KADA OSETITE NAPETOST KOJA JE NEIZDRŽIVA – TREBA URADITI OVO: Sveti Makarije Optinski objašnjava zašto većina napravi istu grešku
Pouka optinskog svetitelja otvara pitanje koje svi izbegavamo: bežimo li od problema ili od sebe.
Dok vatrogasci vode bitku protiv buktinje koja opkoljava manastirski kompleks u kojem se nalaze crkve Svetog Save i Svetog Lazara, u grčkom mestu Nea Makri, vernici se ujedinjuju u molitvi za očuvanje ovog svetog mesta, čija bogata istorija i dragocene relikvije predstavljaju neprocenjivo duhovno blago pravoslavne vere.
U svetom prostoru manastira Svetog Jefrema Sirina u grčkom mestu Nea Makri, dramatični trenuci odvijaju se dok vatrogasne jedinice ulažu sve napore da zaustave vatrenu stihiju koja preti da uništi ovaj drevni hram molitve i duhovnosti. Plamen koji okružuje manastir stvorio je scene koje uveravaju posmatrače u hitnost i ozbiljnost situacije – slike crkava obavijenih gustim dimom i plamenom bude bolne osećaje među vernicima i monahinjama koje čuvaju ovaj svetionik vere.
Manastir Svetog Jefrema Sirina, smešten na 151 metar nadmorske visine u blizini sela Kondariotisa, osnovan je 1983. godine trudom i molitvama igumanije Katarine, duhovne kćerke proslavljenog monaha Porfirija Kavsokalivita. Ovaj manastir, pod jurisdikcijom Grčke pravoslavne crkve, nalazi se na prostranom posedu od 21 hektara i već decenijama predstavlja duhovni centar za verne iz svih krajeva Grčke i šire.
Glavna crkva manastira, podignuta u vizantijskom stilu i osveštana 2000. godine, posvećena je svetitelju Jefremu Sirinu i ikoni Bogorodice „Životvorni izvor“. U ovoj svetinji čuvaju se dragoceni delovi moštiju svetog Jefrema Sirina i svete mučenice Ekatarine, kao i čudotvorna ikona Bogorodice „Dakriroousa“, poznata po prolivanju suza, koja vekovima nadahnjuje verne, dajući im utehu.
Posebnu vrednost ovog svetog mesta čini i crkva na manastirskom groblju, podignuta 2015. godine i posvećena Svetom Lazaru i Svetom Savi, koju su podigli ruski vernici, duhovna deca starešine manastira Pantelejmona na Svetoj gori.
Danas, dok se vatrogasne jedinice bore protiv plamena, molitve vernika širom sveta uzdižu se ka nebesima, tražeći zaštitu za ovu svetu obitelj. Plamen preti ne samo da uništi građevine već i da ugasi svetlost duhovnog nasleđa koje ovaj manastir čuva vekovima. U ovim trenucima, vera postaje jedina nada za spas manastira Svetog Jefrema, gde svaka molitva i svaki uzdah nade predstavljaju neprocenjivu snagu u borbi protiv vatrene stihije.


Dok je plamen uništavao okolinu crkve u Patrasu, hram i mošti svetitelja iz 20. veka ostali su neoštećeni – meštani tvrde da je u pitanju čudotvorna intervencija Svetog Gervazija.
Gust dim prekrio je ostrvo, monahinje su evakuisane, a vatrogasci i meštani rame uz rame brane svetinju od nadirućih plamenova.
Crkva Svetog Dimitrija iz 11. veka, biser vizantijske umetnosti u mestu Koropi, našla se na udaru požara koji se širi neverovatnom brzinom, dok su stanovnici evakuisani u panici
Razorna vatra sravnila je sa zemljom hram Sretenja Gospodnjeg na grčkom ostrvu Poros, ostavljajući za sobom samo pepeo i tugu. Ali usred zgarišta, jedna svetinja ostala je netaknuta – ikona Hrista kao Velikog Arhijereja, neoštećena i postojana.
Vernici iz svih krajeva dolaze da se mole pred moštima kosovskog mučenika, ostavljajući za sobom svedočenja koja i lekare ostavljaju bez odgovora.
Nakon zemljotresa, ratova i sistematskog uništavanja, završna faza građevinskih radova na hramovima Svetog Spiridona, Svetog Nikole i parohijskog doma u Petrinji budi nadu pravoslavnih vernika u ovom kraju.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
U najvećoj medicinskoj ustanovi u zemlji proslavljena je krsna slava, a priča o hramu koji je preživeo rat, zaborav i preobražaj u mrtvačnicu otkriva koliko je ovo mesto važno za bolesnike, lekare i grad.
Kad su mu rekli da je jedina šansa transplantacija srca, brat Goran nije odustao. Iz bolničke sobe krenuo je na put duhovnog isceljenja ka Hilandaru, gde je pronašao snagu za novi život.
Otac Jerotej Draganović iz manastira Krušedol još sredinom XIX veka otkrio je kako običan pečeni krompir pretvoriti u jelo koje oplemenjuje svaki obrok, idealno za dane posta, laganu užinu ili prilog uz ribu i druga jela.
Veliki pravoslavni duhovnik 20. veka objašnjava zašto se napetosti pojačavaju upravo onda kada čovek želi da se smiri.
U besedi za 26. utorak po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako jedinstvo vernih pretvara običnu molitvu u neizbrisiv hvalospev Bogu.