenje manastira sa živom, tihom radošću ovog posebnog trenutka.
Zabeležen rukom u požutelim sveskama i pravljen merom koju je diktiralo srce, ovaj posni kolač i danas okuplja ukućane oko istog ukusa — jednostavnog, postojanog i dovoljno snažnog da poveže slavu, post i savremeni sto.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
Dok monasi upozoravaju na sve češće napade na pravoslavce na Bliskom Istoku, patrijarh Jerusalima apeluje da se zaštiti vera i istorijsko prisustvo hrišćana u Svetoj Zemlji.
U Hramu Vaskrsenja raspravljalo se o ograničenju pristupa hodočasnicima tokom silaska Svetog Ognja, kadrovskim promenama na svetim mestima i sve većim izazovima koje donosi rat u Svetoj zemlji.
U atmosferi globalne nesigurnosti i smanjenog broja poklonika, Jerusalim ostaje svetionik vere – tišina ulica kroz koje je Bog hodao ponovo će biti osvećena molitvom i svetlom.
Povodom najvećeg hrišćanskog praznika posvećenog ženama, podsećamo na besedu mitropolita šumadijskog, izgovorenu u Staroj kragujevačkoj crkvi, kao snažno svedočanstvo o porodici, odgovornosti roditelja i veri koja ne počinje u hramu, već u domu.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Povodom najvećeg hrišćanskog praznika posvećenog ženama, podsećamo na besedu mitropolita šumadijskog, izgovorenu u Staroj kragujevačkoj crkvi, kao snažno svedočanstvo o porodici, odgovornosti roditelja i veri koja ne počinje u hramu, već u domu.
Protojerej Dušan Kolunđić u jednom od svojih dela ostavio je zapis o tome kako “vezivanje” i “razvezivanje” u porodičnom krugu povezuje generacije i priprema srce za radost Rođenja Hristovog.