JEVANĐELJE ZA PETAK, 27. DECEMBAR: Čitanje iz Svetog pisma za 27. petak po Pedesetnici
U ovom Jevanđelju se govori o slugama, kojima je bilo povereno bogatstvo i o tome šta su od tog bogatsva napravili.
U ovom Jevanđelju pripoveda se o tome kako je Satana iskušavala Isusa Hrista.
Jevanđelje Matej začalo 7 (4,1-11)1. Tada Isusa odvede Duh u pustinju da ga đavo kuša. 2. I postivši dana četrdeset i noći četrdeset, naposletku ogladnje. 3. I pristupi k njemu kušač i reče: „Ako si Sin Božiji, reci da kamenje ovo postanu hljebovi.” 4. A on odgovori i reče: „Pisano je: ‘Ne živi čovek o samom hlebu, no o svakoj reči koja izlazi iz usta Božijih‘.” 5. Tada ga đavo odvede u Sveti grad i postavi ga na krilo hrama, 6. Pa mu reče: „Ako si Sin Božiji, skoči dole, jer je pisano: ‘Anđelima svojim zapovediće za tebe, i uzeće te na ruke, da kako ne zapneš za kamen nogom svojom.‘” 7. A Isus mu reče: „I ovo je napisano: ‘Nemoj kušati Gospoda Boga svoga.‘” 8. Opet ga uze đavo i odvede na goru vrlo visoku, i pokaza mu sva carstva ovoga sveta i slavu njihovu, 9. I reče mu: „Sve ovo daću tebi ako padneš i pokloniš mi se.” 10. Tada mu Isus reče: „Idi od mene, Satano”, jer je napisano: „Gospodu Bogu svome klanjaj se i njemu jedinome služi!” 11. Tada ga đavo ostavi, i gle, anđeli pristupiše i služahu mu.
U ovom Jevanđelju se govori o slugama, kojima je bilo povereno bogatstvo i o tome šta su od tog bogatsva napravili.
U ovom Jevanđelju se pominje vaskrsenje Isusa Hrista.
Isus poučava da je brak nesalomiv, deca treba da dolaze k njemu, jer takvi pripadaju Carstvu Božijem, i da onaj ko ne prihvati Carstvo Božije kao dete, neće ući u njega.
U ovom Jevanđelju Isus Hrist govori o tome kako je bogatašima teško da uđu u Carstvo Božije.
Od Adama do proroka Danila, kroz rodoslov, oganj peći i tiho iščekivanje Mesije otkriva se kako je nada sačuvana u vremenima kada je ljudski život malo vredeo, a vera se prenosila kao upaljena sveća kroz mrak.
Jerej Lev Liperovski u svojoj knjizi „Čuda i parabole Hristove“ objašnjava kako Jevanđelisti svedoče o bolesti duha, koju može izlečiti jedino vera, molitva i post.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Obnovljena, svojevrsni je kulturni centar Prizrena koji u rekonstruisanom i adaptiranom atrijumu okuplja malobrojne Srbe iz Prizrena i mnoge raseljene Prizrence na dan slave grada, kao i mnoge hodočasnike carskog Prizrena.
Dok se u mnogim državama darovi vezuju za Božić i Novu godinu, u Grčkoj i na Kipru sve se povezuje s jednim svetiteljem i jednim datumom koji ima posebno značenje
U besedi za 32. sredu po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički upozorava: nije pitanje velikih grehova, već tih malih, svakodnevnih odluka koje oblikuju čitav život i pokazuju kojoj strani pripadaš.
Dok saveti i discipline ponekad zakazuju, molitva ostaje neuništiva veza koja vodi, čuva i pruža sigurnost i kada nismo uz njih.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.
Zavetni hram na Vračaru večeras je centar molitve i svetlosti, gde se kroz ikone, sveće i melodije proživljava Hristov prvi susret sa Zakonom, duhovno obrezanje srca i početak nove godine po julijanskom kalendaru – događaji koji ne ostavljaju nikog ravnodušnim.
Poglavar Srpske pravoslavne crkve poslao snažnu božićnu poruku o miru, srcu koje treba da se promeni i veri koja ne počinje od spoljašnje veličine, već iznutra.
Crkva Hristovog Rođenja jedna je najstarijih sačuvanih hrišćanskih crkava na svetu, podignuta u 4. veku, u vreme cara Konstantina.
Broj zlatnika simbolizuje godine Isusa Hrista, a vernici veruju da pronalazak dukata donosi blagoslov i napredak za narednu godinu.
Pravoslavni vernici ne slave samo početak nove kalendarske godine već koračaju u nju kroz zahvalnost Bogu, duhovno preispitivanje i poštovanje tradicije, koja spaja prošlost i sadašnjost.
Na dan kada Crkva slavi praznik Obrezanja Hristovog i Svetog Vasilija Velikog, na Svetoj Gori se mesi poseban slatki hleb sa novčićem.
Dok mnogi zaboravljaju koliko njihove reči oblikuju svet oko njih, starac pokazuje kako molitva i čistota misli čuvaju unutrašnji mir i otvaraju put ka blagoslovu.