JEVANĐELJE ZA ČETVRTAK, 2. JANUAR: Čitanje iz Svetog pisma za 28. četvrtak po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju se pripoveda o vinogradarima koji su pogubili najlepšeg sina vlasnika vinograda.
U ovom Jevanđelju po Marku se pripoveda o jednom razgovoru koji je Isus Hrist imao sa njegovim učenicima ispitujući njihov pogled na stvarnost.
Jevanđelje Marko, začalo 33. (8,11-21)11. I iziđoše fariseji i počeše se raspravljati s njim, i kušajući ga, iskahu od njega znak sa neba. 12. I uzdahnuvši duhom svojim reče: „Zašto rod ovaj znak ište? Zaista vam kažem: 'Neće se dati znak rodu ovome.'” 13. I ostavivši ih uđe opet u lađu, i otide na onu stranu.
14. I zaboraviše učenici njegovi uzeti hlebove. I nemahu sa sobom u lađi do jedan hleb. 15. I opominjaše ih govoreći: „Gledajte, čuvajte se kvasca farisejskoga i kvasca Irodova.” 16. I razmišljahu, jedan drugome govoreći: „To je što hleba nemamo.” 17. I razumevši Isus reče im: „Zašto mislite da je to što hleba nemate? Zar još ne shvatate niti razumete? Zar je još okamenjeno srce vaše?
18. Imajući oči zar ne vidite, i uši imajući zar ne čujete? I ne pamtite li, 19. kad onih pet hlebova razlomih na pet hiljada, koliko punih kotarica komada nakupiste?” Rekoše mu: „Dvanaest.” 20. „A kad onih sedam na četiri hiljade, koliko punih kotarica komada nakupiste?” A oni rekoše: „Sedam.” 21. I reče im: „Kako ne razumete?”
U ovom Jevanđelju se pripoveda o vinogradarima koji su pogubili najlepšeg sina vlasnika vinograda.
U ovom Jevanđelju se govori o tome kako je Isus nadmudrio lažne vernike, koji su hteli da ga prevare.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako su lažni vernici bezuspešno pokušali da nadmudre Isusa Hrista.
U ovom Jevanđelju po Mateji se govori o tome kako je Bogorodica došla k Josifu, i kako su mudraci došli da daruju Isusa Hrista, nakon što su pratili zvezdu na nebu.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
"Sve što mi daje Otac meni će doći; i onoga koji dolazi meni neću isterati napolje".
Posle hapšenja usvojenog sina, arhijerej Ukrajinske pravoslavne crkve javno govori o ličnoj tragediji, stotinama štićenika i granici ljudske izdržljivosti.
Kongresmenka Anna Paulina Luna optužuje ukrajinsku vlast za ograničavanje verskih prava i upozorava da američka finansijska podrška praktično učestvuje u progonu hrišćana, izazivajući odjek među konzervativcima i međunarodnim posmatračima.
Onoga trenutka kada sin zasnuje svoju porodicu, oženi se i započne samostalan život u drugom domu, dužan je da odmah počne da slavi svoju krsnu slavu.
U pravoslavlju se bol sagledava kroz perspektivu slobode, ljubavi i posledica naših dela, ali i kao mogućnost preobražaja, put ka očišćenju i povratku istinskom životu.
Iguman Arsenije kroz poređenje sa svetiteljem iz Amerike upozorava da se duhovno stanje ne skriva - ono se oseti i onda kada mnogi misle da ga niko ne primećuje.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Crkva naglašava da se vaspitanje ne svodi samo na savete, zabrane i pravila – ono je mnogo više način života koji roditelji svakodnevno pokazuju sopstvenim primerom.
U nekim srpskim domovima se 9. decembra slavi Sveti Alimpije Stolpnik, ali stariji etnografski zapisi i hibridni nazivi poput „Sveti Đorđe Alimpije“ otkrivaju fascinantan spoj istorije, narodnog pamćenja i crkvenih običaja.
U besedi za 27. utorak po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički otkriva kako različiti darovi i zvanja povezuju vernike u savršenu harmoniju i svetost.