JEVANĐELJE ZA ČETVRTAK, 2. JANUAR: Čitanje iz Svetog pisma za 28. četvrtak po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju se pripoveda o vinogradarima koji su pogubili najlepšeg sina vlasnika vinograda.
U ovom Jevanđelju po Marku se pripoveda o jednom razgovoru koji je Isus Hrist imao sa njegovim učenicima ispitujući njihov pogled na stvarnost.
Jevanđelje Marko, začalo 33. (8,11-21)11. I iziđoše fariseji i počeše se raspravljati s njim, i kušajući ga, iskahu od njega znak sa neba. 12. I uzdahnuvši duhom svojim reče: „Zašto rod ovaj znak ište? Zaista vam kažem: 'Neće se dati znak rodu ovome.'” 13. I ostavivši ih uđe opet u lađu, i otide na onu stranu.
14. I zaboraviše učenici njegovi uzeti hlebove. I nemahu sa sobom u lađi do jedan hleb. 15. I opominjaše ih govoreći: „Gledajte, čuvajte se kvasca farisejskoga i kvasca Irodova.” 16. I razmišljahu, jedan drugome govoreći: „To je što hleba nemamo.” 17. I razumevši Isus reče im: „Zašto mislite da je to što hleba nemate? Zar još ne shvatate niti razumete? Zar je još okamenjeno srce vaše?
18. Imajući oči zar ne vidite, i uši imajući zar ne čujete? I ne pamtite li, 19. kad onih pet hlebova razlomih na pet hiljada, koliko punih kotarica komada nakupiste?” Rekoše mu: „Dvanaest.” 20. „A kad onih sedam na četiri hiljade, koliko punih kotarica komada nakupiste?” A oni rekoše: „Sedam.” 21. I reče im: „Kako ne razumete?”
U ovom Jevanđelju se pripoveda o vinogradarima koji su pogubili najlepšeg sina vlasnika vinograda.
U ovom Jevanđelju se govori o tome kako je Isus nadmudrio lažne vernike, koji su hteli da ga prevare.
U ovom Jevanđelju se pripoveda o tome kako su lažni vernici bezuspešno pokušali da nadmudre Isusa Hrista.
U ovom Jevanđelju po Mateji se govori o tome kako je Bogorodica došla k Josifu, i kako su mudraci došli da daruju Isusa Hrista, nakon što su pratili zvezdu na nebu.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Psaltir bi trebalo da ima svaki pravoslavni dom.
Pravoslavna mudrost podseća da se istinski oslonac ne traži u prolaznom, već u večnom, jer samo ono što je ukorenjeno u Bogu ne može biti iznevereno.
Sama reč "krštenje" znači pogruženje i zato Crkva od apostolskih vremena poznaje samo jedan puni i ispravan način vršenja ove Svete tajne.
U besedi za 33. subotu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako mali izbori oblikuju put ka svetlu i spasenju.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
U besedi za 33. subotu po Duhovima Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako mali izbori oblikuju put ka svetlu i spasenju.
Pravoslavni vernici slave Svetog Teodosija Velikog po starom kalendaru i Svetu Kseniju Rimljanku po novom. Katolici se sećaju Svetog Franje Saleškog, dok muslimani i Jevreji danas nemaju veliki verski praznik.
Jedan jednostavan trenutak i obična reč mogu pokazati da duge molitve same po sebi nisu dovoljne, pa čak mogu čoveka odvesti u sagrešenje.