OVU GREŠKU MNOGI PRAVE MISLEĆI DA DRUGOME ČINE DOBRO: Starac Emilijan otkriva zašto dobar savet često postaje prepreka
Svetogorski starac otkriva zašto se čovek ne menja opomenom i šta je jedini put koji ostavlja trag
Osme srede po Pedesetnici, Sveti Teofan Zatvornik nas podseća da na putu ka duhovnom savršenstvu hrišćanin mora proći kroz spoljašnja iskušenja.
Kada su ga apostoli ispovedali kao Sina Božijeg, Spasitelj je rekao: "Valja postradati i ubijen biti" (Mt. 16,21). Delo je sazrelo. Ostalo je samo da se dovrši smrću.
Isto biva i na putu usavršavanja naravi kod Hrišćanina. Dok se on bori sa strastima, vrag se još nada da će ga nekako iskušati. Kada se, pak. strasti u njemu utišaju, neprijatelj više nema sile da ih pobuđuje, te podiže spoljašnja iskušenja, uvrede svake vrste i to vrlo snažne. On pokušava da nametne misao: „Zašto si se trudio i borio? Nemaš od toga nikakve koristi“. Dok on, međutim, spolja priprema rat, Gospod svom podvižniku šalje duh trpljenja.
Pre nego što vrag uspe da podigne bilo kakvu nesreću, Gospod u srcu podvižnika pobuđuje oduševljenu gotovost na stradanja i klevete svake vrste. Na taj način, zamka đavolja ne uspeva. Gospod je za sebe rekao: „Valja postradati“. Tako i oni osećaju neku žeđ za teškoćama. Kada nastupe, oni ih sa radošću susreću i piju ih kao što žedan pije hladnu vodu.
Treće srede posle Pedesetnice, Sveti Teofan Zatvornik nas u svojoj knjizi uči kako da prihvatimo i prevaziđemo životne teškoće, ističući da samo kroz veru, pokajanje, zahvalnost i molitvu možemo pronaći spasenje i smirenje duše u svakodnevnim iskušenjima.
U utorak prve nedelje po Duhovima ruski svetitelj u svojoj knjizi „Misli za svaki dan u godini“ otkriva duhovni zakon koji važi za svakog hrišćanina – zašto posle svetlosti dolaze tame i kako da ih duhovno prepoznamo.
Treće sredu po Vaskrsu, reči ruskog svetitelja i velikog duhovnika iz 19. veka, iz njegove knjige "Misli za svaki dan u godini", otkrivaju duboku istinu – ne vidiš uvek svoju unutrašnju stvarnost, ali Bog je taj koji sve poznaje.
Smirenje, krotost, pravdoljubivost i čisto srce – osobine koje vode u večnu blaženost. „Ako želiš raj, budi takav“, poručuje svetitelj u svojoj pouci za nedelju četvrte sedmice Velikog posta.
Svetogorski starac otkriva zašto se čovek ne menja opomenom i šta je jedini put koji ostavlja trag
Od animiranog filma o Davidu i serija sa biblijskim motivima do novog ostvarenja Mela Gibsona o Vaskrsenju Hristovom, holivudski studiji sve više ulažu u filmove i serije inspirisane duhovnim vrednostima.
Nova odluka iz Kijeva otvorila je pitanje da li se kalendar pretvara u političko oruđe u trenutku dubokih društvenih lomova.
Iako su po svojoj suštini korisna, čovek ih često doživljava kao uzroke svog bola i tuge, a neretko i kao nepravdu.
U vreme kada je vera bila progonjena, a javno ispovedanje Hrista smatrano prestupom, dogodilo se čudo koje je stotine, pa i hiljade ljudi vratilo Bogu.
Džuman Al-Kavasmi prvi put javno govori o životu u okruženju gde je mržnja bila obaveza, o sumnjama koje su je razdirale i iskustvu koje ju je odvelo na put potpuno suprotan onome na koji je bila usmeravana.
Freska „Dobar pastir“ iz 3. veka prikazuje mladog Isusa, simbol božanske zaštite i ranog hrišćanskog života u Anadoliji.
Sveti Nikolaj Žički nas uči da osmeh, bez zlobe, može biti odgovor na podsmeh. Jer neznanju priliči podsmeh, a znanju osmeh.
Pravoslavne crkve koje su prihvatile reformisani julijanski, odnosno Milankovićev, kalendar Božić slave 25. decembra po građanskom kalendaru.
Od suvih smokava i grožđica do limunske glazure, otkrivamo kako da vaš božićni hleb bude ukras i simbol porodične topline i vere.
U besedi za 29. četvrtak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje da susreti sa svetima oblikuju ljudske živote i pozivaju na potpuno predanje.