youtube/printscreen/Pioneer Imports & WholesaleCvetni aranžmani za slavu koju se mogu naći u prodaji
Sve do kraja Drugog svetskog rata na slave u gradovima se najčešće išlo bez darova. U selima se, pak, gledalo da se donese nešto što domaćinima treba, a deci ono što će ih obradovati.
Počela je sezona slava, a većina ljudi se pita koji je najbolji poklon da se domaćinu donese na slavu.
Najpre treba reći da tu zvaničnog crkvenog pravila nema, a posle - i da krenete prazne ruke, niste počinili nikakav greh. Važno je da se dođete dobro raspoložen i da u kuću u koju ulazite, unesete lepo raspoloženje, sreću i dobre želje.
Sve do kraja Drugog svetskog rata na slave u gradovima se najčešće tako i išlo. U selima se, pak, gledalo da se donese na slavu nešto što domaćinima treba, a deci ono što će obradovati. Tako se odraslima donosila, recimo samo šačica oraha, so ili suvo voće, a deci kocka šećera koju su mališani naročito voleli, jer to nije bilo toliko dostupno kao sad. Donosila se i jabuka kao simbol lepih želja. Svaka seoska kuća imala je obično i rakiju, pa se i to nosilo, kao doprinos za slavu.
Kako su ljudi posle Drugog svetskog rata počeli masovno sa sela da idu u grad, oni su ove običaje poneli sa sobom. Paralelno sa tim počeo je i standard ljudi da raste, dostupnost nekih proizvoda postala je veća, pa su se i pokloni za slavu menjali i postajali skuplji.
youtube/printscreen
Cvetni aranžmani za slavu koju se mogu naći u prodaji
Šačicu oraha ili suvog voća zanemila je kafa, kockicu šećera čokolada, a rakiju vino ili neko drugo skuplje piće. To se i danas smatra kao standardan poklon kad se krene za slavu. Poslednjih godina, gosti ga sve češće upotpunjuju cvetnim aranžmanom. Devedesetih su krsne slave postale statusni simbol pa i pokloni koje su donosili gosti dobili su, nažalost, isto obeležje.
Trebalo bi reći da poklon za slavu ne bi trebalo da bude trošak, kao i da se slava ne pravi da bi se dobijali pokloni. Dakle, poklon za slavu, i kad se kupuje, treba da bude skroman, nikako preskup.
Teolog Vuk Jovanović svojevremeno je to lepo objsnio, poklom ne sme da zaseni ceo događaj.
- Ne sme da se desi da opterećeni jednim aspektom proslave, zaboravimo na ceo smisao. Kad god biramo poklon za nekoga, taj poklon treba da bude primeren i prazniku, odnosno razlogu. On ne sme da zaseni ceo događaj. Darivanje je kao i u svakom drugom vidu proslavljanja samo jedan segment. Mnogo je važnije ono što stoji iza dara, znači, namera i ljubav sa obe strane - naglašava teolog Vuk Jovanović.
Apostol Pavle kaže: "Molite se neprestano." Nije slučajno to rekao. To znači da čovek ne može bez molitve. Ne zato što je molitva obraćanje Bogu, u kojem mi tražimo da nam ispuni naše želje i da ono što nam je potrebno po našoj proceni, govorio je Patrijarh Porfirije.
Slavski kolač zapravo simboliše Hrista, koji je hleb života, a vino kojim se kolač preliva prilikom osveštavanja označava Hristovu krv, koja je tekla iz njegovih rana. Odmah nakon osveštavanja, ukućani uzimaju po komadić kolača, a zatim ga seku i služe drugim gostima uz ručak.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.
Jedinstvena kombinacija ječma, pasulja, povrća i dimljenog mesa vraća nas u kuhinje naših predaka, čuvajući duh starih domaćinstava i porodične molitve kroz generacije.
Nekada nezaobilazna na prazničnim trpezama, ova poslastica se pravila sa strpljenjem i ljubavlju — donosimo autentičan recept koji će vaš dom ispuniti toplinom i mirisom svečanosti.
Selsko meso, staro jelo iz ruralnih krajeva, vraća se na trpeze kao simbol zajedništva, topline doma i prazničnih okupljanja — a tajna njegovog bogatog ukusa krije se u jednostavnim sastojcima i sporom, strpljivom krčkanju.
U jednoj od svojih pouka veliki ruski podvižnik i duhovnik ističe da ništa ne može zameniti smirenje i objašnjava kako ono oblikuje dušu prema Božjem daru.
Kako su reči zapisane vekovima pre Hrista dobile svoje mesto u Njegovom životu, stradanju i smrti - i zašto ta veza i danas izaziva nelagodu kod onih koji je uporno zaobilaze.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na liturgiji u Kragujevcu mitropolit šumadijski jasno je poručio da vera bez dela postaje prazna forma, a da se radost praznika ne meri onim što se stavi na sto, već onim što se podeli sa drugima.
Jeromonah Jerotej Draganović spojio je vekovnu kulinarsku tradiciju i mirise domaćeg povrća u receptu savršenom za dane posta i posne slave, nudeći bogatstvo ukusa i mirisa koji greju dušu.
Od paljenja menore i igara drejdelom do tajni savršenih latkesa i poklona u poslednjem trenutku – sve što morate znati pre nego što Praznik svetlosti zasvetli u domu.