PRVI HRIŠĆANIN KOJI JE STRADAO ZA GOSPODA: Danas je Sveti Stefan i treći dan Božića
Među njegovim mučiteljima bio je i njegov srodnik Savle, koji je kasnije primio hrimio hrišćanstvo i život proveo propovedajući kao apostol Pavle.
Kao mladić posetio je Simeona Stolpnika, koji ga blagoslovio, i prorekao mu veliku duhovnu slavu.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi dan posvećen Prepodobnom Teodosiju Velikom.
Teodosije je rođen u oblasti Kapadokije, u selu Mogariasi. Kao mladić posetio je Simeona Stolpnika, koji ga blagoslovio, i prorekao mu veliku duhovnu slavu. Za njega kažu da je bio prvi ustanovitelj i ustrojitelj opštežića monaškog.
S kadionicom, u koju je stavio hladan tamjan i ugljevlje, Teodosije je tražio mesto gde bi se nastanio i osnovao manastir, i zaustavio se onde gde se ugljevlje razgori samo od sebe.
Tu se nastanio i otpočeo podvizavati.
"Uskoro se sabra oko njega mnogo monaha raznih jezika. Zato on sagradi po jednu crkvu za svaki jezik, te se tako istovremeno služilo i pojala slava Božja na grčkom, jermenskom, gruzijskom itd. No u dan pričešća sva bratija sabirala se u veliku crkvu u kojoj se služilo na grčkom jeziku", piše u žitijama.
Trpeza je bila zajednička za sve, zajednička i sva imovina, zajednički trud, zajedničko trpljenje a neretko i – gladovanje.
Teodosije je bio uzvišeni primer života svim monasima, primer u trudu, molitvi, postu, bdenju i u svima hrišćanskim dobrodeteljima.
"I Bog ga obdari darom čudotvorstva, te mogaše bolne celiti, na daljinu se javljati i pomagati, zverove ukroćavati, budućnost prozirati, hleb i pšenicu umnožavati. Beše mu molitva na usnama danju i noću".
Upokojio se mirno u Gospodu u 105. godini (529. godine).
Među njegovim mučiteljima bio je i njegov srodnik Savle, koji je kasnije primio hrimio hrišćanstvo i život proveo propovedajući kao apostol Pavle.
Razdelili su sve svoje imanje sirotinji, a oni su se zamonašili.
Sveti Teofan nam u ovoj misli poručuje da u svetu u kojem su prisutni brojni uticaji i različita učenja, važno je da se ne zanosimo prolaznim i promenljivim stavovima. Iako danas, kao i u vreme Hrista, postoji mnoštvo teorija, istinska mudrost i spasenje dolaze kroz veru u Boga i življenje u skladu sa Njegovim zapovestima. On upozorava da ljudska mudrost, ma koliko bila "moderna", ne može zameniti večnu istinu Božje reči.
Život je posvetio zaštiti pravde i nevinih, kao i utemeljivanju pravoslavlja u hrišćanstvu.
U pustinju ga je doveo njegov angel hranitelj.
Napisao je mnoga poučna dela na grčkom i latinskom jeziku. Naročito je čuvena njegova grčko-latinska Sintagma.
Snaga nije u tome da se držimo onih koji nas povređuju, već u mudrosti da volimo i cenimo one koji nas ne ostavljaju i ne izdaju.
Priča o Marti i Mariji i momentu kada ih je posetio Isus Hrist je dobro poznata svima koji su čitali Bibliju i slušali bogosluženja.
Čudesa Svetog Klimenta su bezbrojna.
Pravoslavni vernici danas proslavljaju Svetu mučenicu Ekaterinu po starom kalendaru i Svetog apostola Tihika po novom, katolici započinju Drugu nedelju Adventa, dok je u islamu i judaizmu dan posvećen redovnoj molitvi i svakodnevnim verskim dužnostima.
Kada je car Maksencije prinosio žrtve idolima i naređivao i drugima da to čine, sveta Ekaterina izađe smelo pred cara i izobliči njegovu idolopokloničku zabludu.
Stao je između krstaša sa Zapada i Horde sa Istoka i odbranio svoj narod.
Skoro tri decenije ovaj zanatlija iz Ježevice izrađuje voštanice po manastirskom predanju, učeći nas da se prava sveća ne stvara mašinom, već strpljenjem, iskustvom i verom koja se ne gasi ni kada plamen dogori.
Na manastirskom imanju, nakon požara i decenija bez uzgoja, bratstvo uz pomoć svetogorskih monaha i molitvu igumana Metodija obnavlja poljoprivrednu tradiciju, dajući novi život ekonomiji i duhovnom životu manastira.
U manastiru Mrkonjići, samo nekoliko metara od ulaza u hram, stoji košćela stara više od četiri veka - mesto gde se susreću vera, predanje i čudo prirode.
Od prenosa posmrtnih ostataka pesnika iz Amerike do današnje uloge hrama na Crkvini kao duhovnog i kulturnog središta – priča o svetinji koja je postala znak prepoznavanja Trebinja.
Čini se da vernici u Srbiji, pa i šire, duhovnu stranu često zanemaruju, pa se post za mnoge svodi, pre svega, na opterećenje time šta će da jedu.
Otkrijte kako kombinacija začina, crnog luka, belog luka i crvenog vina pretvara običan karfiol u hranljiv i bogat obrok koji je vekovima služio monasima.
U besedi za 26. nedelju po Duhovima, Sveti Nikolaj Ohridski i Žički pokazuje kako unutrašnje poniženje i dobrodetelj otkrivaju pravi put ka duhovnom vrhu.